str. 2. pusti Rusiju i dogje u svoj Dubrovnik, gdje je uživao opće poštovanje i vršio visoke službe u dubrov. re- publici. Na trećem Konalu sagradio je veliku kuću, čije se ruševine još i danas vide. Preminuo je 9 au- gusta 1801, a sahranjen je u crkvi O. O. Dominikanaca. Ime ovih čestitih dubrovčana Jeronima i Petra Natali ne smije potomstvo da zaboravi. Oni su jednako dragi i svojoj domovini kao i dalekoj Rusiji, za koju su krv svoju prolijevali, Sergije VI. Stein, profesor, Pravi zadružni rad. Uzorna Zadruga u Mandaljeni. — Potreba zadružnih tečajeva. U zadrugarstvu se oduvijek davala prednost ka- kvoći nego li samoj brojčanoj snazi zadruga. Nije to- liko važao koliko zadruga ima članova, niti koliko je uopće na broju zadruga, nego da li zadrugari i za- druge provode svoj zadatak i kakvi su uspjesi nji- hova rada. Zadruge, koje se naročito odlikuju svojim radom vrijedno je i u javnosti istaknuti, da bi služila pri- mjerom ostalim zadrugama, kako se sa dobrom voljom i zadružnim shvaćanjem dadu postići lijepi rezultati. Takva jedna zadruga je i »Mljekarska Zadruga u Mandaljeni“, koja služi na čast ne samo dubrovačkom okružju, nego se može smatiati jednom od najboljih zadruga učlanjenih u ,Zadružnoj Matici u Splitu«. lako osnovana tek pred četiri godine, već broji u članstvu 130 zadrugara, a tej bi broj bio i veći, kada uprava ne bi oprezno postupala u primanju čla- nova. Rezultat iakovog postupka vidi se u tome, što rijetko gdje zadiugari pokazuju toliku disciplinu ko- liko u ovoj zadruzi. Sami zadrugari su zaključili, da im zadruga mlijeko plaća ne po donesenim litrama, već po postotku masti. Svijesni toga zaključka, oni su na taj način najbolje osigurali zadruzi stalne mušte- rije. Zadrugari pokazuju veliku požrtvovnost i u jačanju svoje zadruge. lako su cijene mlijeku danas. znatno pale, zadrugari poklanjaju zadruzi svakog mjeseca iz- vjesne doprinose, s kojima je ona nabavila zemljište, sagradila sabiralište i zdenac, a čitav je nepokretni inventar potpuno otpisan. Zadruga unovči godišnje oko 225.000 lit. mlijeka koje raspačaje u četiri dućana. Taj: bi kvantum bio i veći, kada bi zadruga smogla sredstva da sagradi podrum i nabavi sve potrebne sprave za preradbu. Kako se vidi, zadruga provodi čitav svoj rad strogo po načelu samopomoći. Tiin značajnija je ova pojava, što je osim na nekretnine utrošila oko Din. 100.000. — za nabavu pokretnog inventara. Uza sve to zadruga je stvorila još i pričuvu, a da nije ni otkuda primila pripomoći. Uprava, sa zaslužnim g. Markom Lukšićem na čelu, bez ikakve pare nagrade požrtvovno nastoji da svlada sve teškoće i još više proširi poslovanje na ko- rist svojih članova. To se vidi po mnogobrojnim sjedni- cama, skupštinama i zadružnim sijelima. Zadruga hvata svaku prigodu da ojača zadružnu svijest svojih čla- nova i da ih gospodarski podigne, pa je posve pri- rodno, da je postala središnjom tačkom zadružnog gospodarskog života u Župi. Jednako zaslužuje po- hvalu i stručao osoblje, - koje nastoji da zadrugu po- digne na što veću visinu. Ovo nastojanje i požrtvovnost vodstva, kao i zadružno shvaćanje članova trebalo je naročito istak- nuti, jer su, više nego sami brojevi i raspoloživa sredstva, ljudi glavni faktor u zadružnom pokretu. To se vidi ne samo u ovom slučaju, nego uopće kod svih naših zadruga, Zato je potrebno, da postignemo u zadrugarstvu onu snagu do koje su došli drugi kulturniji narodi, da neprekidao radimo na održavanju zadružnih tečajeva za knjigovodje i članove uprave zadruga, Ovi tečajevi, pored tesničke poduke u knji- govodstvu i administraciji, imat će važnu zadaću da odgoje mlade generacije u pravom zadružnom duhu i očeliče ih u borbi za zadružnu ideju. Takav jedan te- čej održala je Zadr. Matica u Mandaljeni kada je osno- vala mljekarsku zadrugu, ali bi trebalo svake godine održati barem jedan tečaj i za cijelo ducrovačko okružje. Nije to dužnost samo zadružnih centrala, koje dje- luju na tom teritorju, nego i vlasti pa i samih zadruga ako želimo da zadrugarstvu osiguramo zdrav i potpun uspjeh. Bez zadružno odgojenih ljudi nema zadru- garstva. = C NARODNA SVIJEST Pisma iz naroda. VELALUKA. + Don Jerko Andreis, sveć. u m. preminuo le u Četvrtak 15 ov. mj. u 61 god. života. Pokojnik je bio svećenik sveta i uzorna života, pek i ako slabog zdravlja, radi česa je još mlad morao u mirovinu, to ipak mije nikada mirovao, već poput pčele pomagao i u crkvi osobito u ispovijedaonici ; i u župonom uređu i brinuo se za širenje dobre i na- božne štampe, U društvu uvijek prijatan i veseo. Spro- vod mu je bio veličanstven i ganutljiv. Sa dobrim D.n Jerkom oprostio se je župnik preč. Don Ivo Sla- dović i g. Autun Simatović, Mitvo tijelo preneseno je u rodno mjesto Blato te je sahranjeno u obiteljsku grobnicu. Pokojnik je prvu svoju službu započeo kao kapelan u našem mijestu, pak je služio u Čari, ali na koncu opet došao u naše mjesto da tu sprovede zadnje godine svog života, Vječni pokoj ovoj plemenitoj sve- ćeničkoj duši, a svojti i rodbini i naše žalovanje. KORČULA. # Frano Porlolan, viši carinski nad- zornik u m. ugledni naš sugragjanin preminuo je u Ponedjeljak 19 o. mj. u Splitu, kamo je bio otišao da spasi život od naglog slučaja ,miserere“ u crijevima, Mrtvo tijelo preneseno u Korčulu biće pokopano u Srijedu 21 ovog mj. u obitrljsku grobnicu. Čestiti pokojnik bio je markantna ličnost u našem gradu zauzet za svaki plemeniti pothvat, Kao baštinik bla- gopok. svog ujca kanonika Don Aadrije Alibranti pomno je čuvao sve njegove spise osobito što se od- nose na povijest Korčule. Svojom rukom prepisao je »Povijest Korčule“ od Paulinija kao i sve sonete bla- gopok. Alibranti, Vječni mu pokoj, a rodbini i naše saučešće. MOKOŠICA (Rijeka Dubrovačka). Blagoslov novog barjaka naše župe izvršen je na blagdan Krista- Kralja 28. pr. mi. Barjak je od plavetne svile. Sliku na njem: lik Spasitelja gdje ouzlazi na nebesa, izradile su čč. Sestre Milosrdnice na Pilama svojom poznatom, majstorskom vještinom i biranim ukusom. Nek im je svaka čast i hvala! Nabavu barjaka omogućiše, u glavnom, požitvovni mještani i drugi prijatelji naše crkve svojim milodarima; što treba sa zahvalnošću istaknuti. U početku se je namjeravalo proslaviti ovu rijetku zgodu raznim vanjskim svečanostima, ali zbog narodne žalosti, koja je megjutim nastala, sve je otkazano osim crkvenog obreda. Barjaku su kumovali naši vrli domoroci: g.gja Jelica L. Pehovac i gosp. Ivo Baće. TRSTENIK na PELJEŠCU. Nastradao mornar. U Četvrtak 15. o. mj. kad se je oko podne parobrod »Mljei“ bio otisuno od obale pri konačnom manovri- ranju nesretnim slučajem zapleo se konop oko desne noge Knežević Nikoli iz okolice Novigrada (kod Zadra) i kako je bio jak vjetar, a konop mokar i nategnut to mu je kao oštrom pilom odsjekao nogu koja je sa svom cipelom pala u more. Na taj prizor svak se je zbunio, a mornar sam sišao sa pramca broda niz ste- penice te sio na spremište teško jaučući. Jeđan putnik i mornari zavezali mu nogu. Komandant je zatražio brzojavno da liječnik iz Janjine dogje u Žuljanu, te pruži teško ranjenom mornaru pomoć. Iz Žuljane pa- robrod je proslijedio ravno za Gruž ne tičući ni Mljet, ni Ston, ni Slano te ranjenika predao u bolnicu. Une- srećeni mornar ima u Gružu Ženu i dvoje djeca, koja se seda nalaze u teškoj nevolji. Ima nade da će bo- lesnik ranu preboljeti, jer nije nastala nikakva kompli- kacija, ali za rad neće biti više sposoban kao prije. BANIĆI kod SLANOGA, Svečana proslava ju- bilarne sv. godine obavila se je u Banićima 12, 13 i 14 ovog mjeseca. Naš je župnik iskoristio ovu pri- godu, te je htio da pobere što više duhovnog ploda pak je ova pokornička proslava bila spojena sa nekom vršću duhovnih vježba za cijelu župu. Kroz prvi i drugi dan uz razne molitve držale su se narodu 4 zgodne propovijedi o vječnim istinama. Propovijedi su držali naš župnik Don Spaso Korunić, zatim Don Ivo Čučuković, Don Pero Obuljen i Don Karlo Dukay. Zadnji završni dan u velikom izglednom broju narod je pristupio na sv. Sakramente i u pokorničkoj pro- cesiji obavio četiri propisana pohoda crkava. Veliku svečanu misu sa asistencom otpjevao je preč. Dekan Dr Ljubo Bačić, a na svršetku pohoda isti je održao zaključnu propovijed pak se je narod nakon blago- slova duhovno okrijepljen razišao svojim kućama. Utješno je vidjeti ovaj pobožni narod, kako revno i pobožno u privatnim pohodima obavlja propisana djela, da se okoristi oprostima, u ovoj svetoj jubi- larnoj godini našeg otkupljenja. za [1A06a0e obratite se stručnom optičaru Dubrovnik NIKO BOGDAN Br. 47. ČILIPI, Za podignuće spomenika Nj.Vel. Kralju Aleksandru kako smo već javili u prošlom broju po. duzela je akciju crkvena uprava župe Čilipa, U Ne- djelju. 18. ov. mj. održali su skupštinu svi domaćini ove prostrane župe te su svi jednoglasno prihvatili predlog da se čim prije počne sa radom oko podizanja spomenika Viteškom Kralju Ujedinitelju. U tu je svrhu izabrana posebna uprava i to predsjednik mp. Don Luka Antunović župnik, potoredsjednik Skurić Niko, učiteli u m., tajnik Martinac Mato, blagajnik Franić Pero. Ostali su članovi uprvare gg. Radović Baldo, Rešetar_Marko, Krilanović Mato Bajo, Vezilić Mijo pk. | Nika, Skurić Niko pk. Antića, Arbulić Gjurica, Brailo Luko Vickov, Dragović Pero Mejov, Brautović Kačić, | Kostopeč Mato, Ivaniš Mijo, Miljanić Gjuro pk. Pava, Vlahatin Mijo Perašev, Vojinić Vlaho Peruzin, Radelj Marko, Kukuljica Pero, Higja Antun i Bačan Antun. Iz OKOLICE. Svršetak gradnje puta do Stona. Nakon toliko molba, zauzimanjem s raznih strana ove se je sedmice mastavila gradnja puta prema Stonu. Po mijenju vještaka novi će put biti gotov u selu Do- lima i stari popravljen do Stona za autobusni promet | najkašnje do Božića. Tako ćemo nakon tačno 80 go- dina moljakanja za kolni put do Stona i preko Pe- lješca dobiti ove godine spoj sa Stonom, a dogodine | će se mastaviti gradnja puta preko Pelješca. Treba istaknuti, da se i Banska. Uprava živo zauzela za iz- gradnju pelješkog banskog puta. DriZitB: Kod pokvarenog stomaka kod bolova u crije- vima, rgjavog zadaha iz ustiju, bolova u čelu, groznice, zatvora, povraćanja ili proliva dejstvuje odlično jedna čaša naravne FRANZ-JOSEFOVA gorke vode sigurno brzo i ugodno. ODLICNI ljekari specijalisti za stomak, posvjedočuju da je upotreba FRANZ: JOSE. FOVE vode prava blagodat za jelo i pićem preopte- rećeni stomak. FRANZ.JOSEFOVA gorka voda do- biva se u apotekama, drogerijama i špecerajskim tr- govinama. Razne vijesti. Ukidanje lovačkih taksa u Dalmaciji. Na pod- nesenu žalbu saveza lovačkih udruženja ministarstvo već i je_opozvalo svoje riješenje od 28 jula 1933, kojim je bila uvedena taksa na lovačke karte i to: za srez din. 400, a za cijelu teritoriju bivše pokrajine Dalma- “ cije din. 100, s tim da se do sada uplaćena taksa ne može nikome povratiti, Svima onim lovcima, koji su uplatili | taksu i izvadili lovne karte za jedan srez iste im od | danas važe za cijelu teritoriju bivše Dalmacije. U ko- | liko pak pojedini žele, da im se to i na lovnim kar- | tama ispravi, nek se obrate svojim nadležnim vlastima. | Nova uredba o zaštiti novčanih zavoda. Već se je pristupilo izradbi nove Uredbe o zaštiti novčanih zavoda, jer današnja prestaje važiti 4 decembra. Nova Uredba bit će slična staroj, sa tom razlikom, što će | se po novoj smatrati, da oni ulagači, koji se ne izjasne | po pitanju. pretvaranja uloga u akcije, pristaju na tu | mjeru, Pitanje je hoće li to novi zakon usvojiti. Mnogi zavodi morat će da revidiraju svoje predloge o sana- | ciji, i to već radi toga, što su oni svoje predloge uči- nili na temelju bilance za god. 1933. =aa=_a a _ aa ai OIJIRRINRIJRII?O IRA, E € Alga“ za masažu kod reumtiazma, išiasa, kosto- bolje, probadanja i stezanja mišica, Na dlan ruke izlijte nešto ,Alge“ nakvašenim dlanom | trljajte uzduž mišića onaj dio tijela, gdje osjećate boli. Kad se je dlan ugrijao i posušio, nakvasite nanovo i opet-trljajte. Tako opetujte više puta, zatim umo- tajte natrljani dio tijela vunenom krpom ili maramom, Masirati treba 2 do 3 puta na dan, a po potrebi i više, Već iza prvih trljanja primijetit ćete ugodni osjećaj i olak« šanje boli. Čim osjetite i najmanje neraspoloženje i stezanje natarite tijelo , Algom“ jer to može biti početak težeg oboljenja, koga ćete sa malo , Alge“ predusresti. ,Alga“ se dobiva svuda 1 boca Diu. 14. Reg. S. Br. 18117/3 Deuizovi Diesel - motori ze brodove i stabilni pogom kod J. Jilek — Gruž Povoljni uvjeti za plaćanje. f (17)