Str. 2.

Katolička Akcija.

U posljeratno doba moralne depresije, kada su
katolici svih zemalja tražili načine i puteve za te-
meljitu religijoznu obnovu društva, budni stražar
moralnih zasada i sigurni čuvar vjerskih istina, sv.
Otac Papa upozorava čitavi katolički svijet na jednu
genijalnu i novu ideju, koja i ako je u historiji ka-
tolicizma uvijek živila, ipak je za naše doba u toliko
nova, u koliko su zadnja dva stoljeća silom potisnula
religijozni smisao ljudskog života uopće, a duhovni
primat Crkve posebno. Radi se o t. zv. laičkom apo-
stolatu ili Katoličkoj Akciji.

Ovdje donosimo tek nekoliko karakterističnih
misli o tom znamenitom pitanju i to u glavnom prema
autentičnim izjavama samoga Pija XI.

,U današnje doba, kad se bije odlučni boj za
čistoću vjere i ćudoređa i kada sami svećenici ni-
nipošto ne dostaju da udovolje svim dušobrižničkim
potrebama, radi nedostatka svećenika, svoje povje-
renje skrenimo na Katoličku Akciju, koja hoće da
malobrojnom kleru pomogne mnogobrojnim suradni-
cima svjetovničkog staleža.

Katolička Akcija ne sastoji se samo u tomu, da
ljudi teže za vlastitom kršćanskom savršenošću, što
je najprvo i najvažnije, nego nju povrh toga sači-
njava onaj istinski apostolat, koji je zajednički svim
katolicima sviju staleža. Oni treba da su u svome
mišljenju i radu usko povezani s izvjesnim kao sre-
dišnjicam, prave nauke i mnogostrukog djelovanja,
koje su pravilno i zakonito osnovane i uređene i
koje prati i štiti autoritet biskupa. Kristovim dakle
vjernicima, koji se tako povežu i ujedine, da su na
raspoloženje crkvene hijerarhije, daje sama crkvena
hijerarhija naloge, poticaje i upute.

Prema tomu poput božanskog naloga, što ga
je primila Crkva i poput njezinog hijerarhijskog apo-
stolata, isto tako i ova akcija nije samo izvanjska,
nego duhovna, nije zemaljska nego nebeska, nije po-
litička, nego vjerska. No može se s punim pravom
nazvati i ,socijalnom“, jer je njezin cilj da unapre-
đuje Krista, našega Gospodina. A kad se ovo unapre-
đuje, tada se postizava ono dobro, koje je najveće
za ljudsko društvo. Sve ovo može i treba da po-
stigne Katolička Akcija, ako u čednoj poslušnosti
Božjim i crkvenim zakonima ostane potpuno daleko
od nastojanja političkih stranaka“. (Iz pisma Pija XI.
kardinalu Bertramu, 1928.).

Iz ovih odlomaka Papinog pisma jasno razabi-
remo, da Katolička Akcija jest:

1. Vjerska akcija pod vodstvom biskupa.

2. Socijalni apostolat, što ga vrši organizovani
katolici, da Isusa Krista natrag uvedu u pojedince,
u obitelj, u društvo.

3. Saradnja katoličkih svjetovnjaka sa svećen-
stvom, jer i svjetovnjaci treba da se posvete intere-
sima Božjim i jer baš ta saradnja sačinjava srž
Kat. Akcije.

3. Akcija izvan i iznad svake političke stranke,
upravo zato, jer je katolička t. j. religijozna.

 

Za naše maslinarstvo.

Glavni su proizvodi Dalmacije vino i ulje. Naš
je seljak sretan i veseo, kad ima pune kamenice
ulja. To je njegova mast i začina za svako jelo.
Neka mjesta zavise poglavito od ulja. Žalosno je da
se maslina svuda i neprestano vadi a malo sadi.
Gdje su otrag 50 godina bile šume maslina, sad bi
sva stabla na prste prebrojio.

Ove je godine maslina kod nas iznijela srednji
rod, gdje bolje gdje slabije i do septembra izgledalo
sve zdravo i veselo. Kad u prvoj polovini septembra
pojavila se neobična mušica ,crna šeša“ (,macchia
nera“) te uništila sav rod da nije mogla gore.

Ova se nemila bolest pojavi na maslinam svako
nekolika godina od 5 do 10. To nije obična mušica
(mosca olearia), jer iza ove opet nešto ostane, ali
ova ,crna šeša“ pojavi se u tolikoj množini, da u
malo dana cijeli rod zarazi. Plod pocrni poput ćumura
(ugljena) i upravo se karbonizira i tako osuši da ne
odava više ni kapi ulja, pak se ne isplati ni da ih
se sa zemlje kupi.

Još prije rata bavili su se stručnjaci ovom za-
razom, ali joj nijesu znali lijeka naći. Nazvali su je
»macchia nera“ a kod nas je narod naziva ,crna

Zlatne
nakite

najmodernije i uz najniže

 

 

 

 

cijene naći će te kod

 

 

 

 

»NARODNA SVIJEST.

,Gluma“.

Izišlo je iz štampe jedino djelo iz područja glu-
mačke i kazališne umjetnosti pod naslovom ,Gluma“
stručni priručnik za ideologiju i praktičnu primjenu
hrvatske pučke glume. Djelo je napisao odvjetak
slavne glumačke dinastije Freudenreich, osnivač i
organizator Matice hrvatskih kazališnih dobrovoljaca
Aleksandar Freudenreich. Knjiga je baš ukusno oprem-
ljena _a gradivo je baš stručnjački i svestrano obra-
gjeno. Pisac majstor u struci obrađuje slijedeća po-
glavlja: 1. Kazalište, kao kulturno-prosvjetno sredstvo
2. Kazališni dobrovoljci i gluma. 3. Izbor gluma. 4.
Redatelj. 5. Dramaturška obradba gluma. 6. Režija
sadržaja. 7. Režija scene. 8. Glumac. 9. Gluma. 10.
Izgovorena riječ. 11. Pokreti (mimika i gesta). 12.
Maska. 13. Značajnije maske. 14. Kostim. 15. Iz po-
vijesti nošnje. 16. Glazba, pjesma, ples. 17. Scena.
18. Tehnika pozornice i to: a) građevni djelovi po-
zornice' b) dekorativni djelovi pozornice, c) rasvjeta
pozornice. 19. Kazalište u prirodi. 20. Putno kazalište.
21, Gledaoci. 22. Propaganda. 23. Kritika. 24. Autor-
ska prava takse na ulaznice. 25. Organizacije pučkih
kazališta. 26. Tumač uobičajenih stranih riječi i struč-
nih naziva. 27. Izvori. 28. Table ilustracija.

,Gluma“ je namijenjena svima, koji se zanimaju
za kazališnu umjetnost uopće, a za hrvatsku pučku
glumu napose. Pisana je zanimivim popularnim stilom
tako, da služi ne samo kao praktični priručnik, već
kao djelo, koje će svakog inteligenta uvesti u sa-
vremene nazore o svim kazališnim pitanjima. Knjiga
,Gluma“ nije samo prvo monumentalno djelo u hr-
vatskoj književnosti, nego će joj se teško naći premca
i u stranim bogatijim književnostima s obzirom na
sadržaj i misli u njoj iznesene.

Sva se je naša kritika najlaskvije izrazile ob
ovom stručnom djelu, a gosp. Dr Velimir Deželić,
sin, koji se sam bavi pučkom pozornicom u svom
prikazu (,Hrvatska Straža“ — Zagreb 29. X. 1934)
kaže, da g. Freudenreich-ova gluma jedno kulturno-
prosvjetno i narodno odgojno sredstvo. Ovaj odlučni
principijelni stav treba nada sve pohvaliti u ideologiji
glume“. Pohvalno se stoga auktor bavi u ovom
djelu protiv svakog neukusa, počevši od programa
pak do zahvaljivanja i primanja cvijeća kao i protiv

toga da se kulturno.. prosvjetni cilj glume. profonira.,

na koncu sa plesom uz seosku harmoniku. Isto tako
odlučno ustaje protiv loših tuđih komada kao i protiv
ološ literature. Kazalište mora da uzdiže čovječji
duh, da odgaja, inače gubi svoju glavnu svrhu.
Ovo je djelo kao naručeno za naša diletantska
društva i po gradovima i po selima. Ako ga prouče,
otpasti će toliko prigovora, a sa polovinom rada po-
stići će mnogo više uspjeha, jer će znati i da stru-
čnjački naprave pozornicu i sve ostalo, da glumu
dotjeraju do umjetničke visine. Kako se iz svega
vidi ovo se djelo samo od sebe najljepše preporuča.

 

Blokovi ,Milosrgja“ dobivaju se kod pa-
pirnice Braće Ferantti i Dubrovačke Hrvatske Tiskare,

 

šeša“. Trebalo bi proučiti kako se vladaju u drugim
zemljama, gdje maslina ragja, npr. u Grčkoj, Italiji,
Španjolskoj, što se tamo proti ovom biču radi i da
li se tamo javlja. Po Dalmaciji su neki upotrebljavali
,Olivasan“, pak bi trebalo da se jave, jesu li
imali uspjeha proti ovoj bolesti. Ako ,Olivasan“

ubija ovu vrst mušica trebalo bi onda uvesti prisilno.

obligatno poljevanje, da se ovaj skot posve utamani.

Kod nas narod želi da bude snijega i jake stu-
deni, to će uništiti te mušice i bit će na maslinam
dobra roda. Ali snijeg je kod nas rijedak gost, a i
jake studeni malo traju, pak ako u jednom masli-
njaku prezimi samo par mušica, to ih u trećem i
četvrtom porodu ima već na milijone.

Masline su za nas životno pitanje, pak bude li se
ova bolest ponavljala eto očite propasti našem seljaku.
Zato stavljamo na dušu našim agronomima da se ovim
pitanjem trijezno pozabave i dobro ga i svestrano
prouče, jer ako nam spase masline, spasili su i nas.
Maslinarstvo je naime važna grana našeg gospodar-
stva a za naš okoliš jedini izvor privrede.

Orašac u Novembru 1934. ž

MIHO BUC.

Život sv. Nikole dobiva se kod Dubrovačke
Hrvatske Tiskare.

NIKO BOGDDN iiqglig
Dubrovni ==

 

 

Br. 48.

Razne vijesti.

+ Biskup dr. Ivan Starčević. U subotu 24 ov.
mj. umro je od srčane kapi senjsko-modruški biskup,
Mons. dr. Ivan Starčević, Sprovod mu je bio jučer
27 ov. mj. u Senju uz ogromno učešće cjelokupnog
klera i vjernika biskupije. Biskup Starčević rogjen je
7. II. 1877 u Mrkopolju. Zaregjen je bio god. 1900,
Zatim je bio kateheta u Senju i kasnije profesor ma
tamošnjoj bogosloviji. God. 1915. imenovan je kano-
nikom senjskog kaptola. Bio je generalni vikar po-
kojnog biskupa Marušića. Biskupom je bio imenovan
1. Jula 1932, a konsekrivan u Zagrebu 28. augusta
1932. Odlikovao se je izvanrednom pobožnosti i svo-
jim socijalnim i karitativnim radom. Kleru je bio uzor
svećenika. Snovao je velike nacrte o organizaciji ka-
toličke akcije i vogjenju dušobrižništva po najnovijim
uputama Sv. Oca. Prerana smrt mu je prekinula osnove
Bio je obljubljen megju svećenstvom i narodom svoje
biskupije i izvan nje. Počivao u miru, a senjskoj bisku-
piji i naše saučešće.

Na javnoj zahvali prigodom smrti g. Iva Lazić
preminulog u Sreseru (Janjina) izostali su nehote pot-
pisi brata Nika i nevjeste Dinke ž. kap. Iva, što mo-
limo da se ispravi. Zahvala je izišla u  pretprošlom
broju našeg lista 14 o. mj.

Za brži spoj Sarajeva sa Dubrovnikom. Pred
nekoliko dana započelo se uklanjanjem drugog dijela
zupčane željeznice na pruzi Sarajevo—Mostar, izmedju
Pazarića i Tarčina. Istodobno se na tom mjestu izgra-
djuje novi tunel, koji će biti 340 metara dug. Time će
se znatno skratiti vožnja od Sarajeva do Mostara i
Dubrovnika, a i izdržavanje ovakove pruge bit će
znatno jeftinije.

Traže se nasljednici. Iseljenički Komesarijat u
Zagrebu, Palmotićeva ulica 59. poziva ovime nasljed-
nike pokojnog Senka Karla iz Kelešnike, koji je umro
u Sjevernoj Americi i ostavio nešto imetka, da mu se
jave sa tačnom svojom adresom pozivom na broj
15328/34 radi uputstva;u pogledu doprinešenja potrebnih
dokumenata za ishodjenje ove zaostavštine.

Stigle su knjige društva Sv. Jeronima.
Pridižu se kod Dubrovaćke Hrvatske Tiskare.

 
 
   
   
 
 
 
 
 
 
 
 
 
   
    
   
    
   
   
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
    
  

 

 

Bolesne Žene imadu upotrebom naravne FRANZ-
JOZEFOVE gorke vode lako čišćenje crijeva, bez za-
preke, što često neobično blagotvorno dejstvuje na
bolesne organe.

 

Milodari. Dobrotvornom odboru ,Milosrgje do-
prinio je din. 100 preuzv. biskup dr. Carević na počast
uspomene pok. Iva Dabrovića.

— U počast uspomene blagopok. Iva Stjepović-Dab-
rović darovali su za ,Biserje sv. Terezije Don Vicko
Lisičar Din. 20, Dr. Ivo Bučić 20.

— Dječijem Zakloništu da počaste uspomenu blagpk.
Iva Stjepović - Dabrović ugl. obitelj kap. Mandić Din.
100, ugl. obitelj Autua Bubić 50, Mate Zaninović uči-
telj (Vrgorac) 20.

— Na počast uspomene blagopok. Iva S. Dabrović,
darovaše u fond Dubrovačke Filharmonije g. Pavo
kap. Kordić Din. 100, g. Dr; Mato Katić 50.

— Fondu siromašnih učenika Drž. pomorske Trgo-
vačke akademije darovaše gg. direktor i činovnici The
Yugoslavia Expres Agency Ltd. u počast uspomene
blagopok. g.gje Kušec, dinara 340. Š

— Da počaste uspomenu blagopok. Iva Stjepović- |
Dabrović darovali su u fond pjevačkog društva ,Du- _
brava“ Jelka ud. Welzek din. 50. Matičević Nevenka _
50, Malešević Lina 50, Ljubimir Ivo 50, Kolić Ivo 50. |

— U fond Javne Dobrotvornosti u Korčuli udijeliše _
na počast uspomene blagopok. Frana Portolan ugl.
obitelj Dr. Marina Smrkinić, advokata Din. 50, ugl. _
obitelj Jerka Jeričević pk. Antuna iz Korčule a sada
u Splitu 50.

Windfix

Želite li da vaše dijete bude zdravo i veselo š
dajte mu ,Energin“ za jačanje krvi, živaca i ape-
tita. Energin jača krv, jača živce, otvara apetit,
pospješuje razvitak : djeteta. Djeci 3 puta na dan
po 1 malu kašiku ukusnog ,Energina“. i

,Energin“ se dobiva u apotekama u bocama od pola

itre, 1 boca Din. 35. ji M

i ._ Reg. S. Br. 4787/32.

RER OČE JEREJ JRI ORION

 

 

protiv bure i promaje

Zagreb, Gajeva 20, Tel. 55-66 a
Dubrovnik, Križ Vjenceslav