POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU
Br. 49.
DUBROVNIK 5 Prosinca 1934.
a
Broj Cekovnog računa našeg lista
jest 4153 Podružnice Sarajevo.
God. XVI.
Narodna Svijest
Cijena je listu 5 Din. mjesečno : za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO | UTUŽIVO U DUBROVNIKU
Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare.
Ola koncu crkvene godine.
Crkvena je godina svršila. Prošle nedjelje,
prve Adventa počela je:nova. Dobro je, kao na
koncu građanske, obagriti se natrag i koncem
crkvene godine. Osobito zato, što crkvena go-
dina seže duboko u našu duševnost, spaja ovaj
sa drugim svijetom, upliće nebeske misli u naš
svakidašnji život.
Jesi li minulu crkvenu godinu iskoristio za
svoju dušu ? Dali si tražio Isukrsta i našao ga?
Jesi li živio sa Crkvom i s njom vjerovao? Da
li si otvorena srca primao nauk svete Katoličke
Crkve ?. Je li se tvoje vjersko osvjedočenje
učvrstilo ili je neprijatelj tvoje duše oslabio
veze tvojega srca s Bogom i Sv. Rimokato-
ličkom Crkvom ? Jesi li postao savjesniji, sve-
tiji ? Kako si vršio zapovijedi ? je li te glas
zvona i crkvene pjesme dizao k nebu ? Jesi li
primao milosti, što ih Bog daje grješniku, i
s njima sudjelovao ?
Da, sama pitanja... Ali ozbiljna. Tako
ozbiljna, da njihov odgovor seže i preko groba.
Nijesmo stvoreni za ovaj svijet. Put u našu
pravu domovinu kaže nam Crkva u svojoj
crkvenoj godini. Zato neka bude naša odluka:
Još s većom ljubavi i vjernosti hoćemo sa
crkvom živjeti i trpjeti, boriti se za prava
nebeskoga kraljevstva i pobijediti pod vodstvom
i zapovijedi Isusa Krista Kralja!
MASONI U JUGOSLAVIJI.
Pred nekoliko mjeseci izašla je u Beču knjiga
pod naslovom : Das blave Buch der Welt Freimauerei.
\U toj knjizi, napisanoj i izdatoj u obranu i za propa-
gandu iramazonstva imade jedan članak o masonima
u Jugoslaviji.
U tom članku kaže, da u Jugoslaviji imade 26
loža. Mi prenosimo čitav članak, koji glasi ovako u
prevodu :
Framazonskim poticajem i uz pomoć iramazona
uzdržava se veliki broj dobrotvornih organizacija :
jedno sirotište, jedan gluhonijemi zavod, jedan inva-
lidski fond, jedno društvo za opskrbu nezaposlenih
radnika, jedna atititiiberkuložna liga i nekoliko sličnih
ustanova.
Činjenica je, da je jedan član uprave velike lože
prigodom rada u svojstvu brata, a ne kao veliki či-
novnik iznio svoje lične nazore o načinu, kako da se
utišaju vjerske borbe u njegovoj domovini. Srž njego-
vog razlaganja bila je u tomu, da bi pravo bilo, kad
bi se sve kršćanske koniesije Jugoslavije udružile u
jednu nacijonalnu ctkvu.
iTO pasta za zuhe je najbolja.
U
|
|
IZRAVAN UVOZ
Izlazi svake Srijede \
Pojedini broj Din. 1.50 |
Od jednog čednog funkcijonera postao je on
(predavač) odmah ,šef udruženih framazonskih loža
Jugoslavije“ i iz njegovih u uskom krugu iznijetih
privatnih nazora, postala je politička akcija reda (ma-
sonskog) protiv crkve.
_Pravo duhovno držanje jugoslavenske braće po-
kazuje najbolje jedan govor održan u Clermont - Fer-
randu, iz kojega vadimo :
»Masonstvo nemože biti neaktivno prema doga-
gjajima vremena. Otvoreno je pitanje, šta ima Sa-
vez da radi i kako da djeluje. Masonske sile čitavog
svijeta složne su u tomu, za kakvim ciljem treba da
idu. Ali kad se radi o skupljanju energija, o pojed-
nostavljenju težnji, o zajedničkom postupku, tada se
javljaju razne poteškoće i spriječavaju zajedničke od-
redbe. Mnogi misle, da ove poteškoće dolaze u naj-
većem dijelu uslijed raznolikosti jezika, rase ili kulture.
Ja nisam toga mišljenja. Zar katolici po svijetu
pripadaju možda svi istom plemenu, istom narodu ?
Je li njihova vjera jača nego ideja, koja prožima ma-
sonsivo ? Zašto bi moralo biti megjusobno pomaganje,
koje postoji megju katolicima, muhamedancima ili ži-
dovima, jače nego li ono, koje propovjeda masoastvo !
Umjesto da masonstvo bude pomognuto od vlade
i općenitosti, ono je u mnogim zemljama ljuto pro-
gonjeno. To se dogagja zato, što se je ono od inter-
nacijonalne organizacije, kao što je prvotno bilo, pos-
tepeno, komad po komad, počelo odustajati. Danas
ima svaki narod, i najmanji, svaki svoju nacijonalnu
ložu. Iz toga slijedi, da svako radi prema lokalnim
potrebama umjesto, da se dade voditi od općenite koristi.
Drugčije nego internacijonalni katolicizam ili druge
vjerske zajednice sačinjava masonstvo malene otoke,
koji su u pogibelji, da _ih nestane, ako ne bude opet
jedinstvo sada prikovano lancu, koji obuhvata svijet.
Ostvarenje ovog cilja može da se postigne samo našim
vlastitim snagama. Neoboriva vjera u postignuće cilja
mora prožeti svu braću, koja su dostojna ovoga imena.
Pregled vanjskih dogogjaja.
Vatikanski Grad. Prošlih dana započeo je zasi-
jedati liturgični kongres za cijelu Italiju u Genovi.
Pretsjeda mu kardinal.nadbiskup Minoretti, Sv. Otac
je uputio kongresu posebno pismo, u kojem ističe
važnost liturgičnog pokreta kao i svetih obreda za
slavu božju i spas duša. Evo što veli Sv. Otac: ,Li-
turgičnim je obredima svrha da promiču slavu božju
i spasenje duša. Ovaj program treba da nadahnu po-
glavito dvije ideje: 1) U molitvi koja je sastavljena
po mudrim i lijepim liturgičnim propisima treba da se
odrazuje katolička istina i život Isukrsta; 2) liturgična
molitva treba da još uže i svijesnije veže duše vjer-
nika sa svećeničkom hijerarhijom Crkve.
Meriorandum Jugoslavije predan je Društvii
Naroda, u nedjelju 28 pr. mj. Ovaj popratni doku-
menat ranije predane note uzbudio je jaki interes u
megjunarodnoj javnosti te izazvao komentare svjetske
štampe, prveuštveno u Evropi. Najviše se njime bavi
Mađžarska, koja je optužena kao krivac marsejskog
atentata. Rasprava o tome pitanju počela je danas u
Ženevi pred plenumom Lige Naroda.
Kratke vijesti. Ovih dana vjenčao se je u Lon-
donu sin engleskog kralja, princ Juraj sa grčkom kne-
ginjom Marinom. Bilo je preko 100.000 gostiju, megju
kojima pret kraljeva i veliki broj najviših dostojanstve-
nika. Iz Jugoslavije je otišao na svečanost Knez - Na-
mjesnik Pavle, — Novu egipatsku vladu sastavio je
Nešim-paša, koji je već uveo diktaturu. — U Rumunj-
skoj su ušli u trag velikim pronevjerenjima u mini-
starstvu šuma, Radi se o svoti 100 milijona, — Ubi-
jeni ministar Barthou ostavio je akađemiji znanosti i
umjetnosti 30 milijona franaka. — U Turskoj će do-
biti žene pravo glasa. — Najskuplji je kriih sada ti
Njemačkoj (1 kg. skoro 9 Din) — Kod zadnjeg taj-
funa (žestoka oluja) poginulo je #a Filipinama 500
ljudi. — U Rusiji 25 milijona ljudi upotrebljava uz
čirilicu takogjer latinicu. — Zbog napadaja na talijanski
konsulat došlo je do zategnutih odnošaja izmegju Ita-
lije i Abesinije.
Vlasnik — izdavač Urednik: Antun F1& — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvat Tiskare (zast. Gj. Ružier) Dubrovnik 2
Rukopisi se ne povraćaju.
U izlozima
Trgovačke Kuće
podružnica DUBROVNIK
IZLOŽENE SU POSLJEDNJE
NOVOSTI ORIGINALNIH
engleskih štofova, francuskih svila
Ogroman izbor
manufakturne robe i popluna.
DAJEMO ma dnoomićsečnu otplatu!
Karitativni rad u gradu,
(Preuregjenje ,Domus Christi“).
U nedjelju, 2 o. mj. obavio je preuzv. biskup,
Mons dr. Josip M. Carević blagoslov preuregjeriih
prostorija drugog sprata skloništa za starce i starice,
zvanog ,Domus Christi“. Prisutni su bili svi čianovi
uprave Javne Dobrotvortićsti, kućni personal časnih
Sestara Milosrdnica i starčadi te mekoliko uglednih
gragjana. Drugi sprat spomenute ubožnice preuregjen
je higijenski i moderno. Tako su napravljeni novi
kreveti, spavaonice sa praktičnim ormarima u zidu,
kupatilo i dr. Prije samog blagoslova preuzvišeni je
sakupljenima održao u kapeli slijedeći govor:
,Sastadosmo se, da zazovemo Božji blagoslov
vrhu novo uregjenih prostorija ovog našeg starinskog
sirotinjskog zavoda. Damas mi s ponosom gledamo
na ovu našu instituciju. Kao spomenici i svjedoci
uljugjenosti te kršćanske katoličke huimanitarnosti
grada sv. Viaha ostadoše nam mnoge plemenite usta-
nove, posvećene ljubavi iskmjega, a izmegju tih je
značajno za osjećanje naših djedova staračko:zaklo-
nište Domus Christi. Kako su se Dubrovčani jedni od
prvih u Europi pobrinuli za zapušteau nejačad, plod
grijeha i bijede, te osnovali orfanotrofije, tako su
cijenili, da od njih gragjanska dužnost traži brinuti se
i za nemoćnu starost, te provigjeti za one, koji su
cijeli život proveli u trudu i radu, a pod stare ih je
dane na domu dočekao glad i druge nevolje.
Stoga naši pregji promisliše na staračko zaklo-
nište. Osnutak ovog zakloništa u Dubrovniku gubi se
u prošlim vjekovima, ali je utvrgjenio, da i ova usta-
nova duguje svoj postanak posmrtnim zavještajima
dubrovačkih domorodaca. Naslijegjena glavnica umno-
žila se je u novije doba zavještajima grofice Ane Pučić-
Gjorgjić, kap. Nika Vodopića, Jele Obad rogi. Pitarević,
kap. Iva Kravića i Nikole Ucovića. Do god. 1890 bilo
je zaklonište, kako Vam je poznato, smješteno u jed-
noj maloj kući u Nalješkovićevoj ulici, a sadašnja
zgrada Domus Christi služila je od pamtivijeka za
gradsku bolnicu. Kad je pokrajina sagradila za bolnicu
novu zgradu na Boninovu, siromaško zaklonište prese-
lilo se u Domus Christi, po čemu je i dobilo ime.
Da se doskoči nestašici prostorija zbog novih
potreba, pomišljalo se odavna sagraditi novo krilo
zgrade i to se je postiglo pomoću g. Nikole viteza
Mihanovića, koji je svoj bogati dar u tu svrhu na-
mjenio Javnoj Dobrotvornosti u Dubrovniku. Dva
sprata nove kuće, koja su sada pridružena zakloništu,
imaju šest soba za jednu osobu, a osim toga dvije
veće sobe odregjene za skupno prebivanje. Tako je
zavod postao pristupačan i onim osobama, koje je ne-
volja u starosti zatekla, a od nekadanjeg njihovčg
imanja nije im toliko ostalo, da bi same o sebi mogle
\ E