sa 2 Pregled dogogjaja u 1934 god. Da naši čitači mogu imati sliku god. 1934., koja je na izmaku i obnoviti uspomenu ma važnije dogo- gjaje, što su se u njoj iaredali donosimo ovaj kratki pregled. Međunarodna politika. U god. 1934. nastavilo se je rasčišćavanjem po- litičnog megjunarodnog položaja, što se je počelo prošle godine. Sav svijet, osobito državnici velesila žive u nekom stalnom uznemirenju i u strahu pred budućnosti. Svetovnoj politici fali čvrsta točka i pravi kažiput, jer se je zadnje vrijeme odviše udaljila od spasiteljske sjene Križa, a došla je u preveliki upliv desetaka tisuća strojeva, koji neprestano izragjuju oružje za velesile te tako nehotice sile i manje države da se sve više naoružavaju. Brojni savezi, sklopljeni kroz ovu godinu izmegju pojedinih država dokazuju, da čovječanstvo malo vje- ruje u mir, Pakt četvorice sklopljen je izmegju En- gleske, Francuske, Italije i Njemačke. Po njemu bi ove velesile bile imale uregjivati svjetski položaj za vrijeme od 10 godina. Ali je već prve godine pao u vodu. Ovaj je pakt izazvao nepovjerenje ostalih država prema velesilama, osobito Poljske, koja je očekivala, da će i nju pozvati kao člana tog pakta, budući se smatra velesilom. Kad to nije učinila Francuska, s ko- jom je dotađa bila saveznica, sklopila je savez sa Njemačkom. Time je Poljska htjela odstraniti njemačku pogibelji od svojih granica. Pakt četvorice je oslabio tlo za sudjelovanje u megjunarodnoj politici Sovjetskoj saveznoj državi. Dr- žave Male Antante uspostavile su s njom uske veze. Poljska je u maju sklopila s Rusijom savez o megju- sobnom nenapadanju. U Juliju su Čehoslovačka i Ru- munjska uspostavile redovite diplomatske odnošaje sa Sovjetima, a pitanje je vremena, kad će to učiniti Jugoslavija. Francuska se je kroz kratko vrijeme uvjerila, da joj Njemačka nije prijateljica, da Italija ne misli ozbiljno s paktom četvorice i da Eugleska nema prave namjere podupirati francuske interese. Zato se je i ona obratila Sovjetskoj Rusiji i sklopila s njom savez, a uz to joj pripravila put u Savez Naroda. U Septembru je Rusija postala redovitim članom Lige Naroda. Primjer sa Poljskom opomenuo je Franscuku, da ne smije zanema- rivati svojih najvjernijih saveznika. Mala Antanta joj je bila dala razumjeti, da će drukčije udesiti svoju politiku, ako se ona ne bude dovoljno brinula za nju. Zato je počela Francuska podupirati ideju o stvaranju Balkanskog sporazuma, do koje je došao blagopok. Kralj Aleksandar I sa ministrom Jevtićem. U balkanski su savez stupile Jugoslavija Grčka, Turska i Rumunj- ska. Nadati se je, da će se i Bugarska pridružiti, kad je preuzeo vladu Kimon Georgijev i počeo borbu sa makedonskim četnicima, koji su glavna zapreka jugo- slavensko- bugarskom približenju. Sovjetsko - francuski savez i Balkanski sporazum uvelike su podigli ugled i moć Francuske. To je En- gleskoj bilo protivno. Zato je počela prikrivenim bojem proti Francuskoj. Na Italiju u tome nije mogla računati, jer ova želi da se s njom sporazumi, a Njemačka je, uslijed unutrašnjih borba megju narodnim socijalistima, osla- bila. Zato se združuje sa Japanom. Francuska je me- gjutim nagovorila Tursku, da načne za Eaglesku vrlo delikatno pitanje, Dardanela, Tursku podupire u tome Sovjetska Rusija. Na Baltiku se je izvršilo početkom Julija zbliženje država Litve, Letonije i Estonije. Moskva i Poljska se bore za vodstvo ovih država. Engleska je shvatila da se mora sporazumiti sa Francuskom i radi toga, što je Njemačka prava pogibelj za Englesku u Evropi, kao što je Japan na dalekom Istoku. Zato je postignuo fraucuski ministar Barthou velike uspjehe prigodom svojeg puta u London. Exr- gleska, istina, nije sklopila sa Francuskom nikakva saveza, jer neće da prima novih obaveza, koje bi je mogle zaplesti u kakove evropske oružane sporove. Ali se nije protivila primanju Rusije u Društvo Naroda te nema više sumnja u istočni pakt, kojim bi se imale zagarantovati sadašnje granice u Evropi, Istočni pakt je još igra budućnosti, ali bi svakako mogao omogućiti Sovjetskoj Rasiji, da zadrži val žute mongolske rase, koja se sve više i ustrajnije približuje Evropi. kupuje najpovolj- STAR nije i za novu robu ZLATO izzgjii opća »NARODNA SVIJEST«e Marsejski zločin, izvršen 9. X. ozbiljno je prijetio, da uzdrma i onako nesigurno politično ravnovjesje u Evropi. Tragična Smrt Kralja Aleksandra I sklonila je Jugoslaviju da optuži pred Društvom Naroda Magjar- sku. Spor je izglagjen donošenjem posebne rezolucije, što su je redigovali predstavnici Eugleske, Francuske i Italije. Tako je baš sada pred Božić, dan mira, uklo- njena opasnost, koja je postojala za mir u Evropi. Dogagjaji u pojedinim državama. Jugoslavija. "Na 26. I, 1934 odstupila je vlada dr. Srškića. Vladu je preuzeo predsjednik Jugoslaven- ske Nacijonalne Stranke Nikola Uzunović. Iz ove vlade otpali su kasnije ministri Pucelj i dr. Kramer. — Na- mještenici željeznice izgubili su mjeseca Junija režijske karte, ali su im ih opet povratili, Naši odnošaji sa Bugarskom uvelike su se poboljšali. Koncem maja posjetili su našu državu bugarski pjesnici i pisci. U Ljubljani su čitali svoja djela. — Početkom Julija htjelo je rudokopno društvo u Trbovlju sniziti radni- cima i onako slabe plate. Radnici su održali štrajk sa gladom. Za vrijeme od 52 sata nitko nije ništa okusio. Mnogo ih je od toga tako oslabilo, da su morali u bolnicu. Uspjeh je bio taj, da im plate nijesu bile snižene. — U Gružu su radnici kod skladišta ugljena takogjer štrajkovali zbog plata i konačno su barem djelomično uspjeli. — Koncem imaja imenovan je za- grebačkim nadbiskupom koadjutorom sa pravom na- sljedstva dr. Alojzije Stepinac u dobi od 36 godina. — Koricem Junija umro je u Zagrebu hrvatski učenjak arheolog svećenik Mons. dr. Franjo Bulić. — U sep- tembru je blagopok. Kralj Aleksandar I vratio posjet bugarskom Kraljevskom paru posjetom Sofije. — Po- četkom oktobra otišao je Ni. Vel. blagopok. Viteški Kralj Aleksandar I Ujedinitelj u Francusku da napravi službeni posjet predsjedniku republike i Francuskoj. Prije nego je izvršen program zločinačka je ruka dne 9. X. pucala iz revolvera i ubila Nj. Vel. Kralja Alek- sandra I i franc. ministra Barthoua. U državi je zavla- dala duboka žalost. Na prijestolje je stupio prvoro- gjenac blagopok. Kralja, Ni. Veličanstvo Kralj Petar II, ali kako je Ni. Vel. još maloljetan, mjesto njega, a u njegovo ime vlada Kraljevsko Namjesništvo odregjeno oporukom blagopok. Kralja Aleksandra. Namjesničko Vijeće sačinjavaju : Nj. Kr. Kuez-Naimjesnik Pavle, zatim gg. Dr. Radeako Stanković i dr. Ivo Perović. Vlada je dala bila ostavku, ali je opet sastavio vladu g. Nikola Uzunović. — Prigodom sprovoda blagopok. Kralja Aleksandra dozvoljena je sloboda kretanja dr. Antunu Korošecu, dr. Natlačenu i dr. — Sahrana bla- gopok Viteškog Kralja obavljena je uz sveopću žalost u državi i sudjelovanje cijelog svijeta dne 18. X. na Oplencu. — Koncem septembra održana je u Dubrov- niku megjunarodna konferencija za sastavljanje voznog reda za Orient- ekspresne vozove. — Na 24. XI, uinro je senjsko - modruški biskup Mons, dr..Ante Starčević, nakon 2 godine biskupovanja. — Slijedi. Odlazak i dolazak žeijeznice. Vlakovi dolaze svaki dan u 20:35, 4:40, i 10:15, a odlaze u 6, 1125, i 19:10 sati. =a aa a an a Aa RO Iaišlć i ičšbDšlktI8RIIDDGSRIISAOAIRIRII Zelite li da vaše dijete bude zdravo i veselo dajte mu ,Energin“ za jačanje krvi, živaca i ape- tita. Energin jača krv, jača živce, otvara apetit, pospješuje razvitak djeteta. Djeci 3 puta ma dan po 1 malu kašiku ukusnog ,Energina“. .Energin“ se dobiva u apotekama u bocama od pola litre, 1 boca Din. 35. Reg. S. Br. 4787/32. E=a=aaa aaa ann iš IR Za malo novaca puno uzivanja imaćete za BOŽIĆ i NOVU GODINU ako kupite — — GRAMOFON i gramofonske ploče kod tvrtke: Universal dr.:.0. i. DUBROVNIK JEFTINE CIJENE Stalno na skladištu: Elektr. lusteri, sijalice, peći, pegle i elektr. materijal. — — NIKO Bogdaneerowi Br. 51. ODLIKOVANA SLASTIČARNICA ŽIVKO ŠIKIĆ Ulica Kraljice Marije — DUBROVNIK Snižene cijene svih vrsta MJENDOLATE prvorazredne izradbe i ukusa na Din. 40. — 1 kg. Druga vrsta po Din. 32— 1 kg. Takogjer sam znatno snizio cijene svim vrstama bonbona, bonbonijera i nakita za božićao drvce. x Sve u velikom izboru. English Tea! Originalna španjolska Baker rum! Cognac Trapin! MALAGA“ i ,MOSCATEL“ Pisma iz naroda. KORČULA. Put preko cijelog otoka. Ovo epo- halno djelo prošlih je dana dovršeno. Dan svečanog otvaranja još nije utanačen, ali cijeli je otok dobio žilu kucavicu, jer ovaj put megjusobno spaja sva mjesta otoka, osim Račišća. Sad mogu da jure auti i da idu kola od Veleluke, Blata, Smokvice, Čare, Pupnata i Žrnova do grada Korčule pak čak i do Lumbarde, Ovaj je put dug 56 kilometara, od čega su prije rata bila izragjena samo dva komada t. j. od Korčule do Pupnata i od Veleluke do Blata, a kroz ova zadnje dvije godine uprlo se je svom snagom te je i ostali dio puta od preko 40 km. eto sav dovršen, Ovaj put ima svoje značenje za-turizam, jer pruža tako krasnih vidika i romantičnih panorama, da čovjek ostane sav ushićen. Ovo će zaista biti jedna atrakciona tačka i za strance, a sva mjesta otoka osjetit će veliku blagodat ovog epohalnog djela. PRIDVORJE (Konavli). Svečanost Neoskvrnjenog Začeča. Osamdesetgodišnjica proglašenja dogme sve- čano je proslavljena. Na 9 s. bila je tiha a na 10'/, pjevana, koju otpjeva m. p. Du Niko Kusalić a divuo pohvalno slovo održa m. p. O. Antun Krile. Pjevački zbor sela Mihanići uprav se je opoštenio pjevanjem. Mnoštvo je svijeta došlo ma svečanost te lijepi broj pristupio na svete sakramente. Svečanost se dovrši sa pjevanjem ,Sva si lijepa o Marijo“ blagoslovom sa Presvetim i cjelivanjem sv. moći. Radujemo se, da se sada živo radi da bude uzdignut ma štovanje oltara O. Ivan Škot, koji je sa svojom obranom na svauči- lištu u Parizu g. 1304 najviše doprinio piug4%nju člankom vjere ove divne odlike BI. Gospe. Radovi od tri mjeseca na crkvi i manastiru lijepo su napredovali ali još dosta toga ostaje da se uradi kad stignu do- prinosi naroda. JANJINA (Pelješac). # Antun Antičevič pomorski kapetan rečeni Matijaš najstariji čovjek u našem mjestu preminuo je prošlih dana u 93. godini života. Plovio je brodovima ma jedra, govorio je perfektno više stra- nih jezika. Ostavlja staricu svoju ženu i četiri kćeri, te više vrijedne unučadi, Vječni mu pokoj a rodbini i naše žalovanje. Tragična smrt našeg iseljenika. U Ozlandu (Ka- lifornija) auto je pregazio mladića Iva Mazić rodom iz Sresera te je na mjestu ostao mrtav. Njegov stric Antun Mazić, koji se takogjer nalazi u Americi, dao je pre- nijeti mrtvo tijelo u San Francisko i priredio mu je lijep sprovod. Ovaj nemili slučaj pobudio je u mjestu opću žalost tim više što pokojnik ostavlja kod kuće roditelje u dubokoj starosti i jedinog još živog brata sakata, jer su mu sva ostala braća i sestre osmero ih na broju već pomrli. Vječni mu pokoj a ucvijeljenim i naše saučešće. Windfix Dentzovi Diesel - motori za brodove i stabilni pogon patent protiv promaje Zagreb, Gajeva 20, Tel. 55-66 Dubrovnik, Križ Vjenceslav kod J. Jilek — Gruž Povoljni uvjeti za plaćanje. (17 “