Strana 2 OOO ono Ooo Em NARODNA SVIJEST“
na mjestu gdje je davno ne bi smjelo
biti. Kazat će se, za gradnju klaonice
treba nekoliko milijuna i općina za tu
investiciju nema novaca. Na to gragjani
odgovaraju : mi tražimo da se klaonica
sa današnjeg svog mjesta odmah uklo-
ni, te kad se nema novaca za gradnju
moderne klaonice, da se sagradi jedna
makar isto tako primitivna na drugome
mjestu izvan gradskog rajona, a za
takovu me treba veća svota. Za sada
bi već time bilo udovoljeno neophod-
noj potrebi grada, da se klaonica sa
današnjeg svog položaja ukloni. Grad
ne može čekati na uklanjanje današje
klaonice. Vjerojatno našlo bi se mo-
gućaosti naći za ovo novaca kod nekih
novčanih zavoda a ima još i nekih
drugih mogućnosti za angažiranje pri-
vatnog kapitala.
Pitanje centralne javne tržnice,
u kojoj bi morala biti uključena i ri-
bartiica, te mesarske prodavaone, traži
takogjer svoje hitno riješenje. Mi ne
pitamo, da se u budućim proračunu
unese gradnja centralne tržnice, jer
znamo, da za to nema novaca. Mi tra-
žimo da se samo u budući proračun
unese jedna svota 30 do 40.000 din.
u svrhu, da se može otvoriti natječaj
za podnošenje općini idejnih skica i
nacrta za buduću centralnu tržnicu.
Tim bi se kroz proračunsku 1936—
1937 imalo gotove skice i nacrte, pak
bi se tada stvorila sigurna osnova za
odluku i kalkulaciju općine, da li će
ona moći iz vlastitih srestava tržnicu
graditi ili će tu stvar ustupiti privatnoj
inicijativi. Bez ovog ni općina ni pri-
vatna inicijativa ne može da se krene
sa mrive tačke u ovom gradskom pi-
tanju. Kako se tržnica po općem miš-
ljenju gragjanstva ne može više održati
u gradu, a nema mjesta za njezino
smještenje ni na Pilama ni na Pločama,
to jedino mjesto ostaje za njezino
smještenje iza grada ma prostoru da-
našnje garaže Raše, što je vlasnost
općine. Budući bi ta buduća tržnica
padala u područje, za koje treba do-
nijeti regulacijoni plan a za tu svrhu
(regulacioni plan) postoji zaklada g.
Dr Kolina, koja iznosi do sada sa ka-
matama oko Din. 130.000. — to bi se
moglo i odatle namaknuti srestava,
tako da se stvore preduvjeti za riješenje
ovog gradskog problema.
Put preko Konala ima već 5—6
godina da se dalje ne miče, a svi smo
svijesni, da taj put ima da bude jedna
od glavnih arterija budućeg građskog
razvoja. Prošli proračuni preventirali
su za nastavak tog puta razne iznose,
ali ti nijesu bili angažovani t. j. utro-
šeni, jer su proračuni bili nerealni i
slabo sastavljeni, pak se nije našlo
a
K:
x 7
NO
esse
Mrzi CK
Zastupstva u svim većim mjestima:
sE Standard Elektric NINO d.
Zestupstvo za Zetsku Banovinu: Banka i Mjenjačnica, Šutić, Kaldor & Comp. — Dubrovnik.
Progoustva jačaju
katoličku svijest
Najgore što je moglo snaći mek-
sikanske katolike, to je bezbožrna škola
sa socijalističkim školskim programom.
Djeca katoličkih roditelja prisiljena su
pohagjati takova trovališta, a svećenici
su skoro posve potjerani. No ustraj-
nost, otpornost i kršćanska hrabrost
meksikanskih katolika udivljenja je vri-
jedna. A najupadnije je to što u Mek-
siku nije još nikada bilo toliko sveće-
ničkih zvanja kao danas. Svećenicima
Hoće da postanu sinovi najuglednijih
i najbogatijih obitelji, mladići koji sti
posjećivali razna sveučilišta u Americi
izvan nje. A kako se osposobljuju za
svećeničku službu kad su svi bogo-
slovski zavodi zatvoreni? Laćaju se o-
voga ili onoga posla (na polju, u ra-
dionicama), a iza toga uzimaju knjige
u rike i slušaju pouku preobučena
svećenika, koji je danas ovdje, a sutra
ondje. Na ovomu svijetu nemaju se
čemu drugom nadati u svećeničkom
staležu osim proganjanju i smrti, ali ih
krijepi ljubav k Bogu i progonjenom
narodu. Njihove su oči uperene k nebu.
Progonstva stvaraju jumake-mučenike.
novaca za tu radnju. O ovome treba
da gradsko vijeće povede računa i na-
gje načina, da se s ovim važnim pu:
tem proslijedi, jer godine prolaze, drugi
gradovi napreduju, a mi ostajemo u
znaku zastoja i općeg mrtvila.
Za ovaj put treba utrošiti preko
Din. 2,000.000.— Iz redovitih prihoda,
po našem iskustvu, taj se put ne će
moći dovršiti ni za jedan cijeli decenij.
Suviše gradnja puta u manjim dioni-
cama znatno je skuplja. Držimo stoga,
da bi oni kojima je od strane vlasti
povjereno, da vode našu općinu, imali
da se obrate državnoj i banskoj upravi
da se sa strane države kao i banovine
pripomogae izvršenje ove gradnje.
Dubrovnik ima pravo da traži pripo-
moć, a dužnost je mjerodavnih da mu
je dadu, jer kao stalno godišnje sijelo
internacijonalnih te domaćih kongresa
treba da dostojno zastupa državu, pa
već i zato treba, da mu država i ba-
novina ptipomogne.
Daleko bi smo pošli, kad bismo
i dalje navodili gradske probleme i
davali dobronamjerne sugestije grad-
skoj općini. Ograničili smo se za da-
nas na gornje, tim da ono sve, što
smo naveli, učinili smo samo iz želje,
da naš grad bude kročio naprijed, bez
obzira tko se nalazio na vodstvu naše
općine, Dr. B. Poković,
Dr Vlatko Maček o
Hrvatskom Radiši““
Uoči Badnjaka posjetila su vogju
Hrvatskog naroda gosp. dr Vladimira
Mačeka gg. Milan Prpić, presjednik,
dr Vilim Benović, tajnik i Petar M.
Kvaternik, poslovni ravnatelj Hrvatskog
Radiše da mu u ime društva čestitaju
Božić. Tom su zgodom raspravljena
sva životna i aktuelna pitanja ,Hrvat-
skog Radiše“. U savezu sa ovim pos-
jetom pohodio je i glavni urednik lista
Hrvatskog Radiše“ g. dr Vladimira
Mačeka, te mu je tom prilikom vogja
Hrvatskog naroda dao o radu i zna-
čenju ,Hrvatskog Radiše“ ovu izjavu:
»Promattam sva naša narodna
društva i organizacije, koje naročito u
posljednjim godinama pod vanredno
teškim okolnostima nastoje, da jačaju
osnove duhovne i materijalne hrvatske
kulture, Meglu tim društvima zauzima
,Hrvatski Radiša“ svakako jedno važno
mjesto, kako po snazi svojih organi-
cija, tako i po prostoru na kome on
djeluje. Značenje ,Hrvatskog Radiše“
je u toliko veće, što smo mi Hrvati do
nedavna mnoge grane privrede previše
zanemarivali, Ako se uvaži, da ,Hrv.
Radiša“ čini sve napore, da ove manj-
kavosti izbriše i da doprinese svojim
radom podignuću i jačanju privrede,
ako bi u mjoj Hrvati imali onaj polo-
žaj, koji im po materijalnoj snazi i po
broju pripada, te ako se nadalje uzme
u obzir dosađanji značajni uspjesi nje-
govog rada, onda se ,Hrvatskom Ra-
diši“ mora priznati velika pozitivna
vrijednost, koju ima za narodni život.
Nadam se, da će ,Hrvatski Redi-
ša“ još i veću brigu posvetiti unapre-
gjivauju maloga obrta naročito za po-
trebe seljačke. Tu su granu privrede
počele potiskivati velike tvornice što
nikako nije na korist socijalnoj struk-
turi Hrvatskog naroda.
Stoga je i dužnost svakog Hrvata,
gdje god on bio, da suragjuje i po-
dupire , Hrvatskog Radišu“, koji će
svojim radom uz , Maticu Hrvatsku“ i
Napredak“ znatno doprinijeti izgradnji
prosvjetne i gospodarske kulture Hr-
vatskog naroda. — Dr Vlatko Maček.
e i
Telefon br, 219 Telefon br. 219
Vrši prevoz vlastitim kolima
svakovrsne robe, Za selidbe,
(prevoz pokućstva) ima vješte
tjude, 4)
i, krala Meksandre
Banke oživljuju
Gradska Štedionica u Zagrebu 28.
prošlog decembra prekintla je mora-
torijum te počela redovito isplaćivati u-
loške svojim ulagačima. Ovim povo-|
dom razne novine počele su povoljno
pisati o našim bankama. Kriza koja je
izbila koncem 1931 dala je se izbjeći,
da su nadležni faktori bili više dorasli
tadašnjoj situaciji. Sa nekoliko tisuća
milijuna kredita bile bi se spasile sve
naše banke i ne bi bilo nastalo toliko
milijuna zalegjenog novca, što je ko-
čilo sav naš obrtni život.
Izvjesni inostrani listovi, a megju
njima i ,Neue Freie Presse* od 21 pr.
mj. donose vijesti da je i Prva hrvat.
ska štedionica najvećim dijelom već;
prebrodila krizu svoga poslovanja. Pre.
ma ovim vijestima, izgledalo Bi kao
da će i ovaj naš kolos od banke us-
koro biti u mogućnosti da plaća svoje|
obaveze i da se sasvim odrekne mo-
ratorijuma, a tad bi oživjeli i svi drugi|
novčani zavodi.
Radi ovog važnog pitanja informi.
rali smo se od uprave Hrvatske Štedi
onice i dobili ova ra zjašnjenja :
Prva Hrvatska Štedionica, isplaćuje
za sada u cjelosti stare uloške koji m
23/4 1932 skupa sa dozrelim kamata“
ma nijesu premašili Din. 1.000. Pošto|
nam je poznato, da ovaj zavod imi|
ovlaštenje za povišicu dioničke glav|
nice u iznosu od Din. 50,000.000, iš
danjem 4'/e prioritetnih dionica u id
brovoljnoj supskripciji, te smo se rad
obaviještenja naše javnosti propital
dalii mali ulagači mogu sa uložnic:
ma dobiti prioritetne dionice kojih
mominala od Din. 500 za cijelu dionic
Bilo nam je rečeno, da i mali
lagači mogu dobiti i po četvrtinu p
oritetne dionice za Din. 125 pa i 2
desetinu za Din. 50.
Prema tome, emisija ovih prio
tetnih dionica kojim se iz dobitka zi
voda garantira prvenstvena dividendi
od 4'/o, rezervirana je u cjelosti
sve zavodske ulagače koji budu htje
uzeti ovih prioritetnih dionica. Ove
prioritetne dionice mogu upisati sai
nosima iz starih uložnih knjižnici
Držimo pak, da bi kod dodjelivan
prioritetnih dionica imao odlučivati re
prvenstva onako kako se po redu koj
od ulagača prijavio, jer u odnosu pre
ma ulošcima, relativno je malen iznd
ie na raspolaganje za upis pi
vens venih dionica.
Algin ,GORSKI ČAJ
Pobudjuje volju za jelo. Jača apetit. |
pražnjuje želudac, čisti crijeva. Pospješ:
probavu. 'Oslobadja tijelo otrovnih ferm
nata. Regulira tvrdu i neurednu stolicu.
stranjuje začepljenje. Odstranjuje neničco
Izlučuje mokraču.: Cisti krv — bubrege i mj
hur od taloga otrovnih fermenata i mokrači
kiseline. Oslobadja tijelo od vjetrova (plin
va) koji prouzrokuju nadutost trbuha,
volju, glavobolju i teško disanje. — Proi
vadja Laboratorij , Alga“, Sušak 1 kutija D.
RR