POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU Br. 2. DUBROVNIK, 15 Siječnja 1936. Broj Čekovnog računa našeg lista m jest 4153 Podružnice Sarajevo, God. XVIII Narodna Svijest Cijena je listu 5 Din. mjesečno: za inozemstvo 10 Din. mjesečno * PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare. Izlazi svake Srijede Pojedini broj Din. 1.50 Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun F1& — Dubrovnik Tisak Dubrov. Hrvat Tiskare (zast. Gj. Ružier) Dubrovnik 2, Rukopisi se ne povraćaju. &očetkom nove godine Malo je ljudi koji žale što je prošla 1933. god. Teška kriza, koja je zahva- tila svom ozbiljnošću čitav svijet, ne samo u gospodarskom, nego na oso- biti način u duhovnom pogledu, pre- lazi iu novu godinu kao žalosna baš- tina minule godine. Bacimo li i samo letimičan pogled u megjunarodni život osvjedočićemo se, da se savremeni svijet nalazi na velikoj raskrsnici vremena, koja ne ide za drugim nego li, da digne vrijednost mnogim dosadašnjim vrednotama i traži forme za novi način života., Pogled u megjunarodnu diploma- ciju uvjerava nas, da su se kroz prošlu godinu održale stotine konferencija, bila je sva sila istinitih i iskrenih napora, da bi se osiguralo svijetu mir, da bi opet oživjelo zamrlo gospodarstvo, da bi se uklonila nezaposlenost, koja je pravi božji bič za naše doba. Ali sva su se nastojanja kroz 12 mjeseci iz- jalovila. Gospodarstvo je još uvijek u zastoju. Evropa ima više neuposlenih nego ikada prije, nastojanja oko razo- ružanja ne samo da su potpuno pro- paid, mego smo u drugoj polovini go- dine došli do rata u ist, Africi, koji upravo sada prijeti, da preskoči poput silnog požara takogjer na našu razro- vanu i nejedinstvenu Evropu. Stoga je megjunarodni politički obračun bio uvelike pasivan. Već od nekoliko godina opažamo, da Evropa ni u čemu ne uspijeva. Raslog je, što njeni vogje, koji bi morali biti megju mudrima najmudriji, neće da se iskreno obore ma korjen zla te ga odstrane. Sve ide naopako zato, što oni, koji bi morali voditi narode ne vrše svoje duž- nosti. Umjesto da kažu put izlaza iz "dubine kaosa, neodlučno se sakrivaju za narodne mase i sa strahom služe njiho- vim zabludjelim instinktima, a morali bi kazati narodima pravu istinu. Teško je naći kojega megju državnicima, koji se u praktičnoj politici ne služi onim istim makijavelističkim i materijalistič- kim načelima, koja su već jednom ba- cila svijet u krvavi rat, Iza svjetskog lata cijela je Evropa bila jedinstvena utome, da nema više rata. Ali žalibože premalo se je mislilo na likvidaciju \stestava_i uzroka, koji vode do rata, Narodni egoizam _goji se više no ikada prije. Svakom narodu su njegovi vogje napose govorili i govore, kako je on pozvan da zauzme prvo mjesto u svijetu. Mjesto evangjelja mira i sporazumnog rada, poplavila je Evro- pu literatura mržaje i narodnog šovi- nizma. Omladini se je iznova ucijepilo U glavu uvjerenje, da je samo sila onaj faktor, koji čini narode velikim u isto- tiji. Veliki dio Evrope izgubio je Boga is njim ono temeljno središte, koje bi moglo sve narode družiti u jednu obitelj. Jedini, koji je i u zadnjim go- dinama shvatio tok vremena i pogi- beljni smjer, kojim ide Evropa, bio je čuvar vječae istine, Kristov namjesnik ma zemlji. Veliki je broj okružnica, izjava, opomena i molba upravljeno narodima zadnjih godina iz Vatikana. Bez uljepšavanja Papa je nedavno ka- zao svemu svijetu, da će od ovakova stanja, ako se nastavi, žeti velike us- pjehe jedino revolucija, komunizam i smit. Ali koliko ih je, koji su ga po- slušali ? Jedini lijek svim poteškoćama vre- mena imamo u vjeri. Samo vjera kaže čovjeku druge više vrednote duha, dok materijalne ginu. Samo vjeran narod neće nasjest nauku mržnje i neprijateljstva, što ga širi komunizam, nego će nače- lima kršćanske solidarnosti saragjivati sa ostalim narodima na polju duhov- nog i materijalnog pridizanja čovje- čanstva. Bez brojnih konferencija i sa malo truda može se ljudsko društvo pridignuti i oporaviti samo ako se od strane vodećih krugova poradi da Kris- tovo evangjelje, čuvano i tumačeno od nasljednika sv. Petra, postane normom nesamo privatnog, nego takogjer jav- nog i megjunarodnog života. O da bi se u 1936 god. što više u tom smjeru poduzelo i učinilo ! Treba zato moliti i raditi. Katolička crkva i Amerika Belloc, koji je prošao veliki dio Amerike, da upozna ondješnje prilike piše o američkim katolicima izmedju ostalog i ovo: Niti razne evangeličke sekte, niti američka predaja, niti Roos- cweltova nastojanja oko socijalne ob- nove, a niti novi nazori o ženidbi ne- će pomoći Sjedinjenim Američkim Dr- žavama. Jedina katolička Crkva posje- duje sve to, što može da obnovi ame- tički narod, Ona jedina daje sigurnost, jasui odgovor na velika pitanja s koji- ma se muči današnji svijet. Ovo vrijedi osobito za Ameriku, jer su ondješnji ljudi živjeli u bezbri- žnosti i bili su današnjom krizom pot- puno iznenadjeni, Sve osnove na koji- ma su oni gradili svoju budućnost s neograničenim pouzdanjem u same sebe, potpuno su raspršene, Neograni- čena osobna sloboda, na vijeke vjekova osigurana dobrobit, najsavršenije dr- žavno uredjenje — čim su se ameri- kanci neprestano hvalisali pred čitavim svijetom, danas sve to leži u razvali- nama, ili je veoma ugroženo, a kod ljudi posvuda vlada zdvojnost, — Jedina katolička Crkva stoji sigurna, mirna, nepromjenjiva u svojoj maitci i u svojim zahtjevima. [I njezini dosadanji neprijatelji priznaju da Crkva katolička stoji na nesavladivim temelji- ma, kakvih nitko drugi nema, Crkva se laća najtežih pothvata i ulazi u pri- like tako ozbiljne, kakovih još nije nikada imala. Traži li američki narod obnovu života, moći će da je nadje u samo katoličkoj Crkvi. Algin gorski čaj sastavljen je iz odabranog ljekovitog gorskog bilja i upotrebljava se za probavu i za čišćenje krvi. Sve neprijatnosti kao: bolest želuca — bubrega — jetara — nadimanje — Hhemeroidi — čirovi u želucu, dolaze od zle probave. Al- gin GORSKI ČAJ pospješuje probavu i čisti krv. 1 kutija Algin čaj Din, 18. Poštom šalje; Labor, ,Alga“, Sušak. Pregled vaniskih dogogiaia Ni za veselih Božićnih svetkovina nije bilo mira na zemlji. Na ratištu izmegju ltalije i Abesinije nastavljaju se borbe, Obe se vojske spremaju na odlučnu bitku. Megjutim Abesinci oti- maju Talijanima mnoge položaje. Veliko je negodovanje pobudilo bombardova- nje Talijana bolnice švedskog Crvenog Krsta, gdje je poginulo nekoliko Šve- gjana. I bacanje otrovnih plinova veo- ma je škodilo ugledu talijanske vojske. Dok u Abesiniji Italija ima mnoštvo bolesnih vojnika na tirolskoj granici veliki broj dezertera pribjegao je u susjedne države, kad su čete alpinaca imale krenuti za Abesiniju. Belgijski kralj dvaput je hodio u London da posreduje za mir, a društvo naroda u Ženevi proučava sve moguće načine kako bi se talij. abesinski spor dao riješiti mirnim načinom. Ali to je izgle- da Sisifov posao. Ali više nego ratište u Abesiniji pobudjuje pažnju cijelog svijeta polo- žaj na Sredozemnom Moru. Engleškoj diplomaciji pošlo je za rukom da pre- dobije za sebe sve države ma Sredo- zemnom Moru : Španjolsku, Portu- galsku, Jugoslaviju, Grčku i Tursku. U raznim lukama nalazi se po jedan odio engleške flote. Grčkoj je obećan otok Cipar, koga sada Ecsglezi utvr- gjuju, Turskoj nekoliko otočića Dode- kanezosa, koje sada drže Talijani. Ta- ko se lialiji spremaju teški dani, jer je konvencije tište ekonomski a finan- cijalno je dosta oslabljena i sa svih strana izolirana. Njemačka je već davno sklopila pomorski ugovor sa Engleškom a sad traži natrag svoje kolonije i pojačanje flote, a za sve to uporno se oslanja na Euglešku želeći i ,ansluss* Austrije i još štogod. Druga je namisao Hitle- rova, da napravi protuboljševički blok te izolira Rusiju. U tu je svrhu Nje- mačka sklopila savez s Japanom, a sa zapadne strane predobila za sebe Finsku, Litvu, Poljsku, Magjarsku a snubi i druge države. Francuska je na najgorim muka- ma. Ne smije protiv Engleške, a teško joj napustiti Italiju. Megjutim poslanica predsjednika Sjedinjenih Država Ame- rike Roosvelta porazila je italjanofile u Francuskoj. U Subotu naime 4 o. mj. sastao se je opet američki kongres i predsjednik Roosvelt održao je govor poslanicima, u kojem je naglasio kako 85—90% država želi mir i zadovoljne su sa sadašnjim stanjem, dok samo 10—15% država ugrožavaju mir, osla- njajuć se na ,zakon mača“ u svoje imperijalističke i egoistične svrhe. No zakon o čuvanju neutralnosti Sjedinje- nih Država daje predsjedniku slobodne ruke, da on sam odredi, koja se roba ne smije izvoziti u zaraćene države (petrolej, pšenica itd.) te preduzeti raz- ne druge mjere protiv zaraćenih država. Više je mego jasno, da je i sve ovo upereno protiv Italije, te je u talijan- skim novinama ovaj govor naišao na opće negodovanje. U Španjolskoj su raspisani novi izbori, Masoni su napeli sve sile da bi se održali i dalje u vladi proti izričitoj volji većine naroda. Ovi će izbori ko- načno odlučiti, 0 iznajmljivanju soba strancima U vremenima općih kriza obična je pojava, da svaki stalež teži za tim, da što bolje zatvori svoje redove no- vim došljacima i da tako lakše i mir- nije zadrži svoje stečene položaje koje došljaci sa svojom ponajčešće jačom idejnom energijom i pothvatnijim trgo- vačkim duhom gledaju da zauzmu. Zato se u takovim vremenima traži, da budu strožije okolnosti, pod kojima se daje ,stručna sprema“ (kao da nije mušterija bolji sudac od svih delegata odnosnih staleža i od administrativnih činovnika, koji te svjedodžbe izdavaju ! govori se o ,prezasićenosti“ dotičnog staleža sa željom, da se na neku ruku stvori ,numerus clausus“ u korist onih, koji staležu već pripadaju; traži se energično suzbijanje ,nadriobrta“ a gleda se, da se pojam nadriobrta što više raširi. Ove se tendencije opažaju više manje kod svih grana radinosti, ali su došle do najjačeg izražaja u našoj ho- telskoj industriji, koja je možda bila najjače pogogjena krizom, jer u ho- telskoj industriji najveći dio kapitala otpada na imobilizaciju za zgrade i mjesta, kojeg nije tako lako demobili- zirati i prenijeti na drugo rentabilnije polje rada, kao što je to lakše prove- divo u ostalim privrednim granama, Od tuda sve teži zakonski propisi gle- de ,stručne spreme“, od tuda sve veći zahtjevi pri izdavanju dozvola oivara- ranja novih ugostiteljskih radnja, od tuda borba protiv ,uadriobita“ s tim, da se i tipična kućna radinost iznaj- mljivanja soba strancima prikazivala kao nadriobrt hotelske industrije i kao neka vrsta nelojalne konkurencije, tako da su mnogi iznajmitelji soba u na- šem gradu bili uslijed te kampanje osjetljivo kažnjeni sa strane administra- tivnih vlasti, Pitanje kućne radinosti iznajmlji- vanja soba strancima, napokon je nor- mirano pravilnikom Banske uprave od 15 novembra pr. g. te je ovo pitanje riješeno gledajući na opće turističke in- terese na način, da se iznajmljivanje soba strancima sa strane privatnika smatra kao kućna radinost, a ne kao ugostiteljski obrt po $ 76 Zak. o rad- njama. 1 Po maveđenom Pravilniku svaki vlasnik ili zakupac kuće može da iz- najmljuje sobe posjetiocima-gostima u okviru kućue radinosti, a da time ne obavlja ugostiteljski obrt iz $-a 76. z. o radnjama; dužan je samo da to pri- javi — uz navedenje raznih informa- tivnih okolnosti — nadležnoj općinskoj vlasti najdalje do korica februara, a općina je dužna da sobe komisijski pregleda najdalje do konca marta i izda odluku do 15 aprila. Prinudno ugostiteljsko udruženje može da dele- gira svog člana u općinsku komisiju, ali taj imade samo savjetodavajuće pravo glasa. Iznajmitelj sobe smije da- vati gostima samo doručak, ne smije nuditi sobe na javnim mjestima, pa- robrodarskim stanicama i t, d., ne smije iznajmiti sobu ispod minimalne po općini odobrene cijene, ta pak cijeea ne smije biti niža od cijene soba u ugostiteljskim radnjama.