POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU Br. 4-5. DUBROVNIK, 31 Siječnja 1936. Broj Čekovnog računa našeg lista ii jest 4153 Podružnice Sarajevo. God. XVIII Narodna Svijest Gljena je listu 5 Din. mjesečno : za inozemstvo 10 Din. mjesečno PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare. Izlazi svake Srijede Pojedini broj Din. 1.50 Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun FIč — Dubrovnik Tisak Dubrov, Hrvat Tiskare (zast. Gj. Ružier) Dubrovnik 2, Rukopisi se ne povraćaju. M i E i OT RR SP Ovjedok vjekovni Mučenici! Kako su veliki i časti vrijedni! A ujedno koliko utjehe kad na njih pomislimo ! Svjedoci su to Istine, čije svje- dočanstvo kroz vjekove ide i još u- vijek traje. s Uzvišeni lik mučenika u historiji ponosno strši. Na njemu je purpurni plašt što je omašten u nevinoj krvi. Njihov duh pobjegjuje nepresta- no zabludu i laž, koja im je tjelesni život oduzela. Sv. Vlaho takogjer je svjedok. Mučenik je On, čija je sveta glava morala pasti, da plejada Isukrstovih svjedoka bude časnija. U Sebasti je umro, ali je Njego- vo ime proneseno katoličkim svijetom. Osobito Ga se u našem gradu štuje. Nije bez razloga Sebastki Mu- čenih postao Parac pitome Dubrave. Lik je njegov utisnut ne samo u gradske zidine, nego osobito u histo- riju Dubrovnika, da bude svjedokom i čuvarom vjerskih i kulturnih tradi- cija grada. Dubrovnik je preko skromnog Stojka uzeo sv. Vlaha za svog Za- štitnika, jer je u Njemu vidio div-ju- naka i čelik-karaktera u ispovijedanju kršćanske vjere. Vidio je u Njemu uzor biskupa, pravog Pastira, čijaje mučenička smrt zapečatila odanost sv, Rimokatoličkoj Crkvi. Sveti Vlaho svjedok je takogjer onog jedinstva za koje je Isus tako toplo, na zadnjoj večeri, molio. Svetački lik Parca treba da u- vijek lebdi nad Dubrovnikom onakav, kakova ga je isklesalo mučeništvo. Lik Njegov treba da ugje i u srce svakog Dubrovčanina, da mu bude primjerom ispovijedanja vjere, odanosti Crkvi i života po evangjelju. Svjedok ispravnosti Vječnih na- čela neka bude kao dosad tako i od- sad jaki čuvar svetih i časnih tradi- ija kršćansko-katoličke vjere i kulture. Svjedoče vjekovni nekadašnje sla- e čuvaj nam vjeru i kulturu 1 Aklamacije na dan sv.Vlaha Exaudi Christe, unus Deus, Christus vincit, Christus regnat, Christus imperat. Exaudi Christe.... Domino nostro Sixto, * summo Pontifici ac universali Papae ; salus et vita. Exaudi Christe.... Domino nostro Rudolfo ** Serenissimo Imperatori Romanorum; salus, honor, et vita victoria. Exaudi Christe.... Domino Regi nostro, Ungariae, Bohemiae, Dalmatiae, Croatiae; salus, honor, vita et victoria. Exaudi Christe.... Domino Paulo *** Reverendissimo in Christo patri, Archiepiscopo Ragu- simo ; salus et vita. Exaudi Christe.... Domino Rectori nostro, Illusttrissimo; salus, vita, honor et victoria. Exaudi Christe... . Znameniti dubrovački povjesničar Razzi opisuje svečanost sv. Vlaha god. 1588, kojoj je i sam lično sudjelovao, te kaže da su iza Evangjelja na pontifi- kalnoj Misi tri ili četiri kanonika po starom običaju pjevali gornje aklamaci- je (pozdrave), a pjevači bi u koru prihvaćali i poslije svakog pozdrava ponavljali prvi stih ,Exaudi Christe“, Kad bi ih ispjevali, sakristan bi ponio knezu pergamenu, na kojoj su bili napisani ovi pozdravi, a knez bi mu pre- dao 5 perpera t. j. 20 gjulija (ili paola) kao nagradu onim kanonicima, koji su ispjevali aklamacije. Još je u nekim mjestima običaj da se pjevaju slične aklamacije. 1) Papa Siksto V. (1585-1580). 2) Rudolf II. car njemački i kralj ugarsko-hrvatski vladao je 1576- 1608, a umro je 1612. 3) Nadbiskup Paulus Romanus. nadimkom Albeus bio je na dvoru Pape Siksta V. kao »referendarius et domesticus“, Imenovan je nadbiskupom dubrovačkim baš god 1588 i ob- našao je tu službu do 1591. Grob sv. Vlaha u Sebasti u Malo] Aziji Moćnik noge sv. Vlaha &roglas festanjula za svečanost sv. Vlaha 1936. Đubrovčani grada i okolice! Eto opet nam se približava dan najdrevni- jeg i najvećeg praznika cijele ove Dubrave, DAN SV. VLAHA To je dan, koji se jednom u godini već vjekovima ponavlja od onog časa, kad su naši pregji u primjernoj ljuba- vi za ovu grudu sa dubokom pobo- žnošću položili u ruke našeg velikog Parca Sv. Vlaha vaskolik svoj trud oko napretka i sreće ove Dubrave. To je dan, koji nam pregji naši u amanet ostaviše predajući ga kroz vjekove svom potomstvu, da on bude dan veselja svih Dubrovčana, združe- nih u jednoj misli i jednom osjećaju za ovu Dubravu. Dubrovčani! Sad, kad nam dan Sv. Vlaha opet postaje svakim časom bliži, ne gubeći vjeru u vaše osjećaje obraćamo vam se toplim pozivom. da i mi, poput negdašnjih generacija, is- krenim zajedničkim veseljem uz puca- nje trombuna i vijanje tradicionalnih barjaka proslavimo ovaj prastari i li- jepi naš dan. Okitimo domove svoje maslinovom granom, prigjimo k žrtveniku Sv. Vla- haiprinesimo zajedničku vruću želju da nas sveta njegova ruka zaštiti od svih zabluda i strasti te da svegj bu- demo svijesni da smo djeca jedne iste, od naših pregja toliko ljubljene Dubrave. Samo tako možemo da odamo najdostojnije štovanje našemu Parcu i uspomeni naših djedova. U Dubrovniku, januara 1936. Festanjuli: Nikša Gozze Kap. M. Ucović U