SIANRNSRANSANRTE Strana 2 Pregled oanistih - dogoginja Prigodom pogreba engleskog kra- lja Gjura_V našli su se u Londonu ra- prezenianti svih država svijeta, megju kojima i lijepi broj suverena. Zgodan je ovo bio momenat, da ga se iskoristi za mnogobrojne megiusobne diplomat- ske razgovore. Tako su najprije u Lon- donu, a onda u Parizu održani sastan- ci najuplivnijih diplomatskih ličnosti, Velika aktivnost kod ovih razgovora dokazala je ozbiljnost položaj: u ko- jem se nalazi cijeli svijet, prvenstveno Esropa. Kod ovoga se je pokazalo, da je zapravo Austrija ona država, oko koje se vrti sudbina Evrope. Ovaj put ponovno je došlo na tapet pitanje po- vratka Habsburgovaca, pogotovu kad se je sam Oto pojavio u Parizu baš onih dana, dok su diplomate tamo in- tezivno vijećali. U samoj Austiiji raspoloženje je većine orijentisano prema prisajedinje- nju Njemačkoj, dočim bi vlada u stvari voljela povratak Habsburgovaca. Ali tome se protive države Maie Antante, prvenstveno Jugoslavija i Rumunjska. Ovo stanovište dobilo je, kako po sve- mu izgleda, još jače uporište u Fran- cuskoj, koja, nakon dolaska Flandina, kaže dobru volju, da vodi malo više računa o malim državama, koje su joj saveznice. Da je Hitler za , Anschluss“ stara je stvar, a ipak izgleda, da Nje- mačkoj ne bi bila kriva restauracija Habsburgovaca. Ta najnovija taktika tumači se tako, da se kaže, kako bi Hitler tek tada imao opravdanje za vojni pohod u Austriju i time bi naj- lakše mogao doći do cilja. Vodeći o svemu ovome računa londonski, a o- sobito pariški razgovori skinuli su iz- gleda s dnevnog reda pitanje restau- racije Habsburgovaca. Sama austrijska vlada se je s tim sprijaznila, što se može zaključiti iz izjave kneza Sta- hremberga, koji je izjavio, da se u Au- striji ništa neće poduzimati prije nego se obavijesti ostale države u Poduna- vlju. Prema tome Austriji je i ovog puta zagarantovana nezavisnost, ali bez Habsburgovaca. Važno je podvući, da se je ovaj put pokušalo uvesti Rusiju kao jednu od glavnih velesila za rije- šavanje podunavskog pitanja. Njemački diplomate najveću su pažnju posveći- vali kretanju Litvinova u Londonu i Parizu. U vezi sa talijansko-abesinskim sukobom opaža se u Ženevi meka ja- ča djelatnost u smislu proširenja san- kcija i na petrolej. Da li će do toga doći ili ne, pitanje je u vezi s daljnjim razvojem megjunarodne situacije. Vje- rojatnije je da neće, Svakako je Italija uzela to u obzir i pokazala kod pos- ljednjeg velikog fašističkog vijeća, da se mnogo ne boji. Ta kuraža može biti dokazom, da je Mussolini uistinu zabrinut, Fašističko je Vijeće izjavilo, da će za slučaj ,embarga“ na petro- lej sprovesti u cijeloj zemlji sveopću mobilizaciju, a štampa tvrdi, da bi taj korak ženevske institucije doveo do opće konflagracije. EE _ < ,NARODNA SVIJEST“ IZ EVA SN Broj 6 za Vlažno - hladno, tada NIVEA Poznato je, da crvena i ispucana koža redovitom njegom pomoću NIVEA postaje ponovno meka i nježna. Medjutim, bolje je spriječiti nego li liječiti! Zaštitite stoga pravodobuo Vašu kožu i natarite ju dva puta dnevno sa NIVEA. NIVEA čini kožu otporaom i uzdržava vaš ten, NIVEA se nemože nadoknaditi, jer samo NIVEA sadrži EU- CERIT, a na tome počiva njeno jedinstveno djelovanje Unutrašnje prilike u Čehoslova- čkoj sve više se sregjuju. Izgleda, da će vlada dr. Hodže privući u aktivnu politiku i slovačku pučku stranku. Moas. Hlinka daojje uvjete, ma bazi kojih moglo bi se; voditi pregovore. Španjolska je u predizbornoj psi- hozi. Agitacije su takove naravi, da češće dolazi do krvavih 'obračunavanja. Neke su novine bile donijele vijest, da je Sv. O. Papa Pijo XI ozbiljno o- bolio. U stvari se je radilo samo o prehladi, koja nije bila teže naravi. O- vih je dana umro u Rimu kardinal Luigi Sincero, tajnik Kongregacije za Istočnu crkvi. Pisma iz naroda. POPOVIĆI. Užasna tragedija u Konavoskom polju. Na Kandeloru po podne otišli su čamcem u lov na je- gulje ,parangalom“ Stanoš Ivuša, Klaić Vlaho i Katić Andrija. Tog je dana puhala jaka jugovina i oni se zavezli do sredine blata te na mjestu zvanom Desanovica bacili parangale. Dok je Stanoš istezao parango a drugovi mu stali ma veslima nađdošao jaki udarac vjetra i prevrnuo lagju. Sva trojica obučena u čizmama i zimskim kaba- nicama našla se usred bijesnih valova. Nastala je očajna borba za spas života. Kako bi se dohvatili lagje ova se je prevrtala kao lopta. Ova je borba tra- iala do iznemoglosti. Iza nekoliko vre- mena užasne borbe Klaić je sam izišao na površinu i gledao gdje su mu dru- govi, Andrija se pojavio, a! Ivuše ne- ma. Opazio je njegovu kapu i zaplo- vio do nje ali kad je dohvatio kapa sama a Ivuše nema. Klaić se povratio k lagji i skupa sa Audrijom prevrnuo je, te je i Ivuša izišao, ali sav izne- mogao uprav očajan. Drugovi ga so- kolili i držali jednom rukom, ali na- došao drugi val, opet prevrnuo lagju i Ivuše više nijesu živa vigjeli. Stali su opet prevrćati lagju i našli Ivušu gdje se je povukao ispod krme a za- KO ŽELI POPITI DOBRU CRNU KAFU PUNU UKUSA I MIRISA, NEK SE POSLUŽI KOD PRŽIONE KAFE E. TOLENTINO. Dućan a ulici Kraljice Marije i na Placi Kralja Petra putio se uz to u parangale. Mučili su se što su mogli, ali na svoj užas opa- zili, da lIvuša više ne dava znakove života. Obuzeo je i njih strah, užas i i očaj... Njihovo neprestano vikanje i dozivanje čulo se je do obale i opa- ziše da im jedna pak i druga lagja u pomoć dolaze. To im je dalo srčanosti da se još održe u rvanju sa bjesnim elementom, U prvoj lagji bili su dva lovca Pavo Bronzan i Luko Kusić, posjednik iz Orašca, koji je uoči Kan- delore došao u lov kod svojih prija- telja. Bog ga je uprav poslao, jer je on vješt i lagji i moru, dok drugi ne- vješti, teško bi bili spasili utopljenike. Prevrnutu lagju odmah su privezali za svoju te stali veslati niz vjetar prema Grabovnici. Ali prevrnuta lagja kod Prosina zapela o vrbe, te je dulje ni- jesu mogli vući, morali su je ostaviti e da spase onu dvojicu. Kad su došli do Grabovnice sakupljeni ljudi prihva- tiše Kiaića i Katića, te ih preniješe još samo žive u kuću Gjura Bronza- na, gdje im je pružena svaka pomoć. Doletio i liječnik Dr Wagner te Katiću dao injekciju da ga svijesti povrati, jer je isti već kao mrtav ležao, Kasnije ih autobus Jadran“ preveo kući, gdje su se malo po malo oporavljali, Sutri- dan kad su prevrnutu lagju izvukli nagjoše mrtva Stanoša ispod krme svega ispućena tunjama i parangalima. Ovaj tragični dogagjaj svakoga je dir- nuo, jer je pok. Ivuša član čestite obi- telji Stanoša tek u 50 godini životi a ostavlja ženu i petero djece. Ovakav slučaj još se nije dogodio, jer se od pamtivijeka ide lagjama u lov na patke i jegulje, sli nitko ne pamti, da se tom zgodom kogod utopio. Na dan sv. Vlaha po podne bio je ganutljivi spro- vod pok. Ivaši, Došlo mnoštvo svijeta sa svih strana, a malo koje oko da se nije suzom oronilo, pokojniku vječni pokoj vapilo, a ucvijeljenima svoje ža- lovanje iskazalo. Mir i pokoj duši pk. Ivuše Stanoša ! KLIŠEVO. Crkvena svečanost. U srijedu 29 pr. mj. doživjela je naša župa izvanredno slavlje. Taj dan pris- pjela su toli potrebna četiri zvona za crkvu Maticu. Nabavljena su kod od- likovane tvrtke Lebiša u Zagrebu, gdje su bila i posvećena. Najteže je 365 kg. a najmanje 52 kg, dočim srednja dva teže 108 i 175 kg., svega dakle 700 kg čiste težine bez pribora. Sva su četiri zvona u miloglasnom i moć- nom A-duru. Na poziv vIč. župnika Du Iva Raguža svi se župljani skupiše toga dana u crkvi Matici, odakle pred- vogieni križem i barjacima sigjoše u Orašac, kamo su bila zvona već do- nesena iz Gruža. Nakon što su ih jaki mladići podigli da ih nose, zaputi se veličanstvena povorka od skoro 500 duša natrag u Kliševo, Dok je ta masa molila sa svojim župnikom sv. Ruza- rije, dotle su neki udaljeni pjevali na- božne pjesme. I tako bogoljubno a veselo prispješe do crkve Matice, uz koju se podiže velebni zvonik od 27 metara, Taj se je zvonik počeo graditi 1919 god. za župnikovanja vlč. Don Vicka Lisičara, koji ga je svojim nas- toianjem, požrtvovanjem i dovršio g. 1929. nakon punih 10 godina rada. Zvonik je te godine bio svečano i blagoslovljen sa otkrićem spomen-plo - če prvom hrvatskom kralju Tomislavu. Ploča je uzidana na zvoniku. Tadašnji župnik Da Vicko Lisičar morao je prvo misliti kako da se oslobodi duga uči- njenog radi gradnje zvonika, pa zato nije mogao nabaviti potrebita zvona. Njegovi nasljednici trudili su se i marno sakupljali milodare iz bliza i iz daleke | Amerike, dok napokon nije došao za župnika naš obljubljeni Dn Ivan Ra- guž. Oa se svojski zauzeo, te mu _us- pije pribaviti vas potrebiti novac za spomenuta zvona. U predvečerje sv. Vlaha svečano se zvona za prvi put oglasiše svojim jakim, milozvučaim glasom, da je ci- jela župa bila od veselja razdragana. Hvala Bogu i našim dobrotvorima ! Banka i Mjenjačnica ŠUTIĆ KALDOR 260. BUBROVNIK Naslov za brzojave: MJENJAČNICA Dubrovnik Inter. tel. br. 87 Dubrovnik Kupuje i prodaje sve državne vrijednosne papire, strane valute, akcije parobrodarskih društava i uložne knjižice banaka uz najpovoljnije cijene. Zastupstvo tvornice automobila ,FORD". Bogato skladište rezervnih djelova: te guma tvornica: FIRESTONE i CONTINENTAL Zastupstvo i skladište radioaparata STANDARO tt. Jugoslavensko Standard C Electric o. A. D. — Beograd. Finog starog maslinova ulja. Meda prve vrsti. Marmelade domaće od kajiša. Kupujete najpovolj- nije i prvoklasnu robu kod Viaha Svilocossi Pokućstvo i sve u struku spadajuće kao Linoleum, Tepihe' za hodnike, sobe, okvire i slike vrlo veliki izbor uz umjerene cijene kod MSEŽ OI DUBROVNIK