POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU
- Br. .9.
DUBROVNIK, 4 Ožujak 1936.
DA" <. Čekovnog računa našeg lista
DN" es 4153 Podružnice Sarajevo.
God. XVIII
Narodna Svijest
Cijena je listu 5 Din. mjesečno: za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU
Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare. U
Izlazi
svake Srijede
Pojedini broj Din. 1.50
Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun Fl1& — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvat Tiskare (zast. Gj. Ružier) Dubrovnik 2,
Rukopisi se se ne le povraćaju.
Parlamentarni izbori u Španjol-
skoj imali su za prvu i najbližu pos-
ljedicu najsurovije neprijateljstvo i pro-
gonstvo katoličke crkve i njezinih us-
tanova. Španjolska je, istina, daleko,
ali ideje koje se sukobljuju iste su
onamo kao što i po ostaloj Evropi.
Dva su fronta koja dijele duhove: na
jednoj ie strani kršćanska vjera s ka-
fol, crkvom kao krotilicom ljudskih
niskih strasti i poticateljkom za sve
dobro i plemenito, a na drugoj je or-
ganizovano neprijateljstvo protiv nje i
i životinjska težnja za slobodnim uži-
vanjem svega.
Španjolsku su revoluciju 1931 pro-
uzročili mnogi uzroci. Glavni izazivači
bili su veliki posjednici i veliki kapi-
listi, koji su osiromašili+ najšire slo-
eve naroda. Ali, kad je taj narod izi-
šao iz svoje pasivnosti, nije se njegov
bijes okrenuo proti kapitalistima i ve-
leposjednicima, nego proti katol. crkvi.
Pljačkali su samostane, palili crkve,
progonili svećenike, redovnike i re-
dovnice.
Isto nam svjedoči povijest mek-
tičke revolucije. Skoro sva mehikanska
«mlja u rukama je veleposjednika,
$va su rudnička bogatstva vlasnost
ogromnih novčanih trustova. Velike
pokrajine na morskim obalama u ru-
kama su tugjih petrolejskih društava.
Mi, kad je buknula revolucija, mislite
li a se je bijes okrenuo protiv njih ?
4 opet je crkva bila žrtvom. Božji
4 se hramovi zažegli, samostani su
# rušili, a svećenstvo je moralo da
bježi po prašumama da spasi život.
Megjutim je veliki kapital ostao i da-
lje sjediti na svojim prijestoljima i ma-
tod mu je nakon što je porušio crkve,
još uvijek «rob.
Kad je Njemačka doživjela svoju
narodno - socijalističku revoluciju, za-
ludu tražimo izlijev gnjeva na indus-
tijskim kartelima ili Drezdener-banci,
koji su izaželi stotine hiljada radnika
i prisvojili Us njemačkog gospodar-
siva. ,Oslobogjene“ mase naroda vi-
djele su svog neprijatelja samo u kat.
prosvjetnim domovima, u kat. oml.
0 ganizacijama i svećenstvu.
Boljševička Rusija porušila je cr-
kve i čini sve moguće da iščupa svaki
osjećaj iz srca pojedinaca, dok je iza-
manje naroda još uvijek na dnevnom
tedu, Samo su zamijenili vlasnike. Ta-
ko je i drugovdje, U Francuskoj je
vogja revolucionarnih stranaka Leon
Blum, barem stokratni milijoner i či-
njenica, da je udionik poduzeća koja
zločinački iskorišćuju pariške radnike,
nediže mu legitimacije ,uzornog“ po-
rmika za proleterska prava.
Largo Cabalero, španjolski Lenin,
ima milijonske posjede, gdje robu
ipanjolski proleteri, a ipak je on
trasitelj = potlačenih. Austrijski mark-
isti vodili su mirne savijesti radničke
se u boj za slobodu proletarijata, i
0 su se uprav valjali u gradskoj
lobnosti, što su je sebi udesili ma
&čun siromašnih slojeva.
PRAVI RAZLOZ
I tako sve redom vidimo, da se
svi revolucionarni pokreti, izazvani od
besavjesnog iskorišćavanja od strane
veleposjednika i kapitalista, obaraju
u svim zemljama na Kat. crkvu, koja
se već skoro 2000 god. jedina pobje-
donosno bori za prava siromašnih i
iskorištavanih. Krvopije naroda skreću
svu mržnju razjarenih masa na Crkvu,
jer je ona onaj trn u njihovu oku,
koji ih neprestano opominje i potresa
njihovom savjesti te ih zadržaje,
da ne mogu izvesti do kraja svojih
bezdušnih programa iskorišćavanja,
isisavanja i ubijanja.
Što je dakle naravnije, nego da
traže savezništvo s onima, koji će im
pomoći istrijebiti vjeru i uništiti Cr-
kvu? Zato i vidimo, da u pozadini
sovjetske revolucije, španjolskih gro-
zota, meksičkih progona, njemačkih
napadaja i svake slične akcije sjedi
šarolika družba komunističkih ideolo-
ga i zagriženih kapitalističkih krvopija.
Ta pozadina huška mase svim mogu-
ćim bogatim sredstvima, da istrijebe
vjeru i sruše crkvu, ne bi li tako umi-
rila svoju savjest, te mirno-i dalje sje-
dila na svojim ogromnim posjedima i
kapitalima.
A ipak ozdravljenje bolesnog čo-
vječanstva i riješenje teških socijalnih
problema ne može doći nego jedino
ako se provede reforma u čovjeku, u
njegovoj duši. To se pak postizava
samo na osnovu primjene načela kr-
šćanske vjere prema uputama Kato-
ličke crkve.
Onima koji trebaju naočale
pružaju se sve pogodnosti: naj-
bolja kvaliteta stakala, special-
no-moderni okviri i solidne ci-
jene kod Josipa Krilića, vis-a-vis
Male Braće, Moderni zlatni na-
kiti. Satovi najboljih marki. Staro
zlato kupuje i zamjenjuje.
e =
se — Mema sumnje
Proslava 40-god. smrti
Dr Starčevića u Dubrovniku
Kao po cijeloj domovini tako je i u
Dubrovniku dostojno proslavljena 40-
godišnjica smrti Dr. Ante Starčevića.
Proslava se je obavila u nedjelju,
dne 1. ovog mjeseca. Hrvatska kul-
turna društva u gradu priredila su u
9 s. u franjev. crkvi zadušnice, kojima
je prisustvovalo veliko mnoštvo rodo-
ljubnog gragjanstva. Preko mise otpje-
vao je mješoviti zbor , Gundulić“ nad-
grobnicu a iza mise ,Oslobodi me“
pod ravnanjem O. T. Tomašića, Zbor
je ,Gundulića“ bio potpun i dobro
uvježban pa je i pjevanje bilo lijepo.
— U 8 s. naveče bila je svečana ko-
memoracija u kazalištu. Kazalište iako
nije bilo prepuno ali je bilo puno. Uz
biskupa i narodnog zastupnika prisus-
tvovali su svi odličniji rodoljubni gra-
gjani. Priredbu u kazalištu spremio je
Dubrov. Akademski klub uz sudjelo-
vanje hrv. kulturnih društava. Kao prvu
točku programa otpjevali su mješoviti
zborovi Gundulića, Dubrave i Crkve-
nog Pjev. Zbora narodnu himnu pod
ravnanjem M.a Wrutickoga, isti su i
na kraju otpjevali i: Planula zora, što
su na zahtjev publike i opetovali, Nas-
tup zborova bio je uistinu impozantan
kao i njihovo zajedničko pjevanje. Uz
pjevanje na programu su bile i dvije
tačke sviranja, koje je lijepo izveo
orhestar takogjer pod ravnanjem M.a
Wrutickoga. Uz proslov i recitovanje
jednog govora samoga Dr. Starčevića
sa strane akademičara glavna tačka
proslave bio je govor Dr. Vicka Svi-
lokosa. Govornik je lijepom dikcijom
baš krasno prikazao zamašitost i važ-
nost rada Dr. Starčevića, čiji plodovi
vide se i danas u probugjenoj svijesti
hrvatskoga naroda. — Cijelom ovom
proslavom Dubrovnik je lijepo i do-
stojno proslavio 40-godišnjicu smrti
velikoga narodnoga vogje i borca Dr.
Ante Starčevića. Slava mu!!!
Pomozite dobrotvorni odkor
»lilosrđe“
2
V
o RG
Tog a
oi ey PRAJe bi
4;
<= daiVas zanima
sve što u današnjim prilikama može da olakša odjevni
problem. Zato se u svakoj prigodi obratite na
TRGOVAČKU KUĆU
» REKORD“ runa Dubrovnik
Ulica KRALJICE MARIJE
Ulica KRALJICE MARIJE
Stigao nam je ogroman izbor svih vrsti najmodernijih što-
fova za proljeće za dame
i gospodu.
Najnovije fazone raznih kišnih kabanica za dame i gospodu,
gotovi proljetni kaputi i sva ostala manufakturna roba u
velikom izboru.
Razgledajte naše izloge i posjetite nas bez obaveze na kupnju.
Tražite posjet naših zastupnika.
T Don Ivo Fabris
poč. kanonik, Župnik Pila,
Ploča, Bosanke itd., itd.
U četvrtak 27.1. po podne svakoga
su iznenadila zvona crkve sv. Andrije
i katedrale, koja su nagovještala smrt
jednog svećenika. Nikomu nije došlo
ni na kraj pameti, da bi to bio žup-
nik crkve sv. Audrije na Pilama preč,
Don Ivo. Fabris. Još u Ponedjeljak
veče držao je svečani blagoslov u crkvi
Jezuita za vrijeme adoracije 40 sati,
Izgledao je jak, čil i potpuno zdrav,
Utorak, Srijedu i Četvrtak ostao je u
krevetu bez ognjice tužeći se samo na
reumatične bolove. Do pred samo pod-
ne u Četvrtak razgovarao je lijepo sa
svojim ukućanima, riješavao neke spi-
se, kad mu na podne pozlilo, udarila
ga srčana kap i ostao mrtav primivši
zadnju pomast.
Ova je nemila vijest ne samo sva-
koga iznenadila nego i duboko raža-
lila sve one, koji su čestitog pokoj-
nika iz bliže poznavali. Pok. Don Ivo
bio je pravi svećenik po Srcu Is. ne-
poročna života, revan u svojoj službi,
pobožan u svom srcu, pravi iskreni pri-
jatelj, neumoran u radu, neustrašivi
Hrvat, rodoljub, čvrsti značaj, neslom-
ljivi karakter,
Pokojnik se je rodio u Trpnju 8. XII.
1862, ali kako je izgledao nitko nije
mogao da pomisli, da je zagazio već
u 74 godinu života. Gimnaziju je izu-
čio u dubrovačkom sjemeništu (1875-
82) pod upravom čč. O. O. Isusovaca.
Bogoslovne nauke učio je u Zadru te
je bio zaregjen za svećenika 21. sept.
1885. Kako je bio skroman nitko se
nije sjetio ni njegovog srebrnog ni zlat-
nog jubileja misništva. Prvu je svoju
službu vršio za 12 godina wu Vrućici
na Pelješcu do god. 1895, kad ga je
blagopok. biskup Dr. J. Marčelić upo-
znavši njegove vrline pozvao u Dub-
rovnik za tajnika bisk. kurije. Tu je
službu revno i tačno obavljao sve do
god. 1904. kad je 30.VIII. bio imeno-
van župnikom sv. Andrije na Pilama
gdje je ostao sve do svoje smrti za
32 godine, tako te je služio u našem
gradu za 40 godina. Kao nagradu za
svoj rad i uzoran život bio je imeno-
van 1905 počasnim kanonikom stolnog
kaptola u Dubrovniku, ali još veću
nagradu nadamo se da je primio od
Velikog Svećenika Isukrsta za svoj rad
u vinogradu Gospodnjem za punih 50
godina.
Uz ove svoje glavne službe radio je
i u mnogim drugim svećeničkim služ-
bama. Za više godina bio je kateketa
na mjesnoj nautici, ispovjednik u za-
vodu Službenica Milosrgja na Pilama,
prosinodalni sudac i ispitatelj, član upra-
ve Popovskog Zbora, izvjestitelj sve-
ćen. konferencija za dekanat korčulan-
ski, delegat za disciplinu u bisk, sje-
meništu, predsjednik dijec, odbora za
euh. kongrese, dijec. predsjednik sve-
ćenika klanjalaca, član sveć. Marijine
kongregacije itd.
Pokojnik se je u velike brinuo za
svoju crkvu Maticu sv. Andrije na Pi-