anje včrijedijčk sadili? Strana 2 Pregled vanski doga Pisma Kolikogod je nedavni pokušaj japanske revolucije zabrinuo svjetsku javnost, toliko su još teži utisak uči- nili na Evropu dogogjaji posljednih dana. Mi smo prigodom registriranja retifikacije francusko - ruskog spora- zuma od strane francuskog parlamen- ta podvukli zabrinutost koja je uslijed toga zavladala, kao ito, kako je ovaj dogogjaj osobito mučno uticao na Njemački Rajh. Sada megjutim moramo da regis- trujemo ono što se je u subotu, 7.o. mj. odigralo u Njemačkoj. Najhitnije što je bilo moguće sazvan je Reichstag na posebno za- sjedanje. Na telefonski i telegrafski poziv svi su se poslanici našli kroz 1 noć u Berlinu. Radilo se je o tome, da Hitler održi važan politički govor. Vlada i pretsjedništvo se gene- ralom Goringom, našli su sa u pravo vrijeme u skupštini. Fiihrer je ovaj put dočekan ne kao obično, ovacija- ma i pleskanjem, nego mirno, ozbi- ljno uz samo podizanje ruku na po- zdrav. s Hitler je održao svoj govor, u kojem je naglasio, da je za Njemačku prestao važiti lokarnski ugovor, na- kon što je Francuska ratificirala spo- razum sa Sovjetskom Rusijom. Fran- cusko-ruski pakt, rekao je Hitler, sklopljen je protiv Njemačke; pa kad je Francuska mogla prekršiti lokarnski ugovor može to da učini Reich. Stoga su u isto vrijeme, dok je Hitler govo- rio, njemačke regimente marširale u poranjsku demilitarizovanu zonu. Isto- vremeno je Hitler u svom govoru ponudio Francuskoj pakt o nenapa- danju za 25 godina, a garantima je predložio Englesku i Italiju. Izjavio je takogjer, da je s ovim korakom pro- vedena ravnopravnost s Francuskom i da sada nema više nikakove zapre- ke za povratak Njemačke u Društvo Naroda. Govor pretsjednika Hitlera saslušan je od poslanika s velikim zanimanjem uz urnebesno odobrava- nje. Kad je Hitlerov govor dovršen proglasio je Goring skupštinu raspuš- tenom a najavio je iduće parlamen- tarne izbore za 29. marta o. g. Francuska je vlada razumljivo uvelike uznemirena ovim Hitlerovim korakom, pak su odmah i francuske čete dobile nalog, da se pomaknu prema Njemačkoj granici. Takogjer su poduzeti koraci kod Društva Na- roda, a prije toga povedeni su pre- govori u Parizu sa pretstavnicima država koje su potpisale lokarnski ugovor. Drži se stalnim, da će Fran- cuska insistirati na tome, da se pri- mjene sankcije i prema Njemačkoj, jer bi se, prema mišljenju Francuske, imalo smatrati Njemačku napadačem bez ikakova izazova. I u Engleskoj posmatraju najoz- biljnije ovaj najnoviji dogogjaj, ma da se mora napomenuti, da engleska politika, kao uvijek, tako i u ovom slučaju ima svoje dobro smišljene i proračunane poglede. U engleskom se parlamentu vodi diskusija o tako zva- noj ,Bijeloj knjizi“ u kojoj je izne- sena teza, da se mora pristupiti što jačem naoružanju u Engleskoj, jer to diktira općenarodni položaj u svijetu. Teza o razoružanju propala je; stoga se valja naoružavati. A da se kod toga spasi i Društvo Naroda, nado- daje ,Bijela Knjlga“ da se sve bojne snage imaju staviti na raspolaganje Ligi Naroda. Lako je shvatiti, da se ovdje radi samo o jednom aktu kur- iz naroda. Sprovod don Iva kan. Fabrisa. Nemilo mas je ražalostila vi- jest o smrti Don Iva Fabrisa, Svi smo ostali okamenjeni, jer nikome nije bilo poznato da bi don Ivo od čega bo- lovao. Kako je pokojnik žarko ljubio svoje rodno mjesto i uvijek na vidljiv način to iskazivao, cijelo se je mjesto na tu nemilu vijest u crno zavilo. U toj tuzi i crnini dočekan je i dan po- greba, zadnjeg njegovog puta kroz ro- dni Trpanj. Na pomolu parobroda, koji je od Stona u nedjelju u jutro doveo mrtvo tijelo i imao zastavu na pola stijega, tužno su zajecala zvona župne crkve, a svačije je srce počelo jače kucati i oko se rositi suzama. Uza sve nevrijeme skupilo se je na obali velika masa svijeta te se je uputio ve- ličanstven sprovod do župme crkve. Tu je održana svečana sv. Misa sa odriješenjem. Zatim su Don Dinko Šuljaga i Don Ante Makjanić održali pomen slovo prikazujući lik umrlog don Iva u pravome svijetlu : sve je činio na dobro drugih, a sam sebe mije is- ticao. Nije htio ni veće položaje samo da što više koristi drugome. Prepuna crkva svijeta često je uzdisala i još je dugo poslije odsluženih svetih Misa ostala moleći uz lijes pokojnikov. Po- slije podne kad je došao brat pokojni- kov parobrodom iz Splita, nastavio se je sprovod. Kiša je prestala i po koja zraka sunca obasljavala je tužnu po- vorku, kao da i ono hoće da iskaže svoju zadnju počast. To je uzrokovalo da se je razvio onako veličanstveni sprovod, kakvog Trpanj rijetko vidi. Staro i mlado, muško i žensko sve je to išlo da dade dužnu počast milom pokojniku. Nad otvorenim grobom održali su pomen slovo: Dr. Frano Senko u ime Trpnja, Niko Mičić u ime odsutnog Don Nedjelka Subotića tijesnog prijatelja pokojnikovog i Mato Mrčić u ime trpanjske općine. Tu nam je pred odrom iskrsnuo pravi lik don Iva — čovjeka visokih moralnih vrlina i čelik karakter. Bio je čestiti Hrvat, dušom i srcem odan velikom Starčeviću. U njemu Hrvatska gubi velikog i iskre- nog rodoljuba, crkva pravogi uzornog svećenika koji je bio po Srcu Isusovu a potlačeni i potrebni svog pomagača. Uz posljedni Requiem spušten je lijes don Iva u obiteljski grob što ga je prvi dao zgraditi ma novome groblju. U tom času oči sviju prisutnih bile su orošene suzama i svakome se uzvinuo uzdah k Bogu: Pokoj vječni daruj mu Gospodine ! Banići. Podružnica HKD ,Na- predak“ osnovana je nastojanjem Čestitog župnika Du Spasa Korunić i u našem mjestu. Do sada je začla- njeno preko 60 članova. Na konstitui- rajućoj skupštini u mjesecu siječnju o. g. narod je dao potpuno povjerenje svome župniku izabravši ga jednoglasno predsjednikom društva. U društvenim prostorijama imamo čitaonicu i knjiž- nicu, gdje se marod ponajviše u sve- tačne dane sakuplja, da se intelektualno izobrazi, a ekonomski ojača. Nadamo se sve to boljem napretku. toazije prema ženevskoj instituciji, koja iz dana u dan sve više slabi i gubi svoj prestiž. Došli smo do toga da je opet zavladao princip ne me- gjunarodne, zajedničke, nego indivi- dualne politike pojedinih država. — Konačni rezultati izbora u Špa- njolskoj dokazuju, da se je i tamo dogodilo kao i kod nas 5 Maja. Des- nica je naime dobila glasove (preko pola milijona glasova više) a ljevica mandate. ASA LAN NA LA LE NAL LA EN AL ANN : Razne vijesti. + Msgr Don Grgo Bučić duhov- nik u dijec, splitskom sjemeništu, ro- gjen u Zadru 9.XI 1889 preminuo je u Srijedu 4. o. mj. u 47 god. života. Pokojnik je bio svećenik sveta i uzor- na života, gimnaziju je učio u Du- brovniku, a majka mu je rogi. pl. Sa- raca. Mrtvo tijelo sahranjeno je u obi- teljskoj grobnici na Hvaru. Rajska sla- va njegovoj duši. Apostolat Katol. Akcije. Koriz- mena poslanica Msgra Miha Pušića, biskupa hvarskoga za god. 1936. Li- jepo broširana na 40 str. Veoma zgodno i praktično preuzv. biskup tumači ovaj savremeni apostolat Kat. Akcije. Udruženje diplomiranih tehničara kraljevine Jugoslavije — Sekcija Split, Marulićeva ulica br. 8/Il. umo- ljava ovime sve diplomirane tehničare, koji se nalaze na područjima Primor- ske i Zetske banovine, bez obzira jesu li članovi ili ne, da se jave ovoj Sek- ciji pismeno ili usmeno sa naznakom svih svojih ličnih podataka i zaposle- nja, radi vogjenja tačne evidencije i statistike diplomiranih tehničara u Kra- ljevini Uprava Šećer za ishranu pčela. Pčelar- skim zadrugama, a i pojedinim uzga- jačima, iznimno je dozvoljeno da — osim prije odobrenih i nabavljenih pet kilograma šećera — mogu nabaviti još po 3 kilograma šećera za svaku koš- nicu, bez plaćanja državne trošarine. Financijske direkcije brimat će molbe pčelara i odmah će izdavati potrebna odobrenja za nabavku šećera u svrhu ishrane pčela, bez naplate drž. troša- rine. Šećer se može nabavljati jedino u drž. tvornicama šećera u Belju i u Gukarici. Medjunarodni muzičko - peda- goški kongres održat će se u Pragu početkom .mjeseca aprila-0..:g.:(4-9). Ovaj će kongres pomoću predavanja, diskusija i praktičnih muzičkih i pe- vačkih predočenja pokazati, što se na polju muzičko-pedagoškom do sada učinilo, Na kongresu će predavati mu- zički kapaciteti raznih zemalja. Još Jedan monopol. Knjige za općinsko poslovanje, koje su propisa- ne pravilnikom o financijskom poslo- vanju u općinama, izdala je državna štamparija kao svoj monopol a knjige su štampane ćirilicom. Trebalo bi pre- stati sa monopolom knjiga, jer se time ubija privatna štamparska privreda, kojoj se sve više sužava polje rada. Napokon žašto se knjige za općine ni- jesu štampale i latinicom, koja je po zakonu ravnopravna ćirilici te tako omogućiti općinama, da po svom iz- boru biraju hoće li knjige ćirilicom ili latinicom. Ukinut I. i ll, razred u državnim bolnicama. Ministar socijalne politike i marodnog zdravlja riješio je, da se počam od 1 travnja 1936. u svim dr- žavnim bolnicama, osim u onim za duševne i živčane bolesti, ukine I. i II, bolesnički razred, tako da za liječenje bolesnika bude samo jedan razred t.$, III. razred. Ovo istina još ne vrijedi za banovinske bolnice, ali bi moglo i do toga doći, Držimo, da ova odluka g. Ministra nije na mjestu, jer se boles- nike, koji žele bolju njegu i hranu te kojima je potreban veći mir u bolesti a koji mogu platiti, sili, da traže nje- gu u skupim sanatorijima, kojih u ostalom i nema svugdje, gdje postoji državna bolnica. BI teni susret. Ivo Vojnović sa portretom svoje Grofice Ide u “Na teraci“ (maska za- služne Elene Ohmučević-Bizzarro) odu- ševio je naraštaj za nastavnički poziv, Valja trudit“ odgovara Ida kad gos- pogja Mare kliče: Meštrinja!.. ti?.., nepuča Orsata Velikog! Po Idinom je hrabrome primjeru i mlada falklorista L. B, pl. B. otišla u puk, na selo u Konavle Tu se na Grudi jednog dana susretne sa Medom Pucićem, Vlastelia bješe došao na svoj posjed, na ladanje, Ali mašta romantične djevojčice vigje u njemu samo pjesnika, koji luta za skla- danjem stihova i došao da pronagje prosodiju ,tića stigliča, modrokosa, sla- vuljića“ te zanesena prigje narodnom bardu: Gosparu, došli ste megi nas da tražite nadahnuća, na ovim hridima megju smokve i masline? — Priroda sama nije dovoljna za podstrek, gos- pogjice, hoće se još i blaženih sus- reta“, [I galantni Dubrovčanin zaokrugli ruku za naslon mladoj djevojci, na kršnom, seoskom putu zaraslom trnjem j busenjem. Eskortirao je sve do škole kao vladiku ka vlastitom dvorcu i kad se ona odvoji sa ožarenim osmjehom (njen osmjeh je još i danas blistav) tad pjesnik ,Cvijete“ prošapta, gleda- juć za njom: »Naša stara oživjet će mati Past če tmina, sinuti će svjetlost Šlogom će se srca raspaliti Slavjan put če slavi prokrčiti“.. N. B. Kad se mogu pregledati zna- menitosti našeg grada. Kraljev Dvor svaki dan od 10—11 sati. — Močnik frelikvijar) Srijedu i Subotu od 11—12 uz ulazninu 10 Din. — Dubrovački muzej otvoren je svaki dan. Ulaznica 3 Dim, — Pohod gradskih. zidina. u . svako doba dana, osim od 12—2 sata po podne. Ulaznica za odrasle D. 4, a za djecu i učenike Din. 2. Biblioteka O. O. Franjevaca i Dominikanaca sa dozvolom starješine samostana, — Biskupska Pinakoteka svakog dana osim MNedielje i blagdana od 10—12 pr. p. — Vožnja lagjom do Lokruma od 10 Din. unaprijed po pogodbi. Špilja Karle Kordić u Gružu svaki dam prije i posl. podne. U Lapadu na zgodnom položaju blizu mora prodaje se kompleks. zemljišta i kuća. Za infor- | macije obratiti se Konrad Haller DUBROVNIK Boškovićeva ul. 8 - telef, 17 Pokućstvo i sve u struku spadajuće kao Linoleum, Tepihe za hodnike, sobe, okvire i slike uz vrlo veliki izbor, umjerene cijene kod ll ISEŽISI 11 DUBIROVNK. PERZIJSKI Prostirači za pod (Čilimi (Tapiti) sian Reflektanti neka se obrate na g. Mirka Mišković - Dubrovnik (za adresu upitati u Parfumeriji BONGI) TURKESTANSKI