TAKSA PLAĆENA U GOTOVU Br. 18. DUBROVNIK, 6 Svibnja 1936. - .. Čekovnog računa našeg lista O es 4153 Podružnice Sarajevo. God. XVIH Narodna Svijest Cijena je listu 5 Din, mjesečno : za inozemstvo 10 Din. mjesečno PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare. Izlazi svake Srijede _Pojedini broj Din. 1.50 Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun Fič& — Dubrovnik Tisak Dubrov. Hrvat Tiskare (zast. Gj. Ružier) Dubrovnik 2, Rukopisi se ne povraćaju. Najopasniji neprijatelj čovječanstva. Karlo Marks dao je naučni oblik socijalizmu, odnosno komunizmu. Po krvi bio je Židov, po vjeri protestant, po načinu mišljenja hegelovac-evoluci- jonist, po uvjerenju materijalista, bez čuvstva za vjeru, moral i narodnost. Sa socijalizmom se upoznao u Fran- cuskoj. God. 1847. izdao je s prijate- ljem Eogelsom ,Komunistički manifesi“ s pozivom : ,Proleteri nemaju ništa iz- gubiti osim svojih okova, a mogu do- biti cijeli svijet. Proleteri sviju zemalja udružite se I“ God. 1867. izdao je Marks prvi svezak glavnoga djela ,Das Kapital“, dok je drugi i treći svezak izdao kas- nije Engels. Marksov ,Das Kapital“, komunistički manifest i Engelsov ,Herm Eugen Diihrings Umwalzung der Wissensch:&fi“ postadoše temeljnim djelima komunizma, Današnji nosioc i propagator ko- munističkog programa u svijetu jest boljševizam u Sovjetskoj Rusiji. Bolj- ševistička je stranka god. 1917, pro- vela revoluciju pod vodstvom Lenjina. Treća internacionala najintenzivnije radi na tome, da komunizam izvede i jednu sveopću svjetsku revoluciju. Još za života Marksova osnovana je god. 1864. u Londonu internacijo- nalna radnička asocijacija ili tako zva- na Prva internacijonala. U njoj su bile udružene sve socijalnodemokratske stranke, Ova je internacionala imala uspjeha, osobito u Francuskoj, gdje je 1871. god, došlo do poznate ,pariške komune“, Malo iza toga seli ova in- ternacionala u Ameriku, gdje je brzo zamrla. God. 1889. održan je u Parizu drugi megjunarodni sastanak radničkih stranaka i nakon svagje i razlaza s anarhistima dolazi do osnutka //. in- ternačionale, U različitim je zemljama došlo do cijepanja stranaka osobito na pitanju, da li se ostvarenje socijalističke države ima izvesti pomoću sudjelova- nja u parlamentu i zakonitim sretstvi ma ili silom i revolucijom. Pristaše postepenoga razvoja nazvani su posi- bilistima, minimalistima, menješevicima. Ova je struja jača u zapadnoj Evropi. Druga je struja zastupala misao, da se do vlasti i radničke diktature ima doći pomeću sile t. j. pomoću radničke revolucije. Ovi se nazivlju, sindikalistima, socijalnim revolucijona- rima, spartakovcima i boljševicima. Ova struja prevladava na evropskom istoku, osobito u ruskoj socijalističkoj stranci, Ruski socijaliste prvi su se put pocijepali ua kongresu stranke u Lon- donu 1903 god. Lenjinova revolucio- narna grupa debila je većinu i odatle je nazvana ,boljševističkom“, a grupa Martova i Plehanova ,menjševičkom“, Borbe megju članovima II. Ioter- nacionale osobito su burne za vrijeme svjetskog rata. Nakon sloma ruske fronte i nakon toga, što je ruskim bolj- ševicima pod vodstvom Lenjina uspjelo preuzeti vlast u Rusiji te nakon neus- pjelih pokušaja revolucije u Madžars- koj, Austriji, Njemačkoj i Poljskoj do- lazi i do formalnog rascijepe, usljed čega imamo u većini evropskih država komunističke i sccijaldemokratske stran- ke. Komunisti osnivaju posebnu inter- nacijonalu i tako god 1918. dolazi do osnutka 7/7 Komunističke Internacio- nale, koja se kratko zove Kominterna Tako danas postaje Druga, socijalno- demokratska internacionala i Treća moskovska komumistička internecio- nala. U većini zemalja postoje po dvi- je marksističke stranke, od kojih um- jerene (sccijalističke) pristaju uz Il., a revolucijonarne (komunističke) uz III. internacijonalu. 2, Svjetovni nazor marksizma. Marksizam. komunizam ili boljševizam ima materijalistično pojmovanje o čov- jeku, društvu i svijetu uopće. Materija- lizam je svjetovni nazor, koji priznaje samo materiju, tvar i što je tvarno, a niječe sve što je duhovno. U koliko pak priznaje i duhovne stvari i vred- note izvodi ih iz same tvari i tvarnih uslova tako da su one samo nekakav otsjev ili odraz tvarnih odnošaja. Mi- sao i osjećaj su po materijalizmu samo izlučine mozga. Čovjek kao i društvo nijesu dakle plod stvaralačke volje i ideje vječnog Stvoritelja, nego proiz- vod slijepe naravi, materije. Materija je, veli marksizam, dina- mična, t. j. u neprestanom gibanju. A tko je, pitamo, pokrenuo materiju i stavio je u to neprestano gibanje ? Ideja naprelka ima sasvim materijalan oblik. Napredak nije ništa drugo nego neprestana produkcija. Temelj društva i uzrok njegovog biranja je materijalna produkcija. Dosljedno tome nauku gospodar- ske produktivne prilike odlučujući su faktor za pravne, moralne i vjerske nazore. Vjera, moralni i pravni nazori po Marksu nijesu ništa drugo, nego odsjev gospodarskih prilika i izum onih koji iskorišćuju. Kad jedni druge sebi podvrgnu, — tako tumači marksi- zam postanak vjere prava i morala, — nastoje to stanje koliko je moguće ustaliti. Zato na razne načine dokazuju, da tako mora biti, da iedni moraju imati vlast, a drugi se moraju poko- ravati, da je mad svijetom Bog, koji tako hoće, da je stoga sve to božja volja. Oni koji iskorišćuju pomalo se na to nauče i konačno inisle, da je to doista neko pravno stanje, koje im mora biti sveto i nedotakljivo. U istinu pak nema ni Boga ni prekogrobnog života ni suda; pravda je samo riječ, koja ima da pokriva iskorišćavanje. Komunistička će revolucija pomesti sve dosadašnje vlasničke prilike, s nji- ma će pomesti i sve stare nazore“ (Komunistički manifest). Marks uvelike naglasuje nuždu razvoja, evolucije. To je uzeo od nje- mačkog filozofa Hegela, koji se učio, da je sve u neprestanom razvoju, gdje se iz suprotnosti ragjaju suprotnosti i opet se one združuju na višem stup- nju razvoja (Hegelova dijalektika). Kad je ovu Hegelovu dijalektiku združio Feuerbachovim materijalizmom i pri- mjenio ga na gospodarsko polje, do- bio je takozvani historični ili dijalek- tički materijalizam. Prema tom dijalektičnom gospo- darskom razvoju bila je u početku za- jednička vlasnost svega (prvo doba ko- munizma), Radi gospodarskih prilika razdijelili su zemlje i nastala je sup- rotnost komunizma : doba rodilo novu suprotnost. Ispočetka je privatno vlas: ništvo bilo takovo, da je svak radio i dosljedno uživao plodove svojega rada. Polagano je nastupila kapitalistička privatna svojina,gdje masa radi, a_vlas- nici su samo neki i ti sebi prisvajaju plodove tugjeg rada. Tase unutrašnja suprotnost vremenom tako zaoštri, da revolucija masa sruši taj red vlasništ- va i nastane opet komunizam, ali vi- šeg stepena. To je kolektivizam ili za- jednička vlasnost zemlje i proizvodnih sredstava sa svom modernom organi- zacijom (specilizacijom i saradnjom) koja će zahtijevati još samo malo ljud- skog rada, a davaće svima sve obilnosti (.socijalistični raj“). Slijedi. «vila tiskana ,,&limprimć“ Qllarocaine i Crepe de Chine na cvjetove ! Sgatt, Georgette, Illarquisette itd. More krasnih raznobojnih šarenih svila. Najnoviji deseni u svim bojama i najrazličitijim šarama. Cijene vrlo solidne počam od Din. 45 na više ! Za iste cijene dajemo na 6 mjesečnu otplatu ! Razgledajte naše izloge! Posjetite nas bez obaveze na kupnju! Tražite posjet naših zastupnika. TRGOVAČKA KUĆA REKORD“ wa Podružnica Dubrovnik Ulica Kreljice Marije 29230000000000000000000000000000000040000000300000 Prvo ujutro — posljednje uveče! SARGOV eROTIV Zugjog KAMENC, ž : ž : : : : : : : : : : : : : : : : : ž ž : : : : ž RD 6.000000050000000000000000000000002000000008 DOMAĆI PROIZVOD 00000000000000100000000000000000000000000030000 2 400000003100000000080. troje oo duu Talijansko-abesinski spor u Istoč- noj Africi skreće ovih dana na sebe pažnju cjelokupne evropske javnosti. Car Haile Selasie napustio je prijes- tolnicu i ostavio zemlju, čime je fak- tički dokazao, da više ne namjerava braniti se proti Italiji. U Adis Abebi nastao je položaj bezvlagja. Novinske vijesti vele, da je netko od stranih di- plomatskih pretstavnika pozvao talijan- ske vojne vlasti, da zauzme Adis Abebu, kako bi barem strani elemenst bio poštegjen od napadaja uznemirenih urogjenika. Prema tome zauzimanje abesinske prijestolnice od strane tali- janske vojske već je gotova stvar. Italija, naročito fašistička nalazi se u moru pobjedničkog veselja. To daje smjelosti i odvažnosti najvišim fakto- rima, osobito Musoliniju, da upozora- vaju ostale sile, osobito Englesku neka promjene svoje stanovište prema lta- liji, koja da je spremna i sposobna, da se svim silama odupre svakome, tko bi htio, da i dalje preduzimlje ko- rake u cilju, da na ma koji način oslabi prestiž, što ga je Italija osobito sada pojačala sebi u megjunarodnom svijetu. Usprkos oduševljenja i velike sa- mosvijesti opaža se s druge strane stanovita opreznost u prosugjivanju značenja bježanja Negusova iz Abesi- nije. Stanovita rimska štampa vidi u tom neki engleski manevar, Po tome bi Engleska bila dala mig abesinskom caru da pobjegne prije zauzeća Adis Abebe, kako bi se uklonila prilika da Italija vodi pregovore i zaključi spo- razum s abesinskim suverenom. Nje- govim napuštanjem zemlje abesinski se spor prenosi iz Afrike vani, možda pred samu Ligu Naroda, da se onda ipak na tom megjunarodnom terenu konačno riješi. Pitanje ostaje otvoreno i radi toga, što se Negus nije odrekao prijestolja, što bi se vjerojatno bilo dogodilo, da je on dočekao talijansku vojsku u svojoj zemlji. Koliko vjero- jatnosti ima ova versija pokazaće bu- dućnost.