TAKSA PLAĆENA U GOTOVU
MARSA DEACENASNVAGOTO VU.

Br. 19.

DUBROVNIK, 13 Svibnja 1936.

NA" <a Čekovnog računa našeg lista

MO" jes 4153 Podružnice Sarajevo,

God. XVIII

 

Narodna Svijest

 

Cijena je listu 5 Din. mjesečno ; za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU
Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare.

Izlazi

 

svake Srijede
Pojedini broj Din. 1.50

 

Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun F1& — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvat Tiskare (zast, Gj. Ružier) Dubrovnik 2.

Rukopisi se ne povraćaju.

 

Poštovanje crkvenog auktoriteta

Živimo u doba, kad se potcjenjuje
auktoritet. To dolazi od strane onih
pokreta, kojima je prva i glavna zadaća
da zamijene postojeće stanje i socijalni
poredak s nečim drugim, što bi se po
njihovu mišljenju, imalo zvati ,tajem“
u kojem bi vladala svojevrsna ,,sreća
i blagostanje“.

Da se dogje što efikasnije do toga
nastoji se porušiti auktoritet uopće; a
budući da svaki drugi auktoritet dobiva
najjaču potporu od duhovnog, crkve-
nog auktoriteta to se u prvom redu
i svim silama nastoji, da se uzdrma,
uskoleba i konačno poruši ugled onih
crkvenih ličnosti, na kojima, po bc-
žanskoj odredbi i ustanovi počiva sav
duhovni, a po tome i svjetovni aparat
organizacije ljudskog društva.

Zabrinuti ovim nemilim pojavama,
koje nastoje da se što jače uvuku iu
same redove unutrašnje organizacije
Crkve i Katoličke Akcije, dižu se gla-
sovi i izlaze članci, koji pozivlju ka-
folike na oprez pred neprijateljem, koji
bi, dok ukućani spavaju, htio da po-
sije sjeme razdora i u redove kraljev-
stva Božjega na zemlji. Tako je ne-
davno izišao aktuelni članak Isusovca
P, Rose u reviji ,Civilia Cattolica“,
kao i u zagrebačkom  ,Katoličkom
Listu“ od 30 IV o. g. Iznosimo glav-
pije misli i načela u slijedećim recima,
u koliko su u vezi s poštovanjem
biskupskog  auktoriteta u Kristovoj
Crkvi.

Spasitelj je za svoju Crkvu usta-
novio hijerarhiju reda i jurisdikcije,
čiju puninu ima Papa za cijelu Crkvu,
a biskupi za svoje biskupije u pod-
ložnosti Papi (can. 108 $ 3). Bisku-
pova jurisdikcija u njegovoj biskupiji
jasno je normiraua novim Kodeksom.
Prije svega biskupski je red Božja in-
ttitucija. Biskupi su nasljednici apos-
ola. Kanon 329. $ 1. ističe to ovako:
Biskupi su masljednici Apostola i sto-
ga se po božanskoj uredbi postavljaju
ia čelo pojedinim biskupijama, da
ijima upravljaju redovnom vlašću, a
pod auktoritetom rimskoga biskupa“.

Tu i takvu upravnu vlast bisku-
povu u njegovoj biskupiji ništa ne
Ugraničuje, jer je to prava vladarska
juhovna siverena vlast u biskupiji.
Njima (biskupima) pripada pravo i
dužnost, da upravljaju dijecezom i u
lihovnim i u vremenitim dobrima ta.
tO da vrše vlast, zakonodavnu, sudačku
i kaznenu prema normama svetih ka-
lona“ (Kanon 335. $ 1), Biskupi dakle
imadu pravo i dužnost, da se svaki za
voju biskupiju brine; i svaki prema
ilikama i potrebama u njoj uregjuje
dokida i sregjuje ono što je za dobro
jere i to obzirom na kler i vjernike.
U tu se njihovu dužnost i pravo nema
titko pačati ili ih smetati, U tom je
aki biskup  podregjen samo Papi.

NE = oni SE o OSI
S======

Novi vozni red na željeznicama
lipa na snagu 15. o. mj. Prema tom
vom voznom ređii vlakovi dolaže u
tuž 5:05, 9:25, 19:39, 23-40 a odlaze
i Gruža 6:15, 12. 19:40 22:15. Brzi
€ vlak što dolazi 925, a odlazi 19:40

Tako je Crkvu uredio Njezin božanski
Utemeljitelj.

Stoga Pijo X u svojoj ,Opomeni
kleru“ govori: ,Sve svećenike, štogod
ih imade, kao maše ljubljene sinove
opominjemo, kako je potrebno i za
njihovo vlastito spasenje i za uspjeh
u svetoj službi, da bude svaki svome
biskupu  majprivrženiji i  najpokor-
niji“, A sv, Ignacije Antiohijski na
osobiti način naglasuje potrebu što
čvršće povezanosti izmegju vjernika i
klera sa svojim biskupima. On veli:
»Svi se. moraju pokoravati biskupu i
njemu poslušnost iskazivati. — Tko
biskupu uskrati posluh, radi proti Bo-
gu. — Božji su i Kristovi, koji su s
biskupom. — Bez biskupa se ne smije
ništa činiti. — Nema sastanka bez bis-
kupa. — Tko bez volje biskupa što
čini, služi gjavlu, te je nečist. — Svi
treba da čvrsto stoje uz biskupa i da
se opru raskolu, jer je ovaj početak
sviju zala“.

Iz ovih se navoda jasno vidi, ka-
kovu bi službu vršila ona lica, koja
bi bilo čime i na koji mu drago način
pokušavala rušiti ovaj Bogom uregjeni
odnošaj izmegju biskupa i njegova od
Boga inu povjerenog stada.

Stoga se svi svećenici i vjernici
moraju što uže povezati u jaku falan-
gu, da pod vodstvom biskupa zajed-
nički odbijaju rasrtaje mnogih i raz-
nobojnih neprijatelja Boga, Crkve i
neumrlih duša. U tome se treba ruko-
voditi uputama Lava XIII koji veli:
Niti je slobodno komu po svo-
joj glavi raditi, niti slijediti u borbi
onu taktiku, koja se više njemu svigja,
jer tko s Kristom i njegovom Crkvom
ne sabire, taj rasiplje; i tko ue vojuje
s Njim i Crkvom, vojuje proti Bogu“.

Crkva je uvjek dosada izišla pob-
jednicom pak će i u buduće samo je
potrebno, da se svi vjernici drže od-
redaba Krista, koji je postavio biskupe
da pod vodstvom Pape kao Petrova
nasljednika vode vjernike svojih bisku-
pija k vječnom cilju.

Neke žalosne pojave

Profesoru Dušanu Peroviću odgo-
vara prof. X.

Na ispad prof. Perovića nazad tri
godine u VI r. mjesne Gimnazije u
pogled historičnosti Kristove i auten-
tičnosti i vjerodostojnosti Evangjelja os-
vrnuo se je bio u svoje vrijeme jedan
lokalni list, ali gosp. profesor nije re-
agirao ni poslao ispravak. U decembru
1935 god. objelodanio sam svoju bro-
šuru i dotaknuo se i ja toga pitanja
uz bolnu konstaticiju drugih ispada
nekih nastavnika. To su bile žalosne
konstaticije iz ljubavi prema našoj mla-
dosti, ane napadaji kako hoće g. pro-
fesor., Poslije tri mjeseca iza objeloda-
njenja moje brošure javio se je gosp.
profesor u jednom lokalnom listu osvr-
nuvši se samo na pitanje Kristove histo-
ričnosti i autentičnosti Evangjelja. On
tu izjavljuje da nije kazao gjacima kao
svoje mišljenje ili kao neoborivi do-
kaz istine kako mnogi historičari zas-
tupaju mišljenje, da Isus nije postojao,
nego da historijska nauka ne prima
Evangjelja kao čista historijska  svje-
dočanstva. — Dakle ipak jedan taktički
uzmak sa strane g. profesora. Zatim
kuša utvrditi i dokazati kao rezuliat
savremene nauke ovu tezu. ,Evangjelja
nijesu čisto historijska svjedočantva,
koja daju potpuno istinitu sliku života
irada historijskog Isusa. Nauka ih kri-
tički ispituje jer su kršćanski crkveni
spisi.“

Prije nego se osvrnem na ovu tezu
red mi je odgovoriti ma profesorove
primjedbe na neke moje tvrdnje sadr-
žane u brošuri, koje su sporednog
karaktera, da se bolje rasvijetle i ras-
tumače.

Profesor primjećuje: ,Ni u prvoj
ni u drugoj svojoj knjizi o životu Isu-
sovu nije Strauss zanijekao historičnost
Kristovu, niti je sramotno kapitulirao
pret kritičnim historičnim dokazima
učenjaka historičara.“ g

— Za Straussa u prvom , Životu Isu-
sovu“ što je napisao, Isus je mit. —
"Ideje religiozne i etičke — kaže Stra-
uss — čovjek zamišlja i iskazuje u

g 3 er : ić
«vila tiskana ,;&lmprim€
Qilarocaine i Crepe de Chine na cvjetove /
gatft, Georgette, IMMlarquisette itd.

More krasnih raznobojnih šarenih svila. Najnoviji deseni

u svim bojama i najrazličitijim šarama.
Cijene vrlo solidne počam od Din. 45 na više!
Za iste cijene dajemo na 6 mjesečnu otplatu !

Razgledajte naše izloge! Posjetite nas bez obaveze na kupnju!
Tražite posjet naših zastupnika.

TRGOVAČKA KUĆA

Podružnica

REKORD“ ua Dubrovnik

 

Ulica Kraljice. Marije

formi mita, apstraktne naime ideje oba-
vija sensibilnim simbolima, iz kojih se
te ideje odrazuju i bolje usagjuju u
pamet slušalaca poput mita o Tantalu
i Sisifu u kojim se krije jedna nauka,
Tako je primitivna Crkva htjela, da
nam u formi historijskog jednog čov-
jeka prikaže jednu religijozau ideju, a
tu ideju imamo u Kristu, čiji je on
prvi i glavni prototip. Da je Bog čo-
vjek, a čovjek Bog io se je moralo za-
misliti kao nešto što postoji, i tako se
je zbilja zamislilo“, — Isusov bi dakle
život bio simbol pod čijim se obrazom
krije Hegelova filozofija.

Straus je dakle u prvom Isusovu
životu ostavio neki slabi historički kos-
tur te prikazuje Krista nebulozne. Nje-
gova Kristologija u prvom izdanju ,Das
Leben Jesu“ suršava se u tomu, da
je kao subjekat predikatii, koje Crkva
pridava Kristu, postavljena jedna
realna ideja mješte jednog Individu-
ma — U tom prvom životu Isusovu
priznaje on Isusu, samo neki embrio-
nalni zametak, Ali Strauss kaže dalje:
»Kada same osobitosti i prikazivanja
jednog dogogjaja imađu proti sebi
mitski karakter, a da ga temelj tu ne
ulazi, tada se može pretpostaviti, da
u tom propovijedanju imade neki his-
torički zametak, Dodajemo pak da se
i u tom slučaju ne može izvjesno ka-
zati da ovaj historički zametak u istinu
postoji i u čemu je“. Ovim razlaga-
njem Straussovim historična slika Isu-
sova nije dakle samo nebulozna i dvoj-
bena nego naprosto potpuno gotovo
iščezava.

Tad se je radi toga podigla bura
sa strane katoličkih i protestanskih
historičara-teologa. Ova čitava opozi-
cija išla je da obori mitizam i da re-
konstruira Isusovu historičku ličnost,
U ovom je pogledu mnogo utjecao
F. Bauer utemeljitelj liibinške histo-
rijske škole, da Strauss popusti od
svojih bezobzirnih napadaja na histo-
rijsku Isusovu osobu i da napiše dru-
gi Isusov život: ,Das Leben Jesu fiir
das Deusche Volk“ imajuć pred oči-
ma Neander - ovo djelo ,Das Leben
Jesu“ 1437—39, koje je na nj utjecalo.
U tom svom novom djelu Strauss pri-
poznava dakako historičnu ličnost Kris-
tovu pak je pred objektivnom kritikom
i ter kako kapitulirao. — Sve ovo, rek
bi g. profesoru nije poznato. (Slijedi.)

S=RaRaa a a RO RN RJ
Za crkve, župne urede, škole i domove
najnovije velike umjetničke slike sa
hrvatskom narodnom ornamentikom

Sv. ĆIRIL i METOD

odobrene od duhovnih vlasti u vel.
60x80 cm. Cijena sa poštarinom Din.
72. — Može se dobiti i na 6-mjesečnu
otplatu uz pouzeće od Din. 12, —
Novac slati na ček. račun br. 39.655.
Odbor za proslavu 1050-god. smiti
sv. Metoda, Zagreb Ćirilo-Metodova 1.
IZDENEDNNMI AVN

 

 

Is GUSKE i PATKE

Mlade tovljene, mlade piliće za pohanje,
kokoši ;(Suppenhiihner) šalje poznato
najbolju robu uz najjeftinije cijene

Josip Fischer, izvor Beri i jaja