i RODE DŠ + LL RD m stra Se < -- TT NARODNA SVIJEST: Najopasniji neprija- telj čovječanstva. (3.) Marksizam o državi. Da se čim prije ičim sigurnije dogje do ,so- cijalističnog raja“ potrebno je po nauci marksizma srušiti danas postojeći društ- veni poredak u svijetu. Za bolje razu- mijevanje nazora što ih ima komu- nizam o socijalnoj ustanovi, državi, iz- nijećemo načela kršćansko-katoličke eti- keo tom pitanju. Temeljeći se na iskustvu ljudska narav ima neke urogjene težnje i sklo- nosti, po kojima ljudi idu jedan dru- gome i po tome ta je narav socijalna. Naravne težoje, iz kojih slijedi čovje- čja socijalnost jesu ove : a) obrana pro- tiv elementarnih, naravnih sila; b) po- moć za potrebno kultivisanje duše i tijela; c) razumne sklonosti, što ih ljudi osjećaju jedan prema drugome te ih iskazuju u megjusobnoj prijaz- nosti i prijateljskoj susretljivosti. Ovim se težnjama i potrebama ne može zadovoljiti ako se mnogo ljudi osobito obitelji, stalno ne udruži i ne stavi u političko društvo, državu, koja ima svoju vlast, odnosno svoj auktoritet. Kao zaključak iz gornjih načela slijedi, da je politička zajednica, drža- va osnovana u samoj ljudskoj naravi. Zahtjev je dalje same naravi, da u državi bude vlast sa potrebitim auktoritetom i da ta vlast proizlazi od Boga, počet- nika ljudske, socijalne naravi. Svrha je i zadaća državne zajed- nice, da vodi brigu i promiče svestrani napredak i blagostanje gragjana. To blagostanje treba da bude svestrano t. j. obzirom da dušu i obzirom na ti- jelo. Drugim riječima: država mora nastojati, da ljudi, gragjani bndu raz- borito zadovoljni u svom vremenitom životu. A jer vremeniti cilj čovjeka i njegovo blagostanje mora biti pod- regjeno konačnoj, vrhunaravnoj svrsi to treba, da i sva briga oko ovozem- nog blagostanja bude tako udešena, da bude u skladu sa vječnom srećom, za koju je čovjek stvoren i od Boga pozvan. Marksizam zabacuje kršćanska na- čela o državi. Njegovi su pojmovi drukčiji, jer se osnivaju na pogrešnom materijalističkom svjetovnom nazoru. Priznaje da je ljudska narav socijalna, da postoje zahtjevi i prava pojedinaca, uslijed čega je potrebna vlast; prizna- je takogjer, da je svrha državi brinuti se za blagostanje gragjana, dakako bez ikakove veze sa vječnim životom, koji za materijaliste ne postoji. Ali marksiste apsolutno niječu, da je poli- tički auktoritet, država, kakova danas postoji, sposobna da promiče blago- stanje. Evo kako to marksisti obrazlažu. Zadnjih su decenija — vele — zavladala načela socijalnog liberalizma, uslijed kojih došlo je do velikog na- pretka u tehnici i takozvanim eksakt- nim znanostima. Time su došli u slabi položaj obrtnici. Jer ne samo što su im se smanjili dohoci, nego su ma konca morali ostaviti svoje poduzeće i svoj obrt izvršavati i postali su ovisni. Isto se je dogodilo s radnicima i ostalim funkcionarima, Slična je sudbina zatekla srednje industrijalce i manje trgovce, koji nijesu mogli da izdrže konkuren- cije jačih industrijalaca i trgovaca ; tako su oni postali ovisni o nekolicini veli- kih bogataša. Ma ovaj su način sva sredstva produkcije i enormni kapitali prešli u ruke nekolicine, koji se megju- sobno udružuju u sindikate i kolektivna preduzeća, kartele, truste i si. Tako se polagano desilo, da ni sam politički auktoritet nije više uži- vad' one slobode i nezavisnosti, niti je raspolagao s onim sretstvima, kojima bi mogao da promiče vremenito bla- gostanje. Državni je auktoritet došao u financijsku i ekonomsku ovisnost nekolicine bogataša (odatle državni du- govi). Ova se je ovisnost iz dana u dan uvećavala tako, da državna vlast nije više odregjivala i vodila javni ži- vot, već naprotiv šačica bogataša, ka- pitalista. Uslijed toga u modernim državama, osobito industrijskim, pos- toji osim političkog auktoriteta tako- gjer neka diktatura malog broja kapi- talista (Slijedi) Pregled ommiskih dogode Zauzećem Adis-Abebe od strane talijanskih četa svršio je vojnički rat, sada počinje diplomatski rat. Musso- lini je, ne čekajući sastanak plenuma Društva Naroda proglasio u subotu 9 o. mj. aneksiju Abesinije. Talijanski je Kralj proglašen ,carem Abesinije* a ujedno i vladarom obnovljenog ,Rim- skog caistva“. Maršal Badoglio postao je ,potkralj Abesinije“ a general Gra- ziani maršalom. Tako se je eto Italija postavila uz bok Engleskoj u svojstvu ne više obične velesile, nego pravog imperija. Prekojučer su megjutim započela ženevska vijećanja. Talijanski pretstav- nik kod Lige Naroda Bora Scippa predao je generalnom sekretaru za informaciju dekret o aneksiji Abesinije. Kad je Alcisi talijanski delegat opazio, da se na sjednici plenuma nalazi abesinski delegat Voldemarijam ostavio je u zaak protesta sjednicu s motivacijom, da Ita- lija ne može dopustiti prisustvo nekog takozvanog pretstavnika Abesinije po- što ista stvarno više ne postoji kao država. D. N. je zauzelo stanovište da je talijansko-abesinski spor još uvi- jek predmet vijećanja i stoga ga je stavilo na dnevni red. Samo je pitanje što će se u predmetu moći konkretno da zaključi, kad činjeničko stanje do- kazuje, da je rat stvar riješio. Pobjeda Italije bez sumnje je ve- like. To priznaje sva štampa i svi politički krugovi u Evropi i u svijetu. U Engleskoj je svakako nastala stano- vita konsternacija, ako ćemo vjerovati štampi, za koju se ne može ustvrditi da je na strani lialije. Javnost je po- dijeljena u dva tabora: jedni su za ukidanje sankcija prema Italiji, a drugi su za produženje kako bi se tim re- habitovalo D. N. Izgleda, da ni sama vlada nije još zauzela odregjenog sta- novišta, što proizlazi iz činjenice, da je dala Edenu slobodne ruke, kad je po- šao u Ženevu. To je učinila valjda za to, da otkloni sa sebe odgovornost za ono što se u Ženevi dogodi. Cini se, da je ovako brzim tem: pom uslijedila pobjeda Italije doduše zbog rastrojenosti u vojsci i abesin- skom narodu, ali svakako i ne u ma- njoj mjeri zbog nejedinstvenosti po- gleda i taktike Eagleske i Francuske. U Francuskoj je nakon provede- nih izbora nastala nova situacija i u pogledu vanjske politike. Pobjedom ljevičarskog, filokomunističkog bloka, SPORT Derby Gošk Gragjanski prvenstvena odigrat će se u nedjelju 17 o. mj. u 41/2 s, po p. na Gruškom polju. Oba kluba najoz- biljnije se pripremaju. Pošto nastupaju sa novim silama šanse za pobjedu podjednako su razdijeljene. Za sudca neznamo još tko je odregjen, ali vjerojatno on će biti Spli- ćanin, što nam izgleda da je najbolje, a što se igrači spremaju, čujemo da istu stvar čine i kibici. Oni se spravljaju da pored glasnog navijanja nastupe sa zastavicama u ruci i to: oni iz grada na istočnoj strani sa crvenim, a oni_iz Gruža na zapadnoj strani RE — Želja nam je na koncu da u nedjelju pobjedi onaj tko bude bolji e da taj naslov boljeg izvojuje bez grubih ispada ili incidenata momčad, koja će znati cijeniti pojezićniog i dužnost koju preuzimlje pred stranom i domaćom publikom. Bp. Nastavak na 4. stupcu PERZIJSKI Prostirači za pod Ćilimi (Tapiti) AFGANISTANSKI NA PRODAJU Reflektanti neka se obrate na g. Mirka Mišković - Dubrovnik (za adresu upitati u Parfumeriji BONGI) TURKESTANSKI pobijedio je jamačno i odrešitiji stav prema fašističkoj Italiji i da Italija nije prije toga anektirala Abesiniju bila bi poslijeizborna ljevičarska Francuska pravila možda mnogo više smetnja Mussoliniju. To će se vjerojatno po- kazati i u Ženevi, u koliko nova vla- da, koja još nije sastavljena, ne bude išla sporo i trijezno. Predizborna agi- tacija ljevičarskih stranaka vodila se je u znaku pristajanja uz polagan razvoj prilika a poštivajući demokraciju, ka- kovu Francuska zastupa i vodi. Ali je pitanje, ne će li se i ovdje dogoditi kao što se je desilo u ostalim drža- vama, gdje su iznijele pobjedu ljevi- čarske socijalne struje i političke stranke. Ako bismo htjeli da govorimo o D. N. u vezi s abesinskim dogagiaji- ma morali bi ustanoviti, da revizionis- tički pokret sve jače i sigurnije pobi- jegjuje. Danas su izgleda svi za revi- ziju: i oni koji su proti D. N. i oni koji su za ovu megjunarodnu institu- ciju. Protivnici su da se ukine Pakt o kolektivnoj saradnji i prema tome likvi- dira D. N. dočim revizionizam zago- varaoca D. N. ide za ojačanjem me- gjunarodne saradnje. Koja će revizio- nistička struja pobijediti -— neznamo ; čini se, da razvoj dogogjaja ide u pri- log protivnika Lige Naroda. Pitanje je, da li je to u interesu megjunarod- ne sigurnosti Pisma iz naroda KOTOR. — Proslava Bi. Ozane svečano je proslavljena u Nedjelju 3. o. mj. Proslavi je učestvovalo baš mnogo naroda iz grada i okolnih mjesta naše Boke, ali najviše je uzve- ličalo slavlje naše Blaženice brojno ho- dočašće iz Dubrovnika sa Crkvevim Pjevačkim Zborcm. Zahvalni ostajemo svim hodočasnicima iz Dubrovnika, koji svake godine u sve većem broju k nami dolaze. Hvala organizatoru mp. O. Markolinu Padovan, koji je pjevao svečanu Misu i održao lijepi prigodni govor. Hvala veleuč. prof, Jakovu Ca- rića na njegovim nježnim sonetima, kojima je pozdravio Kotor i našu Bla- ženicu kao i mp. O. Markolinu Kaego koji je ostao s nama te u uveče prije blagoslova održao lijepi pohvalni go- vor, A čast dubrov. Crkvenom Pjevač. Zboru koji je onako lijepo nastupio i svih nas zadivio. Svima neka B!, Oza- na isprosi od Boga obilan .blagoslov. Skup Kotorana. Onima koji trebaju naočale pružaju se sve pogodnosti: naj- bolja kvaliteta stakala, special- no-moderni okviri i solidne ci- jene kod Josipa Krilića, vis-a-vis Male Braće, Moderni zlatni na- kiti. Satovi najboljih marki. Staro zlato kupuje i zamjenjuje. Deutzovi Diesel - motori za brodova i stahilni pogon kod J. Jilek — Gruž Povoljni uvjati za plaćanje [iš dn Telefon br. 219 Telefon pr. 219 Vrši prevoz vlastitim kolima svakovrsne robe. Za selidbe, (prevoz pokućstva) ima vješte tjude. 4) Do par dana! nA LALA LAN NL LA LN RAVAN am AAN AL NSO SL LN LNELTOINS Broj 19. KORČULA. Novo zvono na Ba- diji. Ovogodišnja proslava sv. Križa na našem ubavom otočiću Badiji uz- veličana je blagoslovom novog zvona, što ga je darovao mp. O. Pero Vlašić konzultor i prepozit beogradskog kap- tola. Plemeniti darovatelj došao je lično iz Beograda da učestvuje proslavi i obavi blagoslov zvona. Taj blagoslov izvršen je u oči dana sv, Križa i od. mah je zvono podignuto na zvonik da sutradan iznenadi i razveseli vjernike sa obližnjeg Vrnika, Lumbarde i Kor- čule koji su u lijepom broju po obi- čaju došli da učestvuju crkvenim funkci- jama. U lijepoj i impozantnoj kapeli sv. Križa od rana jutra redale su se tihe sv. mise, a završna je bila svečana Misa, koju je otslužio mp. O. Vlašić, te održao lijepi prigodni govor. Pjevao je zbor franjevačke gimnazije pod vod- stvom svog vrijednog zborovogje Ma O. B. Sokola. Poslije podne bilo je svečani blagoslov sa Presvetim, a za- tim akademija u počast mp. O. Vla- šića. Akademija se sastojala od pros- lova, deklamacija, pjevanja i vesele igre pod naslovom: ,Samo brada čini čovjeka“. Sve tačke programa vrijedni badijski giaci izveli su dobro i na opće zadovoljstvo, pak im je na svr- šetku O. Vlašić izrazio pohvalu, zahvalu i priznanje. | ovom prigodom dužnost je da se iskaže osobito priznanje vri- jednim i požrtvovnim upravljačima sa- mostana i gimnazije na Badiji, koji su taj mrtav i zapušten otočić, kroz malo godina, uz veliki trud i žrtve, pretvo- rili u lijepo, ugodno i živo naselje, te ustanovili zavod koji pruža sve uslove za dobar, koristan i uspješan odgoj i izobrazbu naše mladeži, kao i za nji- hov zdravstveni razvitak. Razne vijesti. Hodočašće u Lurd polazi i ove godine. — Iz Zagreba kreće 10. kolovoza (augusta) tako da je u Lurdu na Veliku Gospu. Hodočašće prolazi ovim putem: Zagreb, Trst, Ve. necija, Milano, Genua, Nica, Marsilija, Lurd. Istim se putem vraća, Cijeli putni trošak iznosi Din 3.000. Činovnici ima- du dopust od ministarstva za ovaj put Pobliže upute daje: Vodstvo lurdskih hodočašća, Zagreb, Kaptol 29. Lijepa naša“, gluma u 1 činu od prof. A. Matasovića. Str. 32. Na- bavlja se kod ,Jeronimske Knjižnice“ Zagreb, Trg. Kr. Tomislava 21. Dip. 10. Za pravo izvagjanje treba nabaviti iri istiska. Najmodernija bolnica u državi gradit će se u Risnu iz zadužbine pok, Vasa Cuković. To će biti bolnica prvog reda najmodernija i sa upotrebom ,ra- dija“. Investicija će iznositi oko 25 mi-| lijuna dinara. Pred par dana boravili su u Risnu nar, posl. Mirko Komne. nović i Hadži Pavlović, bank. direktor | u Beogradu, da se odredi zemljište i da se čim prije započne gradnjom bolnice, Uz bolnicu bit će sirotinjski Dom za svu Boku. GOŠK - LEOTAR (Trehinje) 2:5. U nedjelju 10. o. mj. sastali su se u prija: | teljskoj igri gornji klubovi. Odmah moramo naglasiti da se nijesmo nadali gornjem re- zultatu, a još manje onakovoj igri gostiju | Kao cjelina tim je na visini i s malo više | treninga postao bi odličan. Pobjeda zaslu-| žena. Upalo nam je u oči, što moramo na | ročito podvući, disciplina i mirnoća igrača izim jednog ili dvojice starih. Ova nas kon- statacija vrlo veseli. — Gošk nas je izne- nadio. Prosto nljesmo vjerovali svojim oči- ma, gledajuć njegovu igru: navala bez po:| vezanosti, halflinija kao da ne postoji, 4| bekovi nesigurni i bez potrebnog štarta.. Iznimka svih je ,slavni Slavko“. On je igrao svih 10 mjesta neumorno radeći da popravi | rezultat. Njegov neumorni trud urodio je gledam jednim divnim solo-proigranim golom. ratar Horvat, stari lisac, pojavio se je n& kon dugog neigranja, Potpuno je zadovoljio, a primljene golove nije mogao braniti. — Sudac dobar u faulima, megjutim predvidio 2 za Gošk štetna ofsajta kao i jedan hends | tako, da je 3. gol, djelo lijevog krila gostiju, majstorski prenesene lopte s lijevom rukom | uz bok. Drugi 11 m proti Leotara prestrog. | Do gar danal Oivara se Trgovina pomodne i kratke robe ie Ulica Kraljice Marije (do slastičarne Šikić) »PRIBOR"“