VALNA EN NL LA SL LENI LADEN NL SENSO Strana 2 IN ANN ANNO A EN Na NA režimima. Uvlačenjem u stranke koje se bore za što šira prava, sami mar- ksisti te borbe napuhivaju i uvećavaju i najzadovoljniji su, ako mogu izazvali kakav nemir ili nered. Sve je to dra- gocijeni ekploziv, potreban da se ko- načno dogje do svjetske revolucije, koja će uništiti postojeći društveni po- redak. Nego, što boljševizam daje mjesto onoga, što hoće da sruši? Dok misli da društvo oslobodi jednog zla, uva- ljuje ga u drugo. Mjesto diktature ka- pitala uvodi diktaturu proleterijata, koja nije ništa drugo nego diktatura niže socijalne klase, radnika, siromašnih polodjelaca i vojnika. Kao što je prije ilačila diktatura kapitala nižu socijalnu klasu tako hoće sada proleterska dik- tatura da potlači kapitalizam. Zato su prvi koraci ove diktature bili sociliza- cija i nacijonalizacija privatnih dobara, industrijskih i trgovačkih preduzeća bez ikakve kompenzacije gospodarima. Dik- tatura proletarijata nije ograničena ni- jednim zakonom, već poznaje samo jedno načelo : borbu protiv kapitalizma. Pisma iz naroda KUNA (Pelješac). Blagdan Do- lorite Gospe (od Loreta) svečano je proslavljen u franjevačkoj crkvi. Mnoš- tvo naroda dohrlilo je u ovo svetište. Poslije procesije do crkve Matice sve- čanu Misu sa prigodnim govorom odr- žao je naš mješćanin preč. Dun Lovro Totić, dekan stonski, Na koru je pje- vao domaći pjev. zbor. Uveče je da- vao ,Omladinski Klub“ uspjelu pred- stavu ,Liječnik protiv volje“ uz burne aplauze brojne publike. Cijela je sve- čanost protekla u najljepšem redu i dobrom raspoloženju. Za crkve, župne urede, škole i domove najnovije velike umjetničke slike sa hrvatskom narodnom ornamentikom Sv. ĆIRIL i METOD odobrene od duhovnih vlasti u vel. 60x80 cm. Cijena sa poštarinom Din. 72. — Može se dobiti i na 6-mjesečnu otplatu uz pouzeće od Dim. 12, — Novac slati ma ček. račun br. 39.655. Odbor za proslavu 1050-god. smiti sv. Metoda, Zagreb Girilo-Metodova 1. =a=a=a aaa Ra a A NSED LA Kanlćić + Domić Spediterska radnja Dubrovnik 2 Telefon br. 219 Telefon br. 219 Vrši prevoz vlastitim kolima svakovrsne robe. Za selidbe, (prevoz pokućstva) ima vješte ljude. 4) U Lapadu na zgodnom položaju blizu mora prodaje se kompleks zemljišta i kuća. Za infor- macije obratiti se Konrad Haller DUBROVNIK Boškovićeva ul. 8 - telef, 17 Veliko hrvatsko kulturno slavlje u Banićima. Napretkova Podružnica u Banićima kod Slanoga proslavila je u nedjelju 10 svibnja na najsvečaniji način 100 godišnjicu hrvatske himne sa otkrićem spomen ploče od prvorazrednog šved- skog granita. U maleno selo Baniće slegla se je toga dana ogromna masa naroda iz Dubrovačkog kotara i obliž- njih mjesta Hercegovine. Tusu bili sa istoka Slanjani, Majkovci sa razvijenim hrvatskim barjacima; sa sjevera Her- cegovci iz Zatmorja, Cicrine, Trebimlja i Orahova Dola; sa zapada Primorci iz župa Lisca, Smokovljana, Ošljega i Topola. Svi su ovi došli pješke pre- vogjeni hrv. trobojnicama i brojnom konjicom. Na morsko pristanište Janska (1 km. udaljeno od mjesta) doplovio je najprije parobrod ,Ston“ iz Stona sa Napretkovom hrvatskom glazbom ; koju je predvodio g. V. Buško član uprave »Napretka“ u Stonu i g. N. Buško zamjenik nar. zastupnika. Parobrod je bio prepun izletnika, iz Stona i cijele Stonske okolice, iz Dola, sa Pelješca, napokon iz vilovitog Trpnja. Zatim je pristao parobrod ,Šipau“ sa izletnici- ma i hrvatskom glazbom ,Gundulić“ i upravom ,Napretka“ iz Dubrovnika, Slijedili su mnogobrojni motori iz ši- panske Luke sa hrvatskim društvom »Starčević“, iz Sugjurja sa hrvatskim društvom ,Zagreb“, iz Lopuda rekord- ni broj .domaćih i stranih gostiju, iz Brsečina, Trstenoga, Orašca i Mljeta. Svu je ovu masu naroda od 3000 duša pozdravio srdačnom dobrodošlicom župnik Banića Don Spaso Korunić zahvaljujući svima na velikom odazivu. Uz veselo udaranje obiju glazba, uz gromko gruvanje mužara, uz odu- ševljene poklike krenula je duga po- vorka do crkve Matice gdje je nad ulazom u crkveno dvorište postavljena krasna spomen ploča. Kad se je cijeli narod okupio, popeli su se na lijepo iskićenu visoku govornicu predstavnici naroda i hrvatskih društava. Prvi je uzeo riječ predsjednik mjesne Napret- kove podružnice i župnik Don Spaso Korunić, koji je kratkim, biranim rije- čima otkrio spomen ploču, na kojoj su se u sunčanom odrazu svijetlila ova slova: Lijepa naša domovino — 1835—1935 — Hrvatska župa Banići“, — Nastao je čas narodnog entuziazma. Mužari su pucali, zastave su pozdrav- ljale, narod je klicao, glazbe su uda- rale ,Lijepa maša“, a iz hiljade grla orila se je hrvatska pjesma. Don S. Korunić je mastavio i dovršio svoj patriotski govor uz buran aplauz cije- log naroda. Govorili su još gg. Niko Buško i mar, zastupnik prof, Roko Mišetić srdačno pozdravljen uz poklike Hrvatskoj i hrvatskim vogjama. Opet se je svrstala povorka, koja je pošla do Napretkove zgrade. Tu je uz prigodni govor predsjednik Don Spaso Korunić otkrio društvenu tablu a glazbe su udarale hrvatsku narodnu himnu. Muzikantima i predstavnicima bila je priregjena zakuska u Napretkovim prostorijama, a narod se je odmarao zabavljao i veselio u najsavršenijem redu, miru i raspoloženju. Prije od- laska glazbe su udarale i komcertirale pred Napretkovom zgradom, dok se PERZIJSKI Prostirači za pod Ćilimi (Tapiti) AFGANISTANSKI NA PRODAJU Reflektanti neka se obrate na g. Mirka Mišković - Dubrovnik (za adresu upitati u Parfumeriji BONGI) TURKESTANSKI , NARODNA SVIJEST“ pred samu moć nijesu okupili svi iz- letnici, te se korporativno uz udaranje koračnica povratiše na parobrode i motore da pogju svojim kućama. Lijepa granitna ploča u Banićima prvi je vidljivi spomenik u našim stra- nama podignut ma spomen 100 god. hrvatske himne, a izradio ju je prija- telj našeg župnika g. Karlo Weigner, veleposjednik iz Starog Bečeja, koji je tog dana zajedno sa svojom gospo- gjom prisustvovao ovom veličanstve- nom slavlju. Pregled vamiskih dOgogicj Društvo Naroda zaključilo je svoje 92, zasijedanje i odgodilo ga do 16 juna. Glavne točke dnevnog reda biće dva najvažnija pitanja megjunarodne politike: pitanje Poranjske i abesinski problem. U vezi sa pitanjem Poranjske uputila je Eagleska Njemačkoj bijelu knjigu pitanja. Očekuje se odgovor od strane Hitlera. — Sve ovo je u uskoj vezi sa promjenom francuske vlade, koja ovih dana nastupa. Što se tiče abesinskog problema važno je što se je preduzelo u Ženevi, Rimu i Londonu. Ženeva je uistinu odgodila raspravljanje o abesinskom pitanju do juna, ali je ipak priznala legitimnost pretstavniku Abesinije. K tome je D. N. ustanovilo da je Italija povrijedila Pakt i stoga je zaključilo daljnje podržavanje sankcija prema Italiji. U isto je vrijeme Volde Mariam, abesinski delegat, uložio protest proti zauzimanja Adis Abebe od strane Ita- lije kao i proti neuspjehu politike Društva Naroda, Ujedno je talijanska delegacija ostavila zasijedanje, a da pri tome nije Italija najavila istup iz Lige Naroda. Sve ove činjenice govore za to, da izmegju Lige Naroda i lta- lije postoji diplomatski sukob. U Rimu su vlada i parlamenat proveli aneksiju Abesinije i uspostavu Rimskog carstva. Štampa megjutim ne prestaje da na- pada sankcijonističku politiku očito zbog ekonomskih razloga, koji u Ita- liji sve više dolaze do izražaja tako da se govori o potrebi koju ima Italija da sklopi kakav zajam, Fašist, štampa otvoreno piše da se nastavljanje po- litikom sankcija ide ususret sigurnom ratu, jer da će se Italija svim silama i od svakoga braniti, Engleska je vlada zauzela svoje gledište u odgovorima što ih je mo- rala dati na razne intervencije, Baldwin je osobito istakao, da je engleska vlada primila ,sa svom rezervom“ dekrete o aneksiji Abesinije, što ih je talijan- ska vlada saopćila diplomatskim putem. Naglasio je, da Engleska nije za ot- puštanje Italije iz D. N., ali ni za to da britanski imperij ostavi Ženevu. Britanski ministar u Adis Abebi dobio je instrukcije, da talijanske vlasti ne smatra civilnom, nego samo vojničkom vlasti, Pored toga izjavio je Sir John Simon u ime vlade, da se Negusov bijeg i odricanje da vodi poslove ne- ma smatrati abdikacijom niti činjeni- com, koja može da oslabi priznanje njega poglavicom jedne suverene dr- žave, Jedina promjena što je priznaje britanska vlada jest, da se veći dio Etiopije nalazi pod talijanskom vojnič- kom okupacijom. Postupak Italije s Abesinijom oz- biljno je zabrinuo manje države, koje. su najveću nadu polagale u kolektivnu garanciju, što su je očekivale od D. N. Dogagjaji s Abesinijom, kod čega je D. N. ostalo skoro bez moći uzbudili su ozbiljnu bojazan kod manjih drža- va, da se danas-sutra isto može do- goditi i s kojom od njih. Zato su ne- ke manje sjeverne države, Danska, Švedska, Holandija i dr. uz potporu država Male Antante i Balkanskog spo- razuma protestirale proti načinu pos- tupka Italije. Nife izmišljena, niti bez osnove vijest po kojoj bi imala Italija da kroz ne dugo vrijeme provede i aneksiju Albanije, što ne bi bilo po- | sebno teško, makon što je nedavno i uz onakove uvjete obnovljen tiranski Dakt, po kojemu Albanija izgleda više | talijanska kolonija nego jedna suvere- na država. U Poljskoj je došlo do previranja. Vlada Koscialkovskoga morala je dati demisiju na pritisak lige pukovnika, | .koja je spočitnula vladi, da ne čuva dovoljno ideala, na kojima je maršal Pilsudski bio osnovao dobrobit Polj- ske republike. Novu je vladu sastavio general Slavoj - Skladkovski, čime je armada dobila glavnu riječ u vodstva državne politike. — I Austrija je do- | živjela znatne političke promjene, Kan- | celar Schuschnigg uspio je da se oslobo- | di kneza Stahremberga, vogje Heimat- | schutza. Ovom promjenom postala je vlada kompaktnijom i sposobnijom da nastavi politiku pok. Dollfussa. Eto opet je u Grčkoj slijedila jedna na- prasita smrt ugledne političke ličnosti. M Bivši predsjednik vlade Caldaris po- noći je naglo umro, nakon što je ve-. selo proveo večer pred smtt. — Por- tugalska se silno brani od komunistič- kih upliva bližnje joj Španjolske tim. da otešćava prelaz granice. — U Bo- liviji je došlo do državnog prevrata. Proglašena je vojna diktatura. Na 12 o. mj. svečano je otvorena u Vatikan- skom Gradu megjunarodna izložba katoličke štampe. Sudjeluje 45 naroda Pijo XI održao je značajan govor.