VALNA EN NL LA SL LENI LADEN NL SENSO
Strana 2 IN ANN ANNO A EN Na NA

režimima. Uvlačenjem u stranke koje
se bore za što šira prava, sami mar-
ksisti te borbe napuhivaju i uvećavaju
i najzadovoljniji su, ako mogu izazvali
kakav nemir ili nered. Sve je to dra-
gocijeni ekploziv, potreban da se ko-
načno dogje do svjetske revolucije,
koja će uništiti postojeći društveni po-
redak.

Nego, što boljševizam daje mjesto
onoga, što hoće da sruši? Dok misli
da društvo oslobodi jednog zla, uva-
ljuje ga u drugo. Mjesto diktature ka-
pitala uvodi diktaturu proleterijata, koja
nije ništa drugo nego diktatura niže
socijalne klase, radnika, siromašnih
polodjelaca i vojnika. Kao što je prije
ilačila diktatura kapitala nižu socijalnu
klasu tako hoće sada proleterska dik-
tatura da potlači kapitalizam. Zato su
prvi koraci ove diktature bili sociliza-
cija i nacijonalizacija privatnih dobara,
industrijskih i trgovačkih preduzeća bez
ikakve kompenzacije gospodarima. Dik-
tatura proletarijata nije ograničena ni-
jednim zakonom, već poznaje samo
jedno načelo : borbu protiv kapitalizma.

Pisma iz naroda
KUNA (Pelješac). Blagdan Do-
lorite Gospe (od Loreta) svečano je
proslavljen u franjevačkoj crkvi. Mnoš-
tvo naroda dohrlilo je u ovo svetište.
Poslije procesije do crkve Matice sve-
čanu Misu sa prigodnim govorom odr-
žao je naš mješćanin preč. Dun Lovro
Totić, dekan stonski, Na koru je pje-
vao domaći pjev. zbor. Uveče je da-
vao ,Omladinski Klub“ uspjelu pred-
stavu ,Liječnik protiv volje“ uz burne
aplauze brojne publike. Cijela je sve-
čanost protekla u najljepšem redu i
dobrom raspoloženju.

 

 

Za crkve, župne urede, škole i domove
najnovije velike umjetničke slike sa
hrvatskom narodnom ornamentikom

Sv. ĆIRIL i METOD

odobrene od duhovnih vlasti u vel.
60x80 cm. Cijena sa poštarinom Din.
72. — Može se dobiti i na 6-mjesečnu
otplatu uz pouzeće od Dim. 12, —
Novac slati ma ček. račun br. 39.655.
Odbor za proslavu 1050-god. smiti
sv. Metoda, Zagreb Girilo-Metodova 1.
=a=a=a aaa Ra a A NSED
LA

Kanlćić + Domić

Spediterska radnja
Dubrovnik 2

Telefon br. 219 Telefon br. 219
Vrši prevoz vlastitim kolima
svakovrsne robe. Za selidbe,

(prevoz pokućstva) ima vješte
ljude. 4)

U Lapadu

na zgodnom položaju blizu
mora prodaje se kompleks
zemljišta i kuća. Za infor-
macije obratiti se

Konrad Haller

DUBROVNIK
Boškovićeva ul. 8 - telef, 17

 

 

Veliko hrvatsko kulturno
slavlje u Banićima.

Napretkova Podružnica u Banićima
kod Slanoga proslavila je u nedjelju
10 svibnja na najsvečaniji način 100
godišnjicu hrvatske himne sa otkrićem
spomen ploče od prvorazrednog šved-
skog granita. U maleno selo Baniće
slegla se je toga dana ogromna masa
naroda iz Dubrovačkog kotara i obliž-
njih mjesta Hercegovine. Tusu bili sa
istoka Slanjani, Majkovci sa razvijenim
hrvatskim barjacima; sa sjevera Her-
cegovci iz Zatmorja, Cicrine, Trebimlja
i Orahova Dola; sa zapada Primorci
iz župa Lisca, Smokovljana, Ošljega i
Topola. Svi su ovi došli pješke pre-
vogjeni hrv. trobojnicama i brojnom
konjicom.

Na morsko pristanište Janska (1
km. udaljeno od mjesta) doplovio je
najprije parobrod ,Ston“ iz Stona sa
Napretkovom hrvatskom glazbom ; koju
je predvodio g. V. Buško član uprave
»Napretka“ u Stonu i g. N. Buško
zamjenik nar. zastupnika. Parobrod je
bio prepun izletnika, iz Stona i cijele
Stonske okolice, iz Dola, sa Pelješca,
napokon iz vilovitog Trpnja. Zatim je
pristao parobrod ,Šipau“ sa izletnici-
ma i hrvatskom glazbom ,Gundulić“
i upravom ,Napretka“ iz Dubrovnika,
Slijedili su mnogobrojni motori iz ši-
panske Luke sa hrvatskim društvom
»Starčević“, iz Sugjurja sa hrvatskim
društvom ,Zagreb“, iz Lopuda rekord-
ni broj .domaćih i stranih gostiju, iz
Brsečina, Trstenoga, Orašca i Mljeta.
Svu je ovu masu naroda od 3000 duša
pozdravio srdačnom  dobrodošlicom
župnik Banića Don Spaso Korunić
zahvaljujući svima na velikom odazivu.

Uz veselo udaranje obiju glazba,
uz gromko gruvanje mužara, uz odu-
ševljene poklike krenula je duga po-
vorka do crkve Matice gdje je nad
ulazom u crkveno dvorište postavljena
krasna spomen ploča. Kad se je cijeli
narod okupio, popeli su se na lijepo
iskićenu visoku govornicu predstavnici
naroda i hrvatskih društava. Prvi je
uzeo riječ predsjednik mjesne Napret-
kove podružnice i župnik Don Spaso
Korunić, koji je kratkim, biranim rije-
čima otkrio spomen ploču, na kojoj su
se u sunčanom odrazu svijetlila ova
slova: Lijepa naša domovino —
1835—1935 — Hrvatska župa Banići“,
— Nastao je čas narodnog entuziazma.
Mužari su pucali, zastave su pozdrav-
ljale, narod je klicao, glazbe su uda-
rale ,Lijepa maša“, a iz hiljade grla
orila se je hrvatska pjesma. Don S.
Korunić je mastavio i dovršio svoj
patriotski govor uz buran aplauz cije-
log naroda. Govorili su još gg. Niko
Buško i mar, zastupnik prof, Roko
Mišetić srdačno pozdravljen uz poklike
Hrvatskoj i hrvatskim vogjama.

Opet se je svrstala povorka, koja
je pošla do Napretkove zgrade. Tu je
uz prigodni govor predsjednik Don
Spaso Korunić otkrio društvenu tablu
a glazbe su udarale hrvatsku narodnu
himnu.

Muzikantima i predstavnicima bila
je priregjena zakuska u Napretkovim
prostorijama, a narod se je odmarao
zabavljao i veselio u najsavršenijem
redu, miru i raspoloženju. Prije od-
laska glazbe su udarale i komcertirale
pred Napretkovom zgradom, dok se

 

PERZIJSKI

 

Prostirači za pod Ćilimi (Tapiti)
AFGANISTANSKI
NA PRODAJU

Reflektanti neka se obrate na g. Mirka Mišković - Dubrovnik
(za adresu upitati u Parfumeriji BONGI)

TURKESTANSKI

 

 

, NARODNA SVIJEST“

 

 

pred samu moć nijesu okupili svi iz-
letnici, te se korporativno uz udaranje
koračnica povratiše na  parobrode i
motore da pogju svojim kućama.

Lijepa granitna ploča u Banićima
prvi je vidljivi spomenik u našim stra-
nama podignut ma spomen 100 god.
hrvatske himne, a izradio ju je prija-
telj našeg župnika g. Karlo Weigner,
veleposjednik iz Starog Bečeja, koji je
tog dana zajedno sa svojom gospo-
gjom prisustvovao ovom veličanstve-
nom slavlju.

Pregled vamiskih  dOgogicj

Društvo Naroda zaključilo je svoje
92, zasijedanje i odgodilo ga do 16
juna. Glavne točke dnevnog reda biće
dva najvažnija pitanja megjunarodne
politike: pitanje Poranjske i abesinski
problem. U vezi sa pitanjem Poranjske
uputila je Eagleska Njemačkoj bijelu
knjigu pitanja. Očekuje se odgovor od
strane Hitlera. — Sve ovo je u uskoj
vezi sa promjenom francuske vlade,
koja ovih dana nastupa.

Što se tiče abesinskog problema
važno je što se je preduzelo u Ženevi,
Rimu i Londonu. Ženeva je uistinu
odgodila raspravljanje o abesinskom
pitanju do juna, ali je ipak priznala
legitimnost pretstavniku Abesinije. K
tome je D. N. ustanovilo da je Italija
povrijedila Pakt i stoga je zaključilo
daljnje podržavanje sankcija prema
Italiji. U isto je vrijeme Volde Mariam,
abesinski delegat, uložio protest proti
zauzimanja Adis Abebe od strane Ita-
lije kao i proti neuspjehu politike
Društva Naroda, Ujedno je talijanska
delegacija ostavila zasijedanje, a da
pri tome nije Italija najavila istup iz
Lige Naroda. Sve ove činjenice govore
za to, da izmegju Lige Naroda i lta-
lije postoji diplomatski sukob. U Rimu
su vlada i parlamenat proveli aneksiju
Abesinije i uspostavu Rimskog carstva.
Štampa megjutim ne prestaje da na-
pada sankcijonističku politiku očito
zbog ekonomskih razloga, koji u Ita-
liji sve više dolaze do izražaja tako da
se govori o potrebi koju ima Italija
da sklopi kakav zajam, Fašist, štampa
otvoreno piše da se nastavljanje po-
litikom sankcija ide ususret sigurnom

ratu, jer da će se Italija svim silama
i od svakoga braniti,

Engleska je vlada zauzela svoje
gledište u odgovorima što ih je mo-
rala dati na razne intervencije, Baldwin
je osobito istakao, da je engleska vlada
primila ,sa svom rezervom“ dekrete
o aneksiji Abesinije, što ih je talijan-

 

 

ska vlada saopćila diplomatskim putem.
Naglasio je, da Engleska nije za ot-
puštanje Italije iz D. N., ali ni za to

da britanski imperij ostavi Ženevu.
Britanski ministar u Adis Abebi dobio
je instrukcije, da talijanske vlasti ne
smatra civilnom, nego samo vojničkom
vlasti, Pored toga izjavio je Sir John
Simon u ime vlade, da se Negusov
bijeg i odricanje da vodi poslove ne-
ma smatrati abdikacijom niti činjeni-
com, koja može da oslabi priznanje
njega poglavicom jedne suverene dr-
žave, Jedina promjena što je priznaje
britanska vlada jest, da se veći dio
Etiopije nalazi pod talijanskom vojnič-
kom okupacijom.

Postupak Italije s Abesinijom oz-
biljno je zabrinuo manje države, koje.
su najveću nadu polagale u kolektivnu
garanciju, što su je očekivale od D.
N. Dogagjaji s Abesinijom, kod čega je
D. N. ostalo skoro bez moći uzbudili
su ozbiljnu bojazan kod manjih drža-
va, da se danas-sutra isto može do-
goditi i s kojom od njih. Zato su ne-
ke manje sjeverne države, Danska,
Švedska, Holandija i dr. uz potporu
država Male Antante i Balkanskog spo-
razuma protestirale proti načinu pos-
tupka Italije. Nife izmišljena, niti bez
osnove vijest po kojoj bi imala Italija
da kroz ne dugo vrijeme provede i

aneksiju Albanije, što ne bi bilo po- |

sebno teško, makon što je nedavno i
uz onakove uvjete obnovljen tiranski

Dakt, po kojemu Albanija izgleda više |
talijanska kolonija nego jedna suvere-

na država.
U Poljskoj je došlo do previranja.
Vlada Koscialkovskoga morala je dati

demisiju na pritisak lige pukovnika, |
.koja je spočitnula vladi, da ne čuva

dovoljno ideala, na kojima je maršal
Pilsudski bio osnovao dobrobit Polj-
ske republike. Novu je vladu sastavio
general Slavoj - Skladkovski, čime je
armada dobila glavnu riječ u vodstva
državne politike. — I Austrija je do- |
živjela znatne političke promjene, Kan- |
celar Schuschnigg uspio je da se oslobo- |
di kneza Stahremberga, vogje Heimat- |
schutza. Ovom promjenom postala je
vlada kompaktnijom i sposobnijom da
nastavi politiku pok. Dollfussa. Eto
opet je u Grčkoj slijedila jedna na-

prasita smrt ugledne političke ličnosti. M

Bivši predsjednik vlade Caldaris po-
noći je naglo umro, nakon što je ve-.
selo proveo večer pred smtt. — Por-
tugalska se silno brani od komunistič-
kih upliva bližnje joj Španjolske tim.
da otešćava prelaz granice. — U Bo-
liviji je došlo do državnog prevrata.
Proglašena je vojna diktatura. Na 12
o. mj. svečano je otvorena u Vatikan-
skom Gradu megjunarodna izložba
katoličke štampe. Sudjeluje 45 naroda
Pijo XI održao je značajan govor.