Br. 22.

TAKSA PLAĆENA U GOTOVU
DUBROVNIK, 3 Lipnja 1936.

a i. Čekovnog računa našeg lista

aFojes 4153 Podružnice Sarajevo.

God. XVIII

Narodna Svijest

 

Cijena je listu 5 Din. mjesečno: za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU
Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare.

Izlazi

 

svake Srijede
Pojedini broj Din. 1.50

 

Vlasnik — izdavač — Urednik: Vicko Lisičar — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvat Tiskare (zast. Gj. Ružier) Dubrovnik 2,

Rukopisi se ne povraćaju.

 

(Govor dijec. Biskupa na Duhove).

Danas slavi čitavi katolički svijet
osamdesetu godišnjicu rogjenja sv. Oca
Pape Pija XI. Svi katolici kugle ze-
maljske uzdižu uovs&j čas dragom Bo-
gu žarke molitve za čestito biće i ži-
vot zajedničkog nam vrhovnog duhov-
nog Oca. Svi mi sa sv. Crkvom mo-
limo: O Bože, pastiru i upravitelju
sviju vjernika, pogledaj milostivo ma
slugu svoga Pija, koga si postavio za
Paslira Crkvi svojoj ! Daj mu molimo
Te, da one, kojima prednjači riječju i
primjerom unapregjuje i da sa povje-
renim sebi stadom stigne u život vječni,

Zašto molimo za sv. Oca Papu?
Zašto su naše oči uprte u onaj vati-
kanski svjetionik, gdje stanuje sijedi
starac u bijelome talaru, iako ruka
toga starca ne počiva ma dršku mača,
iako usta njegova ne zapovjedaju voj-
skama ? Mi molimo za nj i mi ga lju-
bimo i mi ga slušamo, jer su žezlo
Njegovo ključevi Petrovi, jer je pri-
jestolje njegovo na kostima ribarevim,
jer je sv. Otac Papa zakoniti nasljed-
nik sv. Petra i zamjenik Spasitelja Na-
šega Isusa Krista, vidljiva glava sv.
Katoličke Crkve, uz nevidljivu glavu
lsukrsta, Božanskog Otkupitelja roda
ljudskoga. Sv. Otac Papa jest nasljed-
nik sv. Petra i nosilac njegova nebes-
kog poslanja na svijetu.

On je ključar Božjega grada, a
izvan zidina toga blagoslovljenog grada
nema savršene istine, niti ima punog
spasenja, a osuda je gotova za one,
koji su to upoznali i odbacili. Sv. Otac
Papa jest stijena Crkve, čija se vjera
ne će pokolebati i čija će ruka uvijek
biti spravna, da utvrdi bolesne i slabe
(Mat, 16, 18). On je vrhovni Pastir
Božjega stada, na čijem se krilu hrane
milošću i piju vodu života sve Isukr-
love ovce i jaganjci, (Iv. 21, 15).

Oholi germanski vladari Hchen-
staufovci bili su kroz dugo vremena
u duhovnoj borbi s rimskim Papom.
Napokon se jedan od njih, svladan ne
toliko oružjem, koliko moralnom moću,
morao Papi pokloniti. On je to i uči-
nio: Kleknuo je i držao stremen, dok
se Papa penjao na konja. Ipak je iz
njega izbila prkosna germanska oholost
ikađa je papinu nogu metao u stremen
uskliknuo je: Non Tibi, sed Petro!
Ne Tebi, nego Petru se klanjam. Ali
mi ćemo danas okrenuti rečenicu oho-
loga cara i reći: Et Tibi et Petro. I
Tebi i Petru se klanjamo svi Oče!
Poštivamo i ličnost Pija XI i njegovo
apostolsko dostojanstvo. Jest, sv. Oče,
poštivamo Tvoje dostojanstvo, jer u
Tebi vidimo Pelra s ključevima neba,
sa snagom Duha Svetoga s moću Isu-
krstovom s karizmom  neprevarljivosti,
Mi poštivamo i Tebe sv, Oče, jer čas-
timo ne samo Tvoje dostojanstvo ne-
go i visoku Tvoju ličnost, koja sjaj
Tvojega dostojanstva samo uzdiže, jer
su velika djela Tvoja knjiga otvorena,
iz koje svi, koji slijepi nijesu, mogu
da čitaju apostolske podvige Tvoje na
slavu Božju, dobro sv. Crkve i spas
neumrlih duša. Ti si Papa Mira Kris-
lova o Kraljestvu Kristovu, jer si to

   
 
 
 
   
 
   
 
   
  
 
   
 
  
 
 
   
  
 
   
  
  
 
   
 
  
    
 
  
  
  
  
  
   
   
  
 
  
  
  
  
  
  
   
  
  
   
  
   
 
  

Osamdeseta godišnjica PIJA XI.

navjestio svijetu u prvoj Tvojoj enci-
klici i jer si uveo blagdan Krista Kra-
lja da svijet postane Kristovo Kraljestvo,
u kojem se priznaje i obdržava Isukr-
stov zakon ljubavi, pravde i poštenja.
Ti si Papa katoličkih misija, jer svom
snagom naslojiš, da Evangjelje zasjaji
i u najtamnijim krajevima svijeta. Ti
si Papa crkvenog jedinstva, jer Ti je
najvruća želja i nastojanje oko sjedi-
njenja zap. i istoč. crkve, da bude jedno
stado i jedan pastir. Tisi Papa Kato-
ličke Akcije, jer si bogoduhom inspi-
racijom i vanrednom energijom orga-
nizovao apostolat svjetovnjaka pod vod-
stvom hijerarhije. Ti si Papa neogra-
ničene slobode katoličke Crkve, jer si
ju ostvario, kada si Vatikan, centar
kršćanstva, rezidenciju Papa — učinio
suverenom državom. Ti si papa rad-
nika i proletera, jer si svojom encikli-
kom Quadragesimo anro dao smjernice
za pravedno riješenje socijalnog pita-
nja i uregjenje drža: 4. Ti si Papa ka-
ritativne Akcije jer je Tvoja očinska
ljubav neiscrpiva prema bijednim i po-
tištenim, kojima ne prestaješ otirati si-
rotinjske suze. Ti si Papa i duhovni
otac svih Slavena, a osobito nas Ka-
tolika Hrvata i zato te posebno lju-
bimo i za Te se molimo.

Evo u _ kratkim crtama rada
sv. Oca Pape Pija Xl. Zar mne
moramo, kad promatraimo ozbiljno ovaj
silni rad, koji je Pija XI uzdigao u red
najvećih Papa, puni oduševljenja us-
uskliknuti : Et Tibi et Petro! Poštiva-
mo, ljubimo, klanjamo se, i Tebi sv.
Očeli i Rit koleka prestavljaš.

 

Najopasniji neprija-
telj čovječanstva.

4. Marksizam i religija.

Materijalistični svjetovni nazor, što
ga marksizam ispovijeda, ima svoje
posebno stanovište prema religiji. Kako
za materijalizam ne postoji ništa osim
materije, niti ima zakona osim evolu-
cije, to je prirodno da treba zanijekati
Boga i svaku religiju. Religija je his-
torično uzeto nastala po evoluciji, od
animizma k ateizmu. Psihološki je vjera
nastala uslijed socijalnih prilika ljudi.
Svi ljudi teže za potpunom srećom, no
mnogi se od njih nalaze u mizernim
ili barem ne u dovoljno dobrim soci-
jalnim prilikama. Uslijed toga poragja
se u njima težnja za boljim životom
nakon smrti. Religija tvrdi, da je ovaj
posmrtni život nešto stvarna, realna.
Marksistički boljševizam uči, da je to
samo fantazija, koju proizvodi socijalna
bijeda. Ako bi se promijenile ekonom-
ske prilike, nestalo bi i ove težnje za
posmrtnim životom. Na to upućuje či-
njenica — veli marksizam — što se
religija nalazi većinom kod ljudi siro-
maha, kojima fale zemaljska dobra;
naprotiv bogati, koji posjeduju sva ze-
maljska dobra nemaju težnje za tim
boljim posmrtnim životom i stvarno
su areligijozniji, bezvjerci. No, premda
su kapitalisti bezvjerci, ipak podržavaju
i favorizuju religiju megiu  siromaš-

nim ljudima i slojevima, da ih tako
mogu lakše držati u podložnosti i u-
pješnije ih iskorišćavati. Kako pak po
marksistično - boljševističkoj ideologiji
moderna država i njezin auktoritet nije
drugo nego samo sretstvo iskorišća-
vanja gragjana u rukama kapitalista,
to svaka religija, koja brani postojeći
socijalni poredak, brani ujedno i po-
držaje kapitalizam. Stoga zaključuje :
svaka vjera i crkva vara, zavodi i tlači
narod, Vara ga, jer vječnosti, o kojoj
govori nema ; ilači ga, jer je religija u
službi kapitalizma; kapitalizam isko-
rišćuje religiju u svoje niske svrhe is-
korišćavanja. Odatle boljševističko na-
čelo: Vjera je opium naroda. Stoga
zajedno sa kapitalizmom treba srušiti
i religiju, odnosno crkvu koja je ispo-
vijeda i podržaje. Budući pak Kato-
lička Crkva najodlučnije mastupa u
obranu načela naravnog i pozitivno-
moralnog zakona, io je i sva autireli-
gijozna komunistička mržnja uperena
u najvećoj mjeri proti Katol, Crkvi.

Daleko bi nas odvelo pobijanje
ovih skroz na skroz krivih načela, ko-
jima se vodi komunizam. Sudbina, ko-
ju dijeli svjetovni nazor materijalizma,
koji se kod misaonih ljudi ne može
uzdržati, pripada takogjer i komuniz-
mu, No kolikogod u sebi bile gornje
pretpostavke -apsurdne ipak su tako
složene u jedan sistem, koji je sposo-
ban da zavede mnoge, osobito one,
koji površno misle, ili pripadaju širim
neizobraženim slojevima.

U pretpostavci, da religija podržaje
kapitalizam razvio je komunizam jednu
zaista  diabolično smišljenu  antireli-
gioznu propagandu. Ta je za vogje
Kominterne važnija od svake druge
akcije, jer drže, da se svjetska revolu-
cija ne može izvesti dok se ne isčupa
iz pojedinaca i društva religija i dok
se ne onemogući ma kakav upliv Cr-
kve, prvenstveno Katoličke.

Boljševizam je izvršio svoje u Ru-
siji; srušio je crkvu pravoslavnu i ka-
toličku, poubijao ie biskupe i sveće-
nike, popalio, odnosno zaplijenio cr-
kve i crkovna dobra; a ujedno nepre-
stano radi na antireligijskoj propagan-
di, Organizacija ,Bezbožnika“ prove-
dena je u Rusiji; oma takogjer radi i
po državama Evrope te čitavog svijete.
Osobito se bave antireligioznim odgo-
jem mladeži. ,Lenjinovi Pijoniri“ or-
ganizacija je u kojoj se mladež od 6
godina dalje odgaja za propagatore
ateizma. Postoje prava antireligijozna
sjemeništa, U njima imade mladeži iz
Kine, Japana, Indije i drugih krajeva
svijeta. U Japanu postoji ,azijatska
komunistička centrala“, koja razvija
antireligijoznu propagandu u zemljama
oko Pacifika. Na osobiti način smetaju
rad misijonarima. U Airici agenti ističu
kako rezultati znanosti“ isključuju
ono što katekizam uči,

Komunizam ima posebne planove
antirel. propagande za pojedine krajeve
i države, Zajedničko načelo svim pro-
pagatorima ateizma jest: Ireba osvojiti
školu i tu odgajati odvratnost prema
religiji. Potrebno je stoga postignuti,
da se iz državnih škola ukloni vjerska
pouka ili barem, da ne bude više obli-
gatna. Treba dalje da se zabrane kon-
fesijonalne škole i konačno ukloni vje-
ronauk iz svih škola. Istom kad se
omladina odgoji u antireligijskom du-
hu, biće moguće misliti na revoluciju.
Vjera je tome najveća zapreka, jer na-
rod s vjerom neće se lako dati upreg-
nuti u posao revolucije. A dok masa
ne postane slobodna od svakog upliva
osobito religijoznog tako, da se s njom
može slobodno raspolagati, ne može
biti govora o realizaciji programa III,
Iaternacijonale. (Slijedi)

Br, 857.

Javna zadovoljština za
uvrede bezbožničkog
pokreta.

Po cijelom svijetu slavit će se
oktava Tjelova sve do blagdana presv,
Srca Isusova kao javna zadovoljština
za uvrede, koju Bogu nanosi bezbož-
nički pokret u svim krajevima svijeta,

Za dubrovačku biskupiju naregju-
jem ovo:

1. U svim župnim crkvama, gdje
je to moguće, neka se održi od 17 do
19 lipnja trodnevnica na tu nakanu,
Pred izloženim  presv. Sakramentom
mole se Litanije presv. Srca Isusova,
»Pomirna molitva“, koja se prama en-
ciklici ,Miserentissimo“ od 8. V, 1928
moli na blagdan Srca Isusova, te po-
dijeli euharistički blagoslov. Gdje je
moguće nek se održi i prigodna pro-
povjed.

2. Na sam blagdan Srca Isusova,
19 lipnja, ili u Nedjelju prije toga
neka se obavi, po mogućnosti, što sve-
čanije, zajednička naknadna sv. Pri-
čest, a osobito nek se na to potaknu
članovi katoličkih društava; tom pri-
godom mek se izloži presv. Sakrame-
nat na javno klanjanje za jedan sat
ili i više.

3. Isto se preporuča upravama sa-
mostanskih crkava u biskupiji dubro-
vačkoj.

Od Biskupskog Ordinarijata
U Dubrovniku, dne 2 juna 1936.
+ JOSIP M. Biskup.

 

Onima koji trebaju naočale
pružaju se sve pogodnosti: naj-
bolja kvaliteta stakala, special-
no-moderni okviri i solidne ci-
jene kod Josipa Krilića, vis-a-vis
Male Braće, Moderni zlatni na-
kiti. Satovi najboljih marki. Staro
zlato kupuje i zamjenjuje.

 

  
 

(6\

  

MIMI PASTA x ZUBE.

Normlana tuba D 6.— Velika dupla tubaD 10.—

Lako se pjeni,

vrlo osvježuje,
malo se troši