Br. 22. TAKSA PLAĆENA U GOTOVU DUBROVNIK, 3 Lipnja 1936. a i. Čekovnog računa našeg lista aFojes 4153 Podružnice Sarajevo. God. XVIII Narodna Svijest Cijena je listu 5 Din. mjesečno: za inozemstvo 10 Din. mjesečno PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare. Izlazi svake Srijede Pojedini broj Din. 1.50 Vlasnik — izdavač — Urednik: Vicko Lisičar — Dubrovnik Tisak Dubrov. Hrvat Tiskare (zast. Gj. Ružier) Dubrovnik 2, Rukopisi se ne povraćaju. (Govor dijec. Biskupa na Duhove). Danas slavi čitavi katolički svijet osamdesetu godišnjicu rogjenja sv. Oca Pape Pija XI. Svi katolici kugle ze- maljske uzdižu uovs&j čas dragom Bo- gu žarke molitve za čestito biće i ži- vot zajedničkog nam vrhovnog duhov- nog Oca. Svi mi sa sv. Crkvom mo- limo: O Bože, pastiru i upravitelju sviju vjernika, pogledaj milostivo ma slugu svoga Pija, koga si postavio za Paslira Crkvi svojoj ! Daj mu molimo Te, da one, kojima prednjači riječju i primjerom unapregjuje i da sa povje- renim sebi stadom stigne u život vječni, Zašto molimo za sv. Oca Papu? Zašto su naše oči uprte u onaj vati- kanski svjetionik, gdje stanuje sijedi starac u bijelome talaru, iako ruka toga starca ne počiva ma dršku mača, iako usta njegova ne zapovjedaju voj- skama ? Mi molimo za nj i mi ga lju- bimo i mi ga slušamo, jer su žezlo Njegovo ključevi Petrovi, jer je pri- jestolje njegovo na kostima ribarevim, jer je sv. Otac Papa zakoniti nasljed- nik sv. Petra i zamjenik Spasitelja Na- šega Isusa Krista, vidljiva glava sv. Katoličke Crkve, uz nevidljivu glavu lsukrsta, Božanskog Otkupitelja roda ljudskoga. Sv. Otac Papa jest nasljed- nik sv. Petra i nosilac njegova nebes- kog poslanja na svijetu. On je ključar Božjega grada, a izvan zidina toga blagoslovljenog grada nema savršene istine, niti ima punog spasenja, a osuda je gotova za one, koji su to upoznali i odbacili. Sv. Otac Papa jest stijena Crkve, čija se vjera ne će pokolebati i čija će ruka uvijek biti spravna, da utvrdi bolesne i slabe (Mat, 16, 18). On je vrhovni Pastir Božjega stada, na čijem se krilu hrane milošću i piju vodu života sve Isukr- love ovce i jaganjci, (Iv. 21, 15). Oholi germanski vladari Hchen- staufovci bili su kroz dugo vremena u duhovnoj borbi s rimskim Papom. Napokon se jedan od njih, svladan ne toliko oružjem, koliko moralnom moću, morao Papi pokloniti. On je to i uči- nio: Kleknuo je i držao stremen, dok se Papa penjao na konja. Ipak je iz njega izbila prkosna germanska oholost ikađa je papinu nogu metao u stremen uskliknuo je: Non Tibi, sed Petro! Ne Tebi, nego Petru se klanjam. Ali mi ćemo danas okrenuti rečenicu oho- loga cara i reći: Et Tibi et Petro. I Tebi i Petru se klanjamo svi Oče! Poštivamo i ličnost Pija XI i njegovo apostolsko dostojanstvo. Jest, sv. Oče, poštivamo Tvoje dostojanstvo, jer u Tebi vidimo Pelra s ključevima neba, sa snagom Duha Svetoga s moću Isu- krstovom s karizmom neprevarljivosti, Mi poštivamo i Tebe sv, Oče, jer čas- timo ne samo Tvoje dostojanstvo ne- go i visoku Tvoju ličnost, koja sjaj Tvojega dostojanstva samo uzdiže, jer su velika djela Tvoja knjiga otvorena, iz koje svi, koji slijepi nijesu, mogu da čitaju apostolske podvige Tvoje na slavu Božju, dobro sv. Crkve i spas neumrlih duša. Ti si Papa Mira Kris- lova o Kraljestvu Kristovu, jer si to Osamdeseta godišnjica PIJA XI. navjestio svijetu u prvoj Tvojoj enci- klici i jer si uveo blagdan Krista Kra- lja da svijet postane Kristovo Kraljestvo, u kojem se priznaje i obdržava Isukr- stov zakon ljubavi, pravde i poštenja. Ti si Papa katoličkih misija, jer svom snagom naslojiš, da Evangjelje zasjaji i u najtamnijim krajevima svijeta. Ti si Papa crkvenog jedinstva, jer Ti je najvruća želja i nastojanje oko sjedi- njenja zap. i istoč. crkve, da bude jedno stado i jedan pastir. Tisi Papa Kato- ličke Akcije, jer si bogoduhom inspi- racijom i vanrednom energijom orga- nizovao apostolat svjetovnjaka pod vod- stvom hijerarhije. Ti si Papa neogra- ničene slobode katoličke Crkve, jer si ju ostvario, kada si Vatikan, centar kršćanstva, rezidenciju Papa — učinio suverenom državom. Ti si papa rad- nika i proletera, jer si svojom encikli- kom Quadragesimo anro dao smjernice za pravedno riješenje socijalnog pita- nja i uregjenje drža: 4. Ti si Papa ka- ritativne Akcije jer je Tvoja očinska ljubav neiscrpiva prema bijednim i po- tištenim, kojima ne prestaješ otirati si- rotinjske suze. Ti si Papa i duhovni otac svih Slavena, a osobito nas Ka- tolika Hrvata i zato te posebno lju- bimo i za Te se molimo. Evo u _ kratkim crtama rada sv. Oca Pape Pija Xl. Zar mne moramo, kad promatraimo ozbiljno ovaj silni rad, koji je Pija XI uzdigao u red najvećih Papa, puni oduševljenja us- uskliknuti : Et Tibi et Petro! Poštiva- mo, ljubimo, klanjamo se, i Tebi sv. Očeli i Rit koleka prestavljaš. Najopasniji neprija- telj čovječanstva. 4. Marksizam i religija. Materijalistični svjetovni nazor, što ga marksizam ispovijeda, ima svoje posebno stanovište prema religiji. Kako za materijalizam ne postoji ništa osim materije, niti ima zakona osim evolu- cije, to je prirodno da treba zanijekati Boga i svaku religiju. Religija je his- torično uzeto nastala po evoluciji, od animizma k ateizmu. Psihološki je vjera nastala uslijed socijalnih prilika ljudi. Svi ljudi teže za potpunom srećom, no mnogi se od njih nalaze u mizernim ili barem ne u dovoljno dobrim soci- jalnim prilikama. Uslijed toga poragja se u njima težnja za boljim životom nakon smrti. Religija tvrdi, da je ovaj posmrtni život nešto stvarna, realna. Marksistički boljševizam uči, da je to samo fantazija, koju proizvodi socijalna bijeda. Ako bi se promijenile ekonom- ske prilike, nestalo bi i ove težnje za posmrtnim životom. Na to upućuje či- njenica — veli marksizam — što se religija nalazi većinom kod ljudi siro- maha, kojima fale zemaljska dobra; naprotiv bogati, koji posjeduju sva ze- maljska dobra nemaju težnje za tim boljim posmrtnim životom i stvarno su areligijozniji, bezvjerci. No, premda su kapitalisti bezvjerci, ipak podržavaju i favorizuju religiju megiu siromaš- nim ljudima i slojevima, da ih tako mogu lakše držati u podložnosti i u- pješnije ih iskorišćavati. Kako pak po marksistično - boljševističkoj ideologiji moderna država i njezin auktoritet nije drugo nego samo sretstvo iskorišća- vanja gragjana u rukama kapitalista, to svaka religija, koja brani postojeći socijalni poredak, brani ujedno i po- držaje kapitalizam. Stoga zaključuje : svaka vjera i crkva vara, zavodi i tlači narod, Vara ga, jer vječnosti, o kojoj govori nema ; ilači ga, jer je religija u službi kapitalizma; kapitalizam isko- rišćuje religiju u svoje niske svrhe is- korišćavanja. Odatle boljševističko na- čelo: Vjera je opium naroda. Stoga zajedno sa kapitalizmom treba srušiti i religiju, odnosno crkvu koja je ispo- vijeda i podržaje. Budući pak Kato- lička Crkva najodlučnije mastupa u obranu načela naravnog i pozitivno- moralnog zakona, io je i sva autireli- gijozna komunistička mržnja uperena u najvećoj mjeri proti Katol, Crkvi. Daleko bi nas odvelo pobijanje ovih skroz na skroz krivih načela, ko- jima se vodi komunizam. Sudbina, ko- ju dijeli svjetovni nazor materijalizma, koji se kod misaonih ljudi ne može uzdržati, pripada takogjer i komuniz- mu, No kolikogod u sebi bile gornje pretpostavke -apsurdne ipak su tako složene u jedan sistem, koji je sposo- ban da zavede mnoge, osobito one, koji površno misle, ili pripadaju širim neizobraženim slojevima. U pretpostavci, da religija podržaje kapitalizam razvio je komunizam jednu zaista diabolično smišljenu antireli- gioznu propagandu. Ta je za vogje Kominterne važnija od svake druge akcije, jer drže, da se svjetska revolu- cija ne može izvesti dok se ne isčupa iz pojedinaca i društva religija i dok se ne onemogući ma kakav upliv Cr- kve, prvenstveno Katoličke. Boljševizam je izvršio svoje u Ru- siji; srušio je crkvu pravoslavnu i ka- toličku, poubijao ie biskupe i sveće- nike, popalio, odnosno zaplijenio cr- kve i crkovna dobra; a ujedno nepre- stano radi na antireligijskoj propagan- di, Organizacija ,Bezbožnika“ prove- dena je u Rusiji; oma takogjer radi i po državama Evrope te čitavog svijete. Osobito se bave antireligioznim odgo- jem mladeži. ,Lenjinovi Pijoniri“ or- ganizacija je u kojoj se mladež od 6 godina dalje odgaja za propagatore ateizma. Postoje prava antireligijozna sjemeništa, U njima imade mladeži iz Kine, Japana, Indije i drugih krajeva svijeta. U Japanu postoji ,azijatska komunistička centrala“, koja razvija antireligijoznu propagandu u zemljama oko Pacifika. Na osobiti način smetaju rad misijonarima. U Airici agenti ističu kako rezultati znanosti“ isključuju ono što katekizam uči, Komunizam ima posebne planove antirel. propagande za pojedine krajeve i države, Zajedničko načelo svim pro- pagatorima ateizma jest: Ireba osvojiti školu i tu odgajati odvratnost prema religiji. Potrebno je stoga postignuti, da se iz državnih škola ukloni vjerska pouka ili barem, da ne bude više obli- gatna. Treba dalje da se zabrane kon- fesijonalne škole i konačno ukloni vje- ronauk iz svih škola. Istom kad se omladina odgoji u antireligijskom du- hu, biće moguće misliti na revoluciju. Vjera je tome najveća zapreka, jer na- rod s vjerom neće se lako dati upreg- nuti u posao revolucije. A dok masa ne postane slobodna od svakog upliva osobito religijoznog tako, da se s njom može slobodno raspolagati, ne može biti govora o realizaciji programa III, Iaternacijonale. (Slijedi) Br, 857. Javna zadovoljština za uvrede bezbožničkog pokreta. Po cijelom svijetu slavit će se oktava Tjelova sve do blagdana presv, Srca Isusova kao javna zadovoljština za uvrede, koju Bogu nanosi bezbož- nički pokret u svim krajevima svijeta, Za dubrovačku biskupiju naregju- jem ovo: 1. U svim župnim crkvama, gdje je to moguće, neka se održi od 17 do 19 lipnja trodnevnica na tu nakanu, Pred izloženim presv. Sakramentom mole se Litanije presv. Srca Isusova, »Pomirna molitva“, koja se prama en- ciklici ,Miserentissimo“ od 8. V, 1928 moli na blagdan Srca Isusova, te po- dijeli euharistički blagoslov. Gdje je moguće nek se održi i prigodna pro- povjed. 2. Na sam blagdan Srca Isusova, 19 lipnja, ili u Nedjelju prije toga neka se obavi, po mogućnosti, što sve- čanije, zajednička naknadna sv. Pri- čest, a osobito nek se na to potaknu članovi katoličkih društava; tom pri- godom mek se izloži presv. Sakrame- nat na javno klanjanje za jedan sat ili i više. 3. Isto se preporuča upravama sa- mostanskih crkava u biskupiji dubro- vačkoj. Od Biskupskog Ordinarijata U Dubrovniku, dne 2 juna 1936. + JOSIP M. Biskup. Onima koji trebaju naočale pružaju se sve pogodnosti: naj- bolja kvaliteta stakala, special- no-moderni okviri i solidne ci- jene kod Josipa Krilića, vis-a-vis Male Braće, Moderni zlatni na- kiti. Satovi najboljih marki. Staro zlato kupuje i zamjenjuje. (6\ MIMI PASTA x ZUBE. Normlana tuba D 6.— Velika dupla tubaD 10.— Lako se pjeni, vrlo osvježuje, malo se troši