TAKSA PLAĆENA U GOT1OVU NA" <: Čekovnog računa našeg lista
Br. 23. DUBROVNIK, 10 Lipnja 1936. DO jes: 4153 Podružnice Sarajevo. God. XVIII
Narodna Svijest
Cijena je listu 5 Din. mjesečno : za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU
Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare.
Izlazi
svake Srijede
Pojedini broj Din. 1.50
Vlasnik — izdavač — Urednik: Vicko Lisičar — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvat Tiskare (zast. Gj. Ružier) Dubrovnik 2,
Rukopisi se ne povraćaju.
“&lijelovo.
,Bog će se prošetati ulicama našim...
Setao se je Gospodin rajem
zemaljskim, razgovarao s Ada-
mom, dof je još bilo drvo života.
Ali nestalo drva, nestalo života,
nestalo raja zemaljskog, pak
nestalo i Božje šetnje.
Kad je prošla punina vre-
mena, željnog očekivanja opet
se je prošetao Jeruzalemom, opet
zasadio drvo života, opet pro-
cvao novi život u suznoj dolini
i Bog se opet šeće ulicama na-
šim. On — Put, Istina i Život.
Zapravo bismo trebali, da
mu na Veliki Četvrtak okitimo
ulice naše i podignemo sjenice,
da ga pratimo glazbom i him-
nima, da padamo pred njim ni-
čice i da ga dušom grlimo. Toga
je dana On zasadio drvo života,
ustanovio Euharistiju, ostavio
nam svoje Tijelo. No toga dana
proživljujemo sa Njime Getsemani
i sav onaj trnoviti put.
A put Euharistije treba da
je cvijetan, sjajan, radostan. Ta
ona siplje cvijeće, svijetlo i ra-
dost u duše. Toga sad imamo i
materijalno, jer je kasno proljeće,
i duhovno, jer smo ga u uskrsno
vrijeme primili. On je prodro u
kuće naše po dušama, koje su
ga noseći u srcu iz crkve raz-
nijele po stanovima, sad će eto
i javno i službeno da primi po-
klon grada, društva, čistih duša,
raskajanih srdaca.
Naše društvo, naš javni ži-
vof, ima još ono zdrava, što
zdrava ima, samo od Isusa, da
to prizna javnim istupom.
Onamo od g. 1264. Crkva
lo i službeno traži. Razni su
oblici, kojima je to prije iskazi-
vala ; ovaj sadanji, tijelovska
služba Božja potječe od najve-
ćeg uma sv. Tome Akvinca. Nje-
govim ,Hvali Sion Spasitelja“ !
slavi um i srce, slavi čitav čo-
vjek Boga-čovjeka u hostiji.
Tijelovo je svetkovina Isu-
sove čovječje prisutnosti megju
nama. Iz čovječje Njegove na-
ravi došao nam je spas; kao
čovjek On je naš Posrednik kod
Boga, kao čovjek On nam je
blizu kao Prijatelj, kao zaruč-
nik duša.
On je naš suputnik, koji
hoće da svagdano hrani naše
duše, da se neprestano za nas
šrtvuje.
Tijelovo je svetkovina du-
bokog sadržaja, obnova otajstva
života Isusova, dovogjenje Isusa
živoga i slavnoga megju nas.
Bog-će se prošetati ulicama
našim. .
To je naše uvjerenje, to je
naš katolički osjećaj. Tome osje-
ćaju treba da odgovara i naše
vladanje i naše življenje.
Bog će se prošetati ulica-
ma našim...
Očajne zdravstvene i soci-
jalne prilike u Gružu.
Prema novinskim vijestima u Gru-
žu se doskora priregjuje ,sedmica čis-
toće“, koja je uistinu od prijeke po-
trebe. Stolačka ulica, predio izmegju
Radničke i Gatačke ulice, i Kantafiga
to željno očekuju. = Može se slo-
bodno kazati, da su ti spomenuti pred-
jeli rasadnici teških zaraznih bolesti.
Tu se može vidjeti: nehigienske
radničke stanove, nečistoću u blizini
kuća, otvorena gjubrišta, štale, košare
za svinje i t, d. Nerazumljivo je, kako
se ovo protupropisno zdravstveno sta-
nje može da trpi i iz kojih uzroka se
nije do sada posvećivala veća pažnja
zdravstvenim prilikama, Sadašnja Op-
ćinska Uprava primila je i ovaj dar,
da i ovo pitanje riješi.
Za svaku osudu su pak radničke
barake, gdje nesretni radnički svijet
propada. U Gružu ima na stotine rad-
nika, koji nijesu mješćani, nego iz
raznih krajeva naše države, te nemaju
stalnog boravka. Tko je nadležan, da
o njima vodi brigu, da li Općina ili
socijalue radničke institucije ? Općina
ima i svoje nevolje na svomu području
megju svojim općinarima, ao ostalima
treba da povede računa nadležno mi-
nistarstvo i banovina, i da potpomognu
da se tim ljudima sagradi ,Dom“ i
tako uklone legla bolesti, što se mogu
da vide u Gružu. Sadašnji njihovi sta-
novi pretstavljaju opasnost po zdravlje
ne samo njihovo, koji u njima stanuju,
nego i stanovništvu, u koliko bi se tu
pojavila neka teška bolest, epide-
mičnog karaktera.
Za kulturne, higijenske i sccijalne
ustanove, Gruž bi bio jedno zahvalno
polje rada, kada bi se geka od spo-
menutih ustanova latila posla, Najuput-
nije bi bilo, da Općina na jednoj an-
keti pretrese i riješi pitanje izgradnje
stanova za radnike, kao i takogjer u
koje bi svrhe bilo bolje, da se upotrebi
sadašnji ,Radnički dom“, jer taj ne
odgovara namjenjenoj svrsi, a koji je
inače premalen, da primi sve radnike
Gruža.
U svakome slučaju neophodno je
potrebito, da se neke mjere poduzmu,
jer inače, u koliko se nešto ne uradi,
mogla bi da se pojavi i koja teška
epidemična bolest, što bi moglo dosta
da naškodi Dubrovniku, koji važi kao
centar \urizma.
Naš list zapada
samo 5 Din. mjesečno!
Nrižarsko slavlje
U nedjelju 7 o. mj. u 7 sati j.
obavljen je blagoslov barjaka: Rad-
ničkog križarskog bratstva, Gjačkog
križarskog bratstva i Malih Križara,
Sam obred blagoslova obavio je u cr-
kvi sv. Ignacija preuzv. g. biskup dr.
J. M. Carević. Barjacima su kumovale
g.gja Mila Bracanović za gjake, g.gja
Anka Svilokos za radnike i gca Lenka
Skvrce za Male Križare, Kume su oki-
tile barjake narodnim trobojnim vrpca-
ma, na kojima su za poznija pokolje-
nja zlatom izvezena imena bratstva i
imena kuma. Križarski su barjaci jed-
nostavni, ali otmeni sa bijelim križem
na crvenom i plavom polju. To je je-
dinstveni tip barjaka za sve Križare,
Prije samog čina posvete pozdra-
vio je prenzv. g. Biskup mladu križar-
sku četu, izrazivši svoju želju da Kri-
žari budu odlični borci za Božju stvar.
Neka budu garda sv. Oca Pape i Bis-
kupa, nek budu pomoćnici svećanstvu.
U plemenitom natjecanju i saradnji sa
ostalim organizacijama Kat. Akcije, koje
već dugo s uspjehom rade u ovom
gradu, neka porade oko pobjede Križa.
Evocirajući križarsku lozinku: Euha-
ristija-Apostol- Žrtva, poziva Križare da
ustraju u započetom radu. Tople riječi
svog ljubljenog natpastira saslušali su
Križari otvorena srca, osjećajući da ri-
ječi koje su im upućene izviru iz srca
punog ljubavi za Božju stvar. Po svr-
šenom obredu blagoslova, otslužio je
sv. Misu preč. g. don Frano Vučetić,
pretsjednik Okružia. Preko sv. Mise
svi su Križari pristupili Stolu Gospod-
njem. Iz crkve su križari predvogjeni
barjakom Križarskog bratstva iz Man-
daljene, novo posvećenim barjacima i
kumama u redu otišli do dvorane K.
D. ,Boškovič“. Tu je preč. don F.
Vučetić zahvalio kumama na pažnji i
lijepom daru. Mlada će križarska srca
zadržati u najljepšoj uspomeni ovaj dan
i uvijek će bit zahvalna kumama, koje
su im iskazale toliku ljubav. Križare
poziva da ostanu vjerni križarskim na-
čelima koja su simbolizirana znakom
Križa što se na barjaku blista i neka
im je uvijek na umu domovina, koju
su kume simbolizovale darovanim tro-
bojnim vrpcama.
Na večer je u prepunoj dvorani
K. D. ,Bošković“ održana prva kri-
žarska akademija. Pozdravnu riječ odr-
žao je brat M. Kaštelan te je u soč-
nim potezima ccitao zadaću Križara.
Bile su i dvije deklamacije, Križari iz
Mandaljene izveli su dotjerano dvije
simboličke vježbe. Na koncu su Križari
odigrali igrokaz ,Cvjetna budućnost“,
u kojem je zorno prikazana svrha kri-
žarskog bratstva.
Brojna je publika oduševljeno
pozdravljala ovaj lijepi nastup naših
Križara. Bog živi!
Neke žalosne pojave
Proiesoru Dušanu Peroviču odgo-
vara proi. X,
Prije nego pregjem na tezu g.
profesora o historičnoj vrijednosti evan-
gjelja cijenim potrebitim osvrnuti se na
zaključni polemički članak od 27 maja
o. g. u jednom lokalnom listu,
Gosp. profesor pripoznaje sam,
iza kako je inače povrijedio vjerski
osjećaj učenika postavivši Krista-Boga
u red sa Budom i Zaratustra, da je
u toku ispitivanja kazao :
1) ,Da istorijska nauka ne prima
evangjelja kao čisto historičko svjedo-
čanstvo o Isusovu životu i njegovim
djelima“.
2) ,Da nam nedostaju slična svje-
dočanstva nekršćanskih pisaca toga
doba“ te 3) ,da je ta oskudica histo-
ričkih svjedočanstva izvan kršćanskih
krugova tolika, da mnogi ozbiljni his-
toričari poriču Isusovo postojanje“.
Kakav su mučni dojam imale pro-
izvesti ove izjave profesora na savjest
učenika, koji pratle tumačenje svoga
profesora i u koga imađu puno povje-
renje, lako je shvatiti, te nije čudo da
su se učenici uvjerili da g. profesor
stavlja u sumnju i samu historičnost
Kristove osobe, tim više kad je izjavio
da mnogi ozbiljni historičari poriču
Isusovo postojanje. Učenici znadu ta-
kogjer logično misliti a to su svoje
uvjerenje u svoje vrijeme neki od njih
i pismeno posvjedočili.
Fakat stoji da kad se je u svoje
doba jedan lokalni list osvrnuo ma
ovaj sablaznivi i neznanstveni ispad g.
profesora, nije se g. profesor usudio
ni reagirati ni ispravak poslati.
Što je naknadno g. profesor u pr-
vom svom članku od 28, II. za svoje
opravdanje izjavio, da gornju treću
tvrdnju nije rekao gjacima kao svoje
mišljenje niti kao meoborivi dokaz na-
uke, to ga ni malo ne opravdava. To
je imao neglasiti onda, kad je o tome
govorio pred gjacima u razredu.
Najglasovitiji pedagozi kao i svi
drugi savjesni odgojitelji smatraju sav-
jest mladeži svetištem, komu pedagog
treba da pristupi sa strahopočitanjem
čuvajući se i pazeći da ga ne oskvrne
kakvom nezgodnom riječi, sablaznivom
gestom, sarkastičnim posmjehom, jer
to može biti sudbonosno za cijeli ži-
vot učenika.
Gosp. se profesor ljuti što nijesam
spomenuo u svojoj brošuri uz znan-
stvene historičke dokaze historičnosti
Kristove osobe, koju je on u sumnju
stavio pred učenicima Vlog razreda i
pisce mitologe, koji su nijekali histo-
ričko Isusovo postojanje. Čudni zaista
zahtjev! To ja nijesam smio nipošto
učiniti, jer povjesna znanost ne uzima
ozbiljno te pisce koji ne spadaju ni u
treći red historičara kako sam kazao
MI NUNA:
Normlana tuba D 6.— Velika dupla tubaD 10.—
Lako se pjeni,
vrlo osvježuje.,
malo se troši