TAKSA PLAĆENA U GOJTOVU

Br. 24.

DUBROVNIK, 17 Lipnja 1936.

Narod

NEE jest 4153

Podružnice Sarajevo,

 

a. Cekovnog računa #asog lista

God. XVII

Svijest

 

Cijena je listu 5 Din. mjesečno : za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU
Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare.

 

Izlazi svake Srijede
Pojedini broj Din. 1.50

 

Vlasnik — izdavač — Urednik: Vicko Lisičar — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvat Tiskare (zast. Gj. Ružier) Dubrovnik 2,

Rukopisi se ne povraćaju,

 

Praktične
rezolucije

prihvaćene na Euharistijskom kongresu
u Gospiću, dne 7 lipnja 1036.

I, Euharistijski kongres u Gospiću
s najdubljim uvjerenjem zauzimlje sta;
novište, da su u borbi protiv razvrat-
nih doktrina komunizma i rasizma
euharistijski odgoj i euharistijski život
s primjenjivanjem svojih načela u obi-
telji i društvu danas najuspješniji na-
čin obrane vjere i svakog moralnog
dobra u narodu. Stoga najtoplije moli
i preporuča da se u našim društvima,
sastancima, priredbama i crkvenim po-
božnostima mladež te vjernici uopće
sustavno  upoznavaju s presv. Euha-
istijom kao Kruhom života te im se
njedno otvara mogućnost, da taj Kruh
što češće i što svetije uživaju.

II, Proti duhu ovoga svijeta, koji
e duh sebeljublja i smrti, te se megju
Ostalim pojavljuje i u odurnoj formi
akozvane bijele kuge, koja teško vri-
egja zakon Božji i nanosi najveću
tetu našemu narodu, nema uspješnije
dorbe nego je borba s Kristom koji je
iama svima uskrsnuće i život, Samo
| Njemu su obitelj, društvo i narod
zliječivi, jer On je kruh života, i sa-
no od Njega izlazi snaga, koja sve
scjeljuje.

lil. Kako je isprazna svaka snoš-
jivost, ako ostaje samo na papiru, te
e praktički ne primjenjuje, to zahtije-
amo da se u smislu odnosne kato-
ičke nauke, koja je u papinskoj en-
iklici o Kršćanskom odgoju mladeži
lapose istaknuta, katoličkoj djeci, gdje-
od se ona u školama nalaze dosljedno
drede samo nastavnici katoličke vje-
oispovijesti, koji mogu da im i prim-
rom svojim za život pružaju sve, što
ačela katoličke vjere traže. U svakom
tugom postupku gledamo  gaženje
nošljivosti i povredu prava što ih kao
ržavljani katolici imademo te svečano
javljujemo, da ćemo povređe toga
rava_ svim  dozvoljenim sredstvima
obijati.

IV. Konstatujemo da se u brojnim
kolskim udžbenicima, potvrgjenim od
linistarstva prosvjete, direkte niječu i
otkapaju temeljne istine ne samo ka-
ličke vjere, nego vjere u Boga uopće,
: da_se u njima mnoge činjenice u
ivotu katoličke Crkve iskrivljuju i
osve jednostrano iznašaju, što mora
a širi samo zablude i predrasude o
stoličkoj Crkvi te mržnju proti njoj
njezinim institucijama. Ogorčeni sve
vo osugjujemo i prosvjedujemo, kako
e pod egidom državnih vlasti u opreci
i samim zakonom širi megju mladeži
ajgora nesnošljivost protiv katolicizma
! najodlučnije zahtijevamo, da se svi
kovi udžbenici odmah iz škola uklone.

===zlnne===== I

 

 

 

 

 

Novi vozni red na željeznicama
upio je na snagu 15. V. Prema tom
ovom voznom ređu vlakovi dolaze u
tuž 5 05, 9-25, 19:39, 23:40 a odlaze
| Gruža 6:15, 12. 19:40 22:15. Bizi
vlak što dolazi 9:25, a odlazi 19:40

ME SI ORE O OOO E
== nn uu m:

 

Očajne zdravstvene i
socijalne prilike u Gružu
i unapregjenje turizma

Premda je Gruž sastavni dio du-
brovačke općine, on je za sebe ipak
jedno mjesto i baš turističko mjesto
na dubrovačkom području. U mjestu
se nalaze dva velika i dva manja ho-
tela, zatim nekoliko  svratišta, koji
skupa raspolažu sa circa 250—300
kreveta. U sezoni prometa stranaca, tu
je sve puno gosti. Osim toga Gruž je
i važna trgovačka luka, te preko go-
dine tu proboravi nekoliko hiljada stra-
nih pomoraca. Svi stranci koji dolaze
u Dubrovnik, kao i oni koji proslije-
gjuju put Boke Kotorske, prolaze ili se
zaustave nekoliko vremena u Gružu.
Prama naveđenome proizlazi, da će
Gruž imati kud i kamo veći promet
stranaca i stranih pomoraca nego čak
i Dubrovnik, Možda izgleda nevjero-
jatno, ali istinito — naravno — i
glavnome se govori o prometu pro-
laznih putnika, megju kojima ima naj-
više inostranaca.

Turisti i inostrani pomorci, prola-
zom preko mjesta odnosno boravkom,
upoznaju se djelomično i u cjelosti sa
prilikama, koje tu vladaju. Najsigurnija
je reklama za svako turističko mjesto,
kad je ono čisto i uregjeno. Turisti,
boravkom ili prolazom, sami će to lako
opaziti, nijesu im o tome potrebite
informacije.

Zadnji smo se put pozabavili o
lošim zdrav. prilikama uopće, koje u
mjestu vladaju ne posebno o kanalima
sa strane ceste, iz kojih  zaudara,
pomanjkanjem  pissoira i zahoda,
nečistoćom u blizini kuća, otvorenim
gjubrištima, nehigijenskim stanovima,
nehigijenskim uregjenim štalama u bli-
zini kuća, nehigijenski uregjenim ko-
šarama za svinje, ostavljanjem teretnih
kola i živine blizu toga, smradom u
ulicama usljed pomanjkanja zahoda i
pissoira, nečistoćom megju radnicima
i o njihovim barakama, komarcima i
muhama od kojih se čovjek ne može
braniti, nečistim radnicima i t, d. U
jednu riječ može se slobodno kazati,
da je opravdano što se govori, da je

 

Georgette,

TRGOVAČKA KUĆA

ž h TG KOT
«svila tiskana ,;&mprim€
Qilarocaine, Kloque Riboulćingue, Jelga,
otiginalnih engleskih &77arquisette itd.

More krasnih raznobojnih šarenih svila. Najnoviji deseni
u svim bojama i najrazličitijim šarama.

| Cijene vrlo solidne počam od Din. 45 na više
Za iste cijene dajemo na 6 mjesečnu otplatu !

Razgledajte naše izloge! Posjetite nas bez obaveze na kupnju!
Tražite posjet naših zastupnika.

|, REKORD“ zva Dubrovnik

Gruž pun rasadnika teških zaraznih
bolesti, leglo komara i muhd.

Prolazeći sa kulturnog, humani-
tarnog i socijalnog gledišta stanje Gruža
štetuje u prvome redu narodnome
zdravlju, a što je pak od osobite važ-
nosti, mnogo štetuje i ugledu naše
države i našeg naroda. Ako se pak
slučaj Gruža promatra sa turističkog
gledišta, to stanje pravi mnogo smet-
nje unapregjenju istoga to jest nanosi
štetu interesima pučanstva mjestu, ko-
jemu je turizam glavni izvor dobiti,
jer od stranaca ne živi samo hoteljer,
nego skoro čitavo pučanstvo dubro-
vačkog područja. Sve što imamo više
stranaca mnogo bolje stoji redom svak
pa bio on seljak, ribar, pomorac, trgo-
vac, mesar, kofiobar, špediter, brijač,
nosač, šofer, lagjar i t. d.

Dok se čovjek nalazi u dobru,
treba da to dobro čuva, da ga ne iz-
gubi, Ovime hoćemo da kažemo, da
turizam, koji je u glavnome jedini iz-
vor dobiti za čitavo dubrovačko pod-
uručje, treba ga čuvati i uklanjati sve
one smetnje, što mu se nanose. Ako
je Gruž leglo komara i muha, ne trpi
od toga samo Gruž, nego mnogo više
Dubrovnik, jer se ovakove stvari eks-
portiraju pod firmom  ,Dubrovnik“.
Prepostavimo, ako bi posjeta stranaca

iz nekih razloga počela da opada, više

je nego sigurno, da bi se sve ustanove
grada Dubrovnika bavile i pretresalo
to pitanje i tražile uzroke opadanja
posjete.

Od neizmjerne će koristi biti za
naš turizam, ako se nadležni faktori
pozabave pitanjem zapuštenosti Gruža
i nagju načina, da uklone sve ono,
što štetuje ugledu i interesima države,
naroda osobito grada Dubrovnika.

Sve ono, usljed čega trpi Gruž,
ne može da se ukloni — u glavnome
— ni izdavanjem zabrana ni naredba
već je potrebit smišljeni, planski i sis-
tematski rad, jer će se samo tako uklo-
niti ono zlo, što tišti Gruž i naš du-
brovački turizam, U tu svrhu mislimo,
da bi najuputnije bilo, da Općina, i
baš turistički odbor Općine dubrovačke
sazove jednu anketu, u kojoj bi mo-
ralo biti nekoliko Gružana, da ma taj
način dobije pravu sliku mjesta i spo-

   
        
      
    
     

Podružnica

     

Ulica Kraljice Marije

 
 

razumno donese shodni predlog nad-
ležnim faktorima,

Imena sadašnjih vijećnika, koji bi
za Gruž u tome pogledu nešto ura-
dili, ostali bi za uvjek zabilježena, a
Gruž bi im bio trajno haran, što su
ga pokrenuli sa mrtve tačke njegove
ZI E a

Neke loo pojave

Proiesoru Dušanu Peroviču odgo-
vara prof. X.

Što se tiče profesorova odiigovlače-
nog tumačenja francuske revolucije u
VII r, 1932-33 za toliko sedmica sa
svim mogućim potankostima kojih nema
u školskom tekstu, što je kod mlado-
sti pobugjivalo nestrpljivost i netaspo-
loženje i radi čega su mnogi učenici
odlučili ne učit franc. revoluciju niti
odgovarati ma ispitu zrelosti, ako ih
dopađe upit iz franc. revolucije nego
tražiti drugi upit, jer bijahu ogorčeni
radi te duge gnjavaže to je neosporiva
činjenica koju su priznali neki učenici
i za koju je doznao bio po učenicima
i koji nastavnik. Jesu li učenici stvo-
rili tu odluku samo radi duge gnjavaže
ili radi kojeg drugog razloga, jer su
nešto prozreli u odugovlačenom tuima-
mačenju i uslijed naglašivanja ekonom-

skog momenta to će g. profesoru bit
bolje poznato.

Što se tiče moje zamjerke g. pro-
fesoru poviše indulgencija koje je on
krivo tumačio sa dobrem dozom sar-
kazma, što bijaše prouzrokovalo ne-
godovanje kod katoličkih gjaka g. pro-
fesor pripoznaje da je jednom za in-
dulgenciju upotrijebio izraz (u toku
ispitivanja) ,Oproštenje grijeha“, ali
da je to bila jezična omaška (sicl). —
Zatim da ublaži svoju omašku nasta-
vlja, da prof. X posmatra indulgencije
sa dogmatske strane, dok je on dodir«
nuo njihovu prodaju u Njemačkoj. Ali
ovim dodatkom gosp. je profesor pre-
šao preko plota na drugo polje, jer u
mojoj zamjerki nije bilo govora o praktič-
nom prodavanju indulgencija u Njemač-
koj nego o pogrešnom tumačenju g.
prof, o indulgencijama. Ja sam u brošuri
protumačio da se indulgencijom posti-
zava oprost od vremenitih kazna uz
stalne uvjete. Gosp. profesor, da utvrdi
zlouporabe, citira Pastorovo djelo ,Po-
vijest papa“. To je vrlo dobro učinio,
jer je ta Pastorova povijest smatrana
od svih velikih historičara remek djelom
povjesnim. Ali bi g. profesor mogao iz
citata iz Pastorove povijesti uvidjeti,

 

 

PREPORUČAMO VAM dobro
poznatu dubrovačku draguljarsku
radnju Josipa Krili6, koja pruža
danas u Dubrovniku najveći izbor
raznog najmodernijeg zlatnog na-
kita, specijalno za darove prigo-
dom krizme, vjenčanja i krštenja.
Cijene su posve solidne i bez-
konkurentne.

Za robu daje specijalnu garanciju.
Stručna izradba satova, graviranje
i posebni optički atelje.
Interesentima, kumama i kumovima
za krizmu skrećemo naročitu paž-
nju na ovu solidnu firmu.

 

|
f