TAKSA PLAĆENA U GOJTOVU Br. 24. DUBROVNIK, 17 Lipnja 1936. Narod NEE jest 4153 Podružnice Sarajevo, a. Cekovnog računa #asog lista God. XVII Svijest Cijena je listu 5 Din. mjesečno : za inozemstvo 10 Din. mjesečno PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare. Izlazi svake Srijede Pojedini broj Din. 1.50 Vlasnik — izdavač — Urednik: Vicko Lisičar — Dubrovnik Tisak Dubrov. Hrvat Tiskare (zast. Gj. Ružier) Dubrovnik 2, Rukopisi se ne povraćaju, Praktične rezolucije prihvaćene na Euharistijskom kongresu u Gospiću, dne 7 lipnja 1036. I, Euharistijski kongres u Gospiću s najdubljim uvjerenjem zauzimlje sta; novište, da su u borbi protiv razvrat- nih doktrina komunizma i rasizma euharistijski odgoj i euharistijski život s primjenjivanjem svojih načela u obi- telji i društvu danas najuspješniji na- čin obrane vjere i svakog moralnog dobra u narodu. Stoga najtoplije moli i preporuča da se u našim društvima, sastancima, priredbama i crkvenim po- božnostima mladež te vjernici uopće sustavno upoznavaju s presv. Euha- istijom kao Kruhom života te im se njedno otvara mogućnost, da taj Kruh što češće i što svetije uživaju. II, Proti duhu ovoga svijeta, koji e duh sebeljublja i smrti, te se megju Ostalim pojavljuje i u odurnoj formi akozvane bijele kuge, koja teško vri- egja zakon Božji i nanosi najveću tetu našemu narodu, nema uspješnije dorbe nego je borba s Kristom koji je iama svima uskrsnuće i život, Samo | Njemu su obitelj, društvo i narod zliječivi, jer On je kruh života, i sa- no od Njega izlazi snaga, koja sve scjeljuje. lil. Kako je isprazna svaka snoš- jivost, ako ostaje samo na papiru, te e praktički ne primjenjuje, to zahtije- amo da se u smislu odnosne kato- ičke nauke, koja je u papinskoj en- iklici o Kršćanskom odgoju mladeži lapose istaknuta, katoličkoj djeci, gdje- od se ona u školama nalaze dosljedno drede samo nastavnici katoličke vje- oispovijesti, koji mogu da im i prim- rom svojim za život pružaju sve, što ačela katoličke vjere traže. U svakom tugom postupku gledamo gaženje nošljivosti i povredu prava što ih kao ržavljani katolici imademo te svečano javljujemo, da ćemo povređe toga rava_ svim dozvoljenim sredstvima obijati. IV. Konstatujemo da se u brojnim kolskim udžbenicima, potvrgjenim od linistarstva prosvjete, direkte niječu i otkapaju temeljne istine ne samo ka- ličke vjere, nego vjere u Boga uopće, : da_se u njima mnoge činjenice u ivotu katoličke Crkve iskrivljuju i osve jednostrano iznašaju, što mora a širi samo zablude i predrasude o stoličkoj Crkvi te mržnju proti njoj njezinim institucijama. Ogorčeni sve vo osugjujemo i prosvjedujemo, kako e pod egidom državnih vlasti u opreci i samim zakonom širi megju mladeži ajgora nesnošljivost protiv katolicizma ! najodlučnije zahtijevamo, da se svi kovi udžbenici odmah iz škola uklone. ===zlnne===== I Novi vozni red na željeznicama upio je na snagu 15. V. Prema tom ovom voznom ređu vlakovi dolaze u tuž 5 05, 9-25, 19:39, 23:40 a odlaze | Gruža 6:15, 12. 19:40 22:15. Bizi vlak što dolazi 9:25, a odlazi 19:40 ME SI ORE O OOO E == nn uu m: Očajne zdravstvene i socijalne prilike u Gružu i unapregjenje turizma Premda je Gruž sastavni dio du- brovačke općine, on je za sebe ipak jedno mjesto i baš turističko mjesto na dubrovačkom području. U mjestu se nalaze dva velika i dva manja ho- tela, zatim nekoliko svratišta, koji skupa raspolažu sa circa 250—300 kreveta. U sezoni prometa stranaca, tu je sve puno gosti. Osim toga Gruž je i važna trgovačka luka, te preko go- dine tu proboravi nekoliko hiljada stra- nih pomoraca. Svi stranci koji dolaze u Dubrovnik, kao i oni koji proslije- gjuju put Boke Kotorske, prolaze ili se zaustave nekoliko vremena u Gružu. Prama naveđenome proizlazi, da će Gruž imati kud i kamo veći promet stranaca i stranih pomoraca nego čak i Dubrovnik, Možda izgleda nevjero- jatno, ali istinito — naravno — i glavnome se govori o prometu pro- laznih putnika, megju kojima ima naj- više inostranaca. Turisti i inostrani pomorci, prola- zom preko mjesta odnosno boravkom, upoznaju se djelomično i u cjelosti sa prilikama, koje tu vladaju. Najsigurnija je reklama za svako turističko mjesto, kad je ono čisto i uregjeno. Turisti, boravkom ili prolazom, sami će to lako opaziti, nijesu im o tome potrebite informacije. Zadnji smo se put pozabavili o lošim zdrav. prilikama uopće, koje u mjestu vladaju ne posebno o kanalima sa strane ceste, iz kojih zaudara, pomanjkanjem pissoira i zahoda, nečistoćom u blizini kuća, otvorenim gjubrištima, nehigijenskim stanovima, nehigijenskim uregjenim štalama u bli- zini kuća, nehigijenski uregjenim ko- šarama za svinje, ostavljanjem teretnih kola i živine blizu toga, smradom u ulicama usljed pomanjkanja zahoda i pissoira, nečistoćom megju radnicima i o njihovim barakama, komarcima i muhama od kojih se čovjek ne može braniti, nečistim radnicima i t, d. U jednu riječ može se slobodno kazati, da je opravdano što se govori, da je Georgette, TRGOVAČKA KUĆA ž h TG KOT «svila tiskana ,;&mprim€ Qilarocaine, Kloque Riboulćingue, Jelga, otiginalnih engleskih &77arquisette itd. More krasnih raznobojnih šarenih svila. Najnoviji deseni u svim bojama i najrazličitijim šarama. | Cijene vrlo solidne počam od Din. 45 na više Za iste cijene dajemo na 6 mjesečnu otplatu ! Razgledajte naše izloge! Posjetite nas bez obaveze na kupnju! Tražite posjet naših zastupnika. |, REKORD“ zva Dubrovnik Gruž pun rasadnika teških zaraznih bolesti, leglo komara i muhd. Prolazeći sa kulturnog, humani- tarnog i socijalnog gledišta stanje Gruža štetuje u prvome redu narodnome zdravlju, a što je pak od osobite važ- nosti, mnogo štetuje i ugledu naše države i našeg naroda. Ako se pak slučaj Gruža promatra sa turističkog gledišta, to stanje pravi mnogo smet- nje unapregjenju istoga to jest nanosi štetu interesima pučanstva mjestu, ko- jemu je turizam glavni izvor dobiti, jer od stranaca ne živi samo hoteljer, nego skoro čitavo pučanstvo dubro- vačkog područja. Sve što imamo više stranaca mnogo bolje stoji redom svak pa bio on seljak, ribar, pomorac, trgo- vac, mesar, kofiobar, špediter, brijač, nosač, šofer, lagjar i t. d. Dok se čovjek nalazi u dobru, treba da to dobro čuva, da ga ne iz- gubi, Ovime hoćemo da kažemo, da turizam, koji je u glavnome jedini iz- vor dobiti za čitavo dubrovačko pod- uručje, treba ga čuvati i uklanjati sve one smetnje, što mu se nanose. Ako je Gruž leglo komara i muha, ne trpi od toga samo Gruž, nego mnogo više Dubrovnik, jer se ovakove stvari eks- portiraju pod firmom ,Dubrovnik“. Prepostavimo, ako bi posjeta stranaca iz nekih razloga počela da opada, više je nego sigurno, da bi se sve ustanove grada Dubrovnika bavile i pretresalo to pitanje i tražile uzroke opadanja posjete. Od neizmjerne će koristi biti za naš turizam, ako se nadležni faktori pozabave pitanjem zapuštenosti Gruža i nagju načina, da uklone sve ono, što štetuje ugledu i interesima države, naroda osobito grada Dubrovnika. Sve ono, usljed čega trpi Gruž, ne može da se ukloni — u glavnome — ni izdavanjem zabrana ni naredba već je potrebit smišljeni, planski i sis- tematski rad, jer će se samo tako uklo- niti ono zlo, što tišti Gruž i naš du- brovački turizam, U tu svrhu mislimo, da bi najuputnije bilo, da Općina, i baš turistički odbor Općine dubrovačke sazove jednu anketu, u kojoj bi mo- ralo biti nekoliko Gružana, da ma taj način dobije pravu sliku mjesta i spo- Podružnica Ulica Kraljice Marije razumno donese shodni predlog nad- ležnim faktorima, Imena sadašnjih vijećnika, koji bi za Gruž u tome pogledu nešto ura- dili, ostali bi za uvjek zabilježena, a Gruž bi im bio trajno haran, što su ga pokrenuli sa mrtve tačke njegove ZI E a Neke loo pojave Proiesoru Dušanu Peroviču odgo- vara prof. X. Što se tiče profesorova odiigovlače- nog tumačenja francuske revolucije u VII r, 1932-33 za toliko sedmica sa svim mogućim potankostima kojih nema u školskom tekstu, što je kod mlado- sti pobugjivalo nestrpljivost i netaspo- loženje i radi čega su mnogi učenici odlučili ne učit franc. revoluciju niti odgovarati ma ispitu zrelosti, ako ih dopađe upit iz franc. revolucije nego tražiti drugi upit, jer bijahu ogorčeni radi te duge gnjavaže to je neosporiva činjenica koju su priznali neki učenici i za koju je doznao bio po učenicima i koji nastavnik. Jesu li učenici stvo- rili tu odluku samo radi duge gnjavaže ili radi kojeg drugog razloga, jer su nešto prozreli u odugovlačenom tuima- mačenju i uslijed naglašivanja ekonom- skog momenta to će g. profesoru bit bolje poznato. Što se tiče moje zamjerke g. pro- fesoru poviše indulgencija koje je on krivo tumačio sa dobrem dozom sar- kazma, što bijaše prouzrokovalo ne- godovanje kod katoličkih gjaka g. pro- fesor pripoznaje da je jednom za in- dulgenciju upotrijebio izraz (u toku ispitivanja) ,Oproštenje grijeha“, ali da je to bila jezična omaška (sicl). — Zatim da ublaži svoju omašku nasta- vlja, da prof. X posmatra indulgencije sa dogmatske strane, dok je on dodir« nuo njihovu prodaju u Njemačkoj. Ali ovim dodatkom gosp. je profesor pre- šao preko plota na drugo polje, jer u mojoj zamjerki nije bilo govora o praktič- nom prodavanju indulgencija u Njemač- koj nego o pogrešnom tumačenju g. prof, o indulgencijama. Ja sam u brošuri protumačio da se indulgencijom posti- zava oprost od vremenitih kazna uz stalne uvjete. Gosp. profesor, da utvrdi zlouporabe, citira Pastorovo djelo ,Po- vijest papa“. To je vrlo dobro učinio, jer je ta Pastorova povijest smatrana od svih velikih historičara remek djelom povjesnim. Ali bi g. profesor mogao iz citata iz Pastorove povijesti uvidjeti, PREPORUČAMO VAM dobro poznatu dubrovačku draguljarsku radnju Josipa Krili6, koja pruža danas u Dubrovniku najveći izbor raznog najmodernijeg zlatnog na- kita, specijalno za darove prigo- dom krizme, vjenčanja i krštenja. Cijene su posve solidne i bez- konkurentne. Za robu daje specijalnu garanciju. Stručna izradba satova, graviranje i posebni optički atelje. Interesentima, kumama i kumovima za krizmu skrećemo naročitu paž- nju na ovu solidnu firmu. | f