RE eat O AA
PT
Sek
š
I
ora s
stinaa;
Strana 2
kako se povijest piše i kako se potom
mora povijest tumačiti. Pastor upire
prstom na zloporabe pojedinaca bili
oni niži svećenici iii crkovni dostojan-
stvenici u pitanju podijeljivanja indul-
gencija i osugjuje ih, ali te zloporabe
tih pojedinaca koji nijesu bili na visini
svoga zvanja ne generalizira, niti ih,
pripisuje crkvi pokazujuć istodobno na
svijetle i plemenite crkovne dostojan-
stvenike i učenjake, koji su podigli
svoj glas proti tim zloporabama bilo
u Njemačkoj bilo drugovdje.
Gosp. profesor i ako nuzgredice
spotiče se o katoličku Crkvu kad opa-
Katolička je Crkva uvijek uzimala
negativni stav prema francuskoj revo-
luciji“. Ovo je netačno rečeno. Crkva
se je katolička uvijek zauzimala za
potlačene i progonjene od svog po-
četka, kako pripoznavaju i sami pro-
testanski historičari Henrik Leo i Miil-
ler, da ne spominjem protestantskog
historičara Guizot-a koji u svojoj kul-
turnoj povijesti otvoreno i jasno kaže:
.Si U eglise chretienne n'avait paso-
xistčle monde entier aurait ete livre
a la pur force materielle“. Ona se je
borila za pravdu i čovječnost proti
nasilju mogućnika i samih careva, te
kako je prožeta demokratskim duhom
nije mogla nego željeti, da se na mirni
i pravedni način poboljša položaj gra-
gjanskog staleža koji je bio tlačen od
dvaju povlaštenih staleža, tim više, kad
je bila proglašena deviza: jednakost,
sloboda i bratstvo“, koja ima svoj izvor
u evangjelju ; ali samo da ne bude ta
deviza iznakažena i monopol pojedi-
naca ili pojedine stranke. Crkva u
francuskoj revoluciji kao predstavnica
pravde i ljubavi osugjuje samo nasilja,
progonstva, ubijanje tisuća nevinih i
bezbožni pokušaj, da se iz srca naro-
da isčupa vjera, taj majsvetiji i najple-
menitiji osjećaj, vjera koja nam _je do-
nijela pravu kulturu i bez koje čovjek
pada opet u barbarstvo. Zato je pra-
vom na internacijonalnom filozoiskom
kongresu u Pragu lanjske godine izja-
vio rektor sveučilišta Dr Drachovski :
.Križ ja onaj znak, oko kojega se vrti
kultura čovječanstva“. Tako se je samo
drugim riječima bio izrazio pri otvo-
renju zagrebačke universe i naš Stros-
smayer.
Gosp. profesor završuje svoj čla-
nak ovim riječima: ,Što se tiče osta-
lih napada prof, X. žučnih i neume-
renih, koji prelaze preko ove granice,
na njih se ne osvrćem, već prelazim
preko njih s prezirom“. — Ali gosp.
profesor odgovorio je na sve moje
primjedbe samo ne na jednu. Neću je
mi ja ponavljati, ali neka g. profesor
znade da se činjenice ustaljene, koje
sam ja morao dobro provjeriti za svaku
eventualnost ne uništavaju niti opovr-
gavaju uvrijedljivim izrazima.
Gosp. proiesor zaboravivši se ča-
som na svoje dostojanstvo, koje je on
naglasio pri kraju zaključnog članka
posvetio mi je kitu biranog cvijeća iz
svoje bašte. Ja mu to cvijeće povra-
ćam ne s prezirom već sa sažaljenjem
jer vidim duboki je koji mas dijeli,
Razne vijesti.
Sresko načelstvo progoni nu-
diste. Prošlih je dana Sresko načelstvo
u Hvaru pozvalo na odgovornost je-
dan par — navodno supruge — koji
su se nagi kupali i inače se nepris-
tojuo ponašali. Bila im je istodobno
udarena globa od 500 dinara. Slično
je gradsko poglavarstvo u Osijeku iz-
dalo neke odredbe protiv izazovnog
ponašanja na plaži. Nadamo se, da će
i naše vlasti poduzeti shodne korake
proti nekim pojavama nudizma, a i za
braniti, da se neki gosti šetaju po
gradu u nepristojnim kostimima.
Spomenik Dr A. Starčeviću u
Zagrebu. ,Braća hrvatskog zmaja“ u
Zagrebu zaključila su da se uz pomoć
cijelog hrvatskog naroda postavi dosto-
jan spomenik na Starčevićevom trgu u
u Zagrebu. Prof. Kerdić dobio je na-
log da izradi nacrt za spomenik,
Spomen braći Radićima. U mno-
gim mjestima naše hrvatske domovine
održan je spomen braći Radićima An-
tunu i Stjepanu, koji su se obojica
rodili dne 11 lipnja. Nek je slava braći
vogjama hrvatskog naroda, koji su toli
zaslužni za hrvatski narod!
4 Vladimir Kulić stara hrvatska
korenika a uz to pravi katolik premi-
nuo je u Šibeniku 8 o. mj. u 60 g.
života. Vječai pokoj i slava ovom ne-
ustrašivom borcu za hrvatska narodna
prava i pravom kršćaninu katoliku,
Seljakinja ostavila čitav svoj
imetak ,Napretku“. Antica ud. Kaol,
iz sela Gornje Žeravice kod Drniša,
oporučno je ostavila sav svoj pokretni
i nepokretni imetak hrvatskom kultur-
nom društvu ,Napredak“. Antica Knol
je umrla prošle godine, a sada je do-
končana ostavinska rasprava. Ovo je
prvi slučaj da jedna seljakinja opo-
ručna ostavlja svoj imetak kulturnom
društvu.
Esperantski kongres za Jugosla-
viju održan je na Duhove ove godine.
Bilo je kongresista iz cijele države
oko 300. Iz Dubrovnika prisustvovao
je O. Dr. T. Velnić, koji je održao i
propovijed na esperantu preko mise.
Kongres je otvorio ban Dr Natlačen.
Slijedeći kongres ima se održati do
godine u Zagrebu.
Važno za ribare. Na osnovu $
25 Financijskog zakona za 1936/37 g.
oslobogjeni su plaćanja poreza na pri-
hod ribari (iz druge grupe T. 5 8 42
zakona o porezima), koji love ribu sa
običnim spravama, i čamcima, a pri-
hod im od toga zanimanje dotiče tek
za njihovo izdržavanje i ne prelazi
običajne nadnice u tome mjestu.
Glasovire, orgulje, harmoniume,
violine i tambure popravlja i
i intonira najsavjesnije
Bartunćk Antun
udesitelj orgulja i glasovira
Dubrovnik — Prijeki 11,
E UMJERENE !
kao i specijalno brešno za slatko, te svakovrsnu kolonijalnu robu do-
bit ćete uvijek svježe kod parne pekarne i kolonijalne radnje
BALDO BRBORA
DUBROVNIK
Zuzerina ul
Ukusan, dobro izragjen, reš
PECIVO
HAMOV KRUH
DVOPEK Ckolači)
KEKSE it. d.
GRUŽ
Splitska obala 30.
,NARODNA SVIJEST“ 17 Lipnja 1936
Broj 24
Sunčani pro-
ljetni dan, ve-
sela šetnja,....
ali
PRIJE
A
ona zaštićuje kožu od sunčanih
opeklina. uzdržaje ju svježom i
hladnom te sprječava prejako
znojenje,
Jugoslav. P. Beilersdori & Co
d. s o. j. Maribor
IZJAVA
Ovim izjavljujem, da je u nat-
pisu štampanom u listu ,Narodna Svi-
jest“ d. d. Dubrovnik 31. I. 1936 u
dvobroju 4 i 5 od god. XVIII. na
strani 3 a u stupcima pod 1, 2,3 i
4 pod naslovom ,Tradicije nijesu rgja“
metačno prikazano, da je g. Lopičić M.
Blažo prof. Real. Gimnazije u Dubrov-
niku u svom predavanju održanom u
Zajednici Doma i Škole dne 26. I.
1936 a govoreći o uzrocima nepovje-
renja djaka prema mnastavniku kazao,
da se tradicije uopće hvataju našega
razuma poput rgje, koja se hvata gvož-
gja i izjeda ga, da se moramo otresti
raznih političkih i vjerskih tradicija, te
da je ove posljedne t. j. vjerske tra-
dicije nazvao još smješnijim. Naprotiv
izjavljujem da se je g. prof. Lopičić u
svom gorespomenutom predavanju is-
ključivo bavio pitanjem pedagoških
rgjavih tradicija i predrasuda kao i
stvaranja što boljih odnosa izmegju
profesora i gjaka. Žalim pak, da su
usljed gornjeg netačnog prikaza o sa-
držaju predavanja g. prof. Lopičića bile
ovome nanešene uvrede u natpisu sa-
držanome,“
FIč Antun
odgovorni urednik ,Narodne Svijesti“.
Naš list zapada
samo 5 Din. mjesečno!
Gaklenih i porculanskih servisa
u najvećem izboru kao
i svih potrepština od
željeza. Posjetite bogato
opskrbljen dućan u An-
tuninskoj ulici i ne ćete
se pokajati. Cijene u-
mjere bez konkurencije.
Poslužba solidna.
MIRKO M, ZEC
GLAVNO ZASTUPSTVO
leon - jeti
dobije se kod
Zraka“
elektrotehničko poduzeće i
laboratorij s. o. j.
DUBROVNIK — Pile
Uspješan rad Zadružne
Matice
Dne 6 o. mi. održala je Zadružna
matica svoju redovnu godišnju skup-
štinu, kojoj je prisustvovao velik broj,
zadružnih izaslanika, kao i predstavnici
vlasti i drugih zadružnih centrala. Pret-
sjednik prof. Juras u svom pozdravnom
govoru istakao je važnost zadrugara
za oslobogjenje od krize i za očuvanje
svjetskog mira. Naročito je preporučio
zadrugarima da složno porade oko po.
bijanja svih moralnih poroka, koji te-
žinu krize još više otežavaju. Pročitan
je izvještaj revizije sa strane Glavnog
zadružnog saveza, koji je vrlo pohva-
lan za Maticu, jer ističe da aiko ne bi
u današnjim prilikama mogao više da
učini za zadrugarstvo na primorju, ko-
liko je to učinilo vodstvo Matice, Rav-
natelj dr. T. Ciko prikazao je najglav-
nije tačke iz prošlogodišnjeg plodnog
rada. lako je novčano poslovanje u
zastoju, rad ostalih vrsta zadruga pot-
puno zadovoljava. Broj zadruga je po-
rastao za 10%,a ove godine će porast
biti i dvostruko veći. Proizvodne i pot-
rošne zadruge imale su vrlo lijepe us-
pjehe, kako je to opširno prikazano u
tiskanom izvještaju. Matica je dosta ra-
dila i na zadružaoj propagandi, tečaje-
vima te na zaštiti interesa primorske
zadružne privrede. Nakon izvještaja raz-
vila se je rasprava. u kojoj su učest-
vovali mnogi zadrugari. Govornici su
se naročito oborili na trošarinu na vino
koja je jedan od glavnih razloga teš
kom stanju našeg seljaka. U novu up-
ravu je ponovo izabran zaslužni pret
sjednik prof. I. Juras, a tako isto kao
pretsjednik Nadz. odbora poznati za-
drugar preč. don, Bartul Ganza. Mu
koncu je izglasano više rezolucija,
megju kojima su najvažnije one mus
obranu ugroženog vinogradarstva i za
definitivno razdruženje zemljoradnika.
Deutzovi Diesel- motori
ža hrodove i stabilni pogon
kod J. Jilek — Gruž
Forelini urleti. za pionanis uvjeti za plaćanje
evez
NI kui, Don
Spediterska radnja
Dubrovnik 2
Telefon br. 219 Teleion br. 219
Vrši prevoz vlastitim kolimi
svakovrsne robe. Za selidbe,
(prevoz pokućstva) ima vješte
ljude. 4)