TAKSA PLAĆENA U GOTOVU “ Br. 25. DUBROVNIK, 24 Lipnja 1936. Broj Čekovnog računa našeg lista Da jest 4153 Podružnice Sarajevo. God. XVIII Narodna vijest Cijena je listu 5 Din. mjesečno: za inozemstvo 10 Din. mjesečno PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare. Izlazi svake Srijede Pojedini broj Din. 1.50 Vlasnik — izdavač — Urednik: Vicko Lisičar — Dubrovnik Tisak Dubrov. Hrvat Tiskare (zast. Gi. Ružier) Dubrovnik 2, Rukopisi se ne povraćaju. Pred invazijom nudista ? Splitski ,Jadranski Dnevnik“ bio je nedavno otvorio anketu o preure- gjenju naših kupališta u vezi sa tu- rizmom, te je kroz zadnje vrijeme go- tovo u svakom broju iznosio dotične odgovore i prijedloge. A kako je ne- koliko odgovora stiglo i poslije za- ključka ankete, uredništvo je odredilo, da će ih u naknadnom osvrtu barem registrirati, Tako u broju 139 od 17. ov. mj. donosi zakašnjeli odgovor g. Miha Jerinića, zubara u Šibeniku, i to radi aktuelnosti i važnosti izuzetno u cjelini, prepuštajući dakako svu odgo- vornost samom piscu. Gosp. Jerinić ogragjuje se u tom članku najprije iz- javom, da se u pitanju morala u ku- palištima potpuno slaže sa našim kle- rom; ali odmah madodaje, da mjero- davni imaju da odluče, može li se u današnja vremena držati na snazi stara praksa odijeljenosti spolova pri kupa- nju, te naglasuje, da se to sve tiče domaćih kupaoca i onih stranih, koji ne pripadaju adamitima ili nudistima. Nakon toga uvoda isključivo se bavi pitanjem majezde nudista u naše kra- jeve, smatrajući taj ,turistički“ import vrlo unosnim i korisnim, jer može da nam pruži kroz samu jednu sezonu najmanje 50 milijuna dinara bezuvjetne dobiti na samim taksama, napose pak 300 milijuna dinara na hrani i pošti, te po 10 milijuna dinara na podvoznim cijenama željeznica i parobroda. Mo- ralnom se stranom ovoga pitanja g. Jerinić niti najmanje ne bavi, nego ga samo preporuča kao vanredno dobar štit“ ; jedino mnaglasuje, da i sami nudisti traže da budu posve osamljeni u pustim i zabačenim morskim uvala- ma, a da ne samo domaćim, nego i strancima bude najstrože zabranjen pristup k njima. To je (kako on kaže) tim lakše ostvarivo, što oni vode sa sobom svoje kuhare, pralje, sobarice, mornare, a u potrebi i svoje motore, te nijesu nipošto upućeni na pomoć domaćega svijeta. Na koncu g. Jerinić zaključuje, da bi bila šteta zanemariti ovako ,izdašno vrelo zarade, koja bi ne samo materijalno podigla naše os- kudno pučanstvo, nego i gospodarski preporodila + čitavu našu jadransku obalu“. Nudizam je, kako mu i samo ime kaže, kult golotinje, kojemu njegovi pristaše u teoriji pripisuju veliku važ- nost i nmeosporivu higijensku korist. Da taj pokret opravdaju i prošire, uveli su oni u pravila svojih organizacija teoretsku strogost, po kojoj mogu biti primljene za članove pojedinih zadru- ga samo osobe ,neporočne prošlosti, a izrazite moralne volje, kojom stalno vladaju same sobom“. — Da ta teorija nije nego prosti mamac, suvišno je trošiti riječi, kad je svakomu jasno, da je ljudska slabost bez božje po- moći apsolutno nemoćna u borbi proti zlim nagnućima. Mi se divimo moralnim herojima, koji su uz nebesku pomoć kroz čitav svoj zemaljski život uspješno vojevali proti niskim požudama; ali smo ujedno i čvrsto uvjereni, da nji- hove orijaške borbe ne bi nikako i ni- kada bile ovjenčane konačnom pobje- dom, da su oni sebe smatrali dovoljno jakim za borbu, te svojevoljno zalazili u prigode grijeha, mjesto da ih naj- dosljednije izbjegavaju. Gdje se radi o mogućnosti moralnog pada, svaka je slična teorija iluzorna, jer čovječja volja nije nego samo jedan faktor dobra djelovanja, koji bez drugoga faktora. to jest božje pomoći, nipošto nije dovoljan. A tražiti ovaj drugi fak- tor i istodobno zalaziti u prigode, znači rugati se s Bogom. Je li zar moderni lakomisleni svijet dorastao gigantskoj borbi proti zlu samim sretstvom svoje moralne volje ? Što se pak tiče higi- jenske koristi nudizma, mogli bismo, kad bi nam to prostor dopuštao, na- vesti čitav niz izjava odličnih i priz- natih liječničkih auktoritete, koji su baš protivna mišljenja. Jasno je dakle, da je ta razvikana teorija nudizma prosta utopija i prava nemogućnost. — Prolazeći na praksu, stvar je i od- već poznata, kako se pod teorijom nudizma kriju mnogobrojne mase raz- bludnika i degenerika, koji, pošto su i sami već moralno propali, nastoje na svaki način da u svoje redove zavedu što veči broj neodlučnih pojedinaca, a osobito neiskusne mladeži, pa da i tim novim adeptima upiopaste i dušu i tijelo. Uz ovako očite i bjelodane činje- nice nije teško doći do zaključka, da je nudizam u praksi jedna od mnogih, ali i od majtežih rama, koje rastaču savremeno čovječanstvo. To su uvidjele i same. policijske vlasti gotovo svih naprednih država, pa ga zato najstrože zabranjuju. Ta što je upropastilo i uništilo razne cvatuće države staroga vijeka, ako li me razvrat i raskalaše- nost ? A nudizam je bez sumnje glavni, iako ne jedini uzrok moralnog i tje- lesnog propadanja. Kaže se (a to ističe i naglasuje i sam g. Jerinić), da bi nudisti kod nas boravili na sasvim pustim i zaklonje- nim morskim uvalama i plažama, te da bi i domaćem i stranom svijetu bio zabranjen pristup k njima; ali je ta tvrdnja kraj svoje tragičnosti smiješna. Zar ne bi to bila baš reklama poput one, kojom se služe kina, kad ma programe nemoralnih filmova štampa- vaju riječi: ,mlađeži ispod 16 godina zabranjeno“, samo da s tim postignu jači posjet? Njemačka, gdje (kako ka- že g. Jerinić) ima preko 100.000 nu- dista i Engleska, gdje (takogjer po njegovom računu) njihov broj dopire do 25.000 isključile su ih najstrožom zabranom sa svojih plaža, pa i najza- Ko želi sačuvati lijepe zdrave zube - upotrebljava redovito DOMAĆI bitnijih, jer ne vjeruju u krilaticu nji- hovog izoliranja, niti uopće u mo- gućnost provagjanja te izolacije; a zar bismo mi mogli da postignemo ono, što je i kod njih memoguće ? Zar mi moramo da primamo baš onaj ološ, koji su sa sebe otresle ne samo Nje- mačka i Engleska, nego i mnoštvo drugih naprednih država ? Zar da mi na svojim divnim i romantičnim oba- lama dajemo mjesta razvratu i woral- noj trulosti, te sami sebi iz želje za novčanim dobitkom kopamo grob? A zar ne bi to značilo odvratiti od naših krajeva sve dobro misleće strance, koji bi sigurno s prezirom bojkotirali našu zemlju, gdje je nudizam dozvoljen, dosljedno malo po malo uništiti naš turizam ? Bombastični računi g. Jerinića o milijunskim dobitima imaju u njego- vom prijedlogu sporednu ulogu; glav- no je pitanje, koje se ovdje nameće, kako će samu stvar u principu primiti naša javnost, osobito mjerodavne lič- nosti, Mi i odviše cijenimo njihovu uvigjavnost, a da bismo i za čas po- sumnjali, da bi se oni dali zaslijepiti od gramzive pohlepe za nestalnim nov- čanim dobitkom i tomu molohu žitvo- vali ne samo moralnu neporočnost, nego i tjelesno zdravlje našega napa- ćenoga naroda, a osobito naše mla- deži, te uzdanice u sretniju buduć- beca kup is Pl Prošle nedjelje, na svetkovinu sv. Vjekoslava dneva 21 juna hvarska je biskupija svečano proslavila desetgo- dišnjicu imenovanja i posvećenja svo- ga biskupa preuzv. Mons, Miha Pušića. Poznata skromnost tadašnjeg župnika Supetra Don Miha Pušića htjela je ot- kloniti od sebe tu uzvišenu službu, punu teške odgovornosti, ali je bio prisiljen da prihvati biskupsko dosto-_ janstvo, što je uistinu u današnje doba jedan preteški teret pun prevelike od- govormnosti, Tijekom je ovog vremena njegova očinska briga i izvanredna razboritost stekla odanu ljubav i si- novsko štovanje njegovih svećenika prama sebi, I nakon deset godina rev- na, ustrpljiva i mudra rada može se stalnošću reći, da je On preporo- dio puk svoje biskupije, jer je tijekom tog decenija doista oživljela i utvrdila se vjera, procvjetala bogoljubnost i buj- no se razvio katolički život. On je u tom potpuno uspio, jer je odmah u početku svoga biskopovanja uzeo kao strogu pastoralnu svoju dužnost, kao bitni dio Svog i podložnog mu sve- ćenstva djelovanje katoličke Akcije. Ovom slavlju i mi se pridružujemo toplom čestitkom vapeć Svevišnju Pro- vidnost, da ga uzdrži ad multos annos !! SARGOV PROIZVOD KALODONT PROTIV ZUBNOG KAMENCA Kult sv. Girila i Metoda megju Hrvatima Povobom svečanog zaključka jubi- lejne ćirilometodske godine Stari rukopisi dokazuju da su Hr- vati štovali sv. Ćirila i Metoda već na koncu IX vijeka kao svece, dakle od- mah poslije njihove smrli. To posvje- doćuje i hrvatski ljetopisac iz XII vi- jeka pop Dukljanin, koji kaže da to štovanje sv. Ćirila i Metoda megju Hrvatima postoji od davnine. To nije ni čudo kad na temelju pouzdanih do- kumenata znamo da je i narod u Ri- mu sv, Ćirila odmah poslije njegove smrti počeo štovati kao sveca, jer su se na njegovom grobu u Rimu u sta- roj bazilici sv. Klementa dogagjala razna čudesa. Anastazij, knjižničar pape Hadrijana Il., koji jesv, Cirila osobno dobro poznavao ističe i svali sv. Ćirila kao muža velike svetosti i apostolskoga života. Isto su tako i sv. Metoda od- mah poslije njegove smrti njegovi učeni- ci počeli štovati kao sveca, pa nema sum- nje da se je to štovanje odmah raširilo megju Hrvatima, jer je sv. Metod kako znamo, bio metropolita i nadbiskup srijemsko-panonske metropolije uspo- stavljene god. 870 pod koju su spa- dali i hrvatski krajevi megju Savom i Dunavom pa je tu već za života sv. Metoda bilo njegovih učenika. I kasnije je to štovanje sv. Ćirila i Metoda megju Hrvatima uvijek po- stojalo i očuvalo se sve do dana da- našnjega. Tako je god 1863. proslavljena u Hrvatskoj 1000 godišnjica dolaska sv. braće u naše krajeve a god. 1885 opet 1000-godišnjica smrti sv. Metoda. Tej kult sv. braće postojao je od davnine i megju drugim narodima. Tako znamo da se je već od, god. 1000 njihovo štovanje raširilo u Rusiju a imamo pouzdanih dokaza iz XIV v. da su sv. braći takogjer u Českoj i Mo- ravskoj iskazivali javnu crkvenu počast, Iz Hrvatske je takogjer izišao po- ticaj da se sv. braća Ciril i Metod for- malno kanoniziraju kao sveci. Tako je onda poslije provedenja stroge proce- dure koja za takove slučajeve u kato- ličkoj crkvi postoji, papa Kkeon XIII 1881 izdao znamenitu encikliku , Gran- de munus“ u kojoj svetkovinu sv. Cirila i Metoda nalaže čitavom kršćan- skom svijetu. PREPORUČAMO VAM dobro poznatu dubrovačku draguljarsku radnju Josipa Krilić, koja pruža danas u Dubrovniku najveći izbor raznog najmodernijeg zlatnog na- kita, specijalno za darove prigo- dom krizme, vjenčanja i krštenja. Cijene su posve solidne i bez- konkurentne. Za robu daje specijalnu garanciju. Stručna izradba satova, graviranje i posebni optički ateljč. Interesentima, kumama i kumovima za krizmu skrećemo naročitu paž- nju na ovu solidnu firmu.