TAKSA PLAĆENA U GOTOVU “

Br. 25.

DUBROVNIK, 24 Lipnja 1936.

Broj Čekovnog računa našeg lista

Da

jest 4153 Podružnice Sarajevo.

God. XVIII

 

Narodna

 

vijest

 

Cijena je listu 5 Din. mjesečno: za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU
Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare.

Izlazi

 

svake Srijede
Pojedini broj Din. 1.50

 

Vlasnik — izdavač — Urednik: Vicko Lisičar — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvat Tiskare (zast. Gi. Ružier) Dubrovnik 2,

Rukopisi se ne povraćaju.

 

Pred invazijom nudista ?

Splitski ,Jadranski Dnevnik“ bio
je nedavno otvorio anketu o preure-
gjenju naših kupališta u vezi sa tu-
rizmom, te je kroz zadnje vrijeme go-
tovo u svakom broju iznosio dotične
odgovore i prijedloge. A kako je ne-
koliko odgovora stiglo i poslije za-
ključka ankete, uredništvo je odredilo,
da će ih u naknadnom osvrtu barem
registrirati, Tako u broju 139 od 17.
ov. mj. donosi zakašnjeli odgovor g.
Miha Jerinića, zubara u Šibeniku, i to
radi aktuelnosti i važnosti izuzetno u
cjelini, prepuštajući dakako svu odgo-
vornost samom piscu. Gosp. Jerinić
ogragjuje se u tom članku najprije iz-
javom, da se u pitanju morala u ku-
palištima potpuno slaže sa našim kle-
rom; ali odmah madodaje, da mjero-
davni imaju da odluče, može li se u
današnja vremena držati na snazi stara
praksa odijeljenosti spolova pri kupa-
nju, te naglasuje, da se to sve tiče
domaćih kupaoca i onih stranih, koji
ne pripadaju adamitima ili nudistima.
Nakon toga uvoda isključivo se bavi
pitanjem majezde nudista u naše kra-
jeve, smatrajući taj ,turistički“ import
vrlo unosnim i korisnim, jer može da
nam pruži kroz samu jednu sezonu
najmanje 50 milijuna dinara bezuvjetne
dobiti na samim taksama, napose pak
300 milijuna dinara na hrani i pošti,
te po 10 milijuna dinara na podvoznim
cijenama željeznica i parobroda. Mo-
ralnom se stranom ovoga pitanja g.
Jerinić niti najmanje ne bavi, nego ga
samo preporuča kao vanredno dobar
štit“ ; jedino mnaglasuje, da i sami
nudisti traže da budu posve osamljeni
u pustim i zabačenim morskim uvala-
ma, a da ne samo domaćim, nego i
strancima bude najstrože zabranjen
pristup k njima. To je (kako on kaže)
tim lakše ostvarivo, što oni vode sa
sobom svoje kuhare, pralje, sobarice,
mornare, a u potrebi i svoje motore,
te nijesu nipošto upućeni na pomoć
domaćega svijeta. Na koncu g. Jerinić
zaključuje, da bi bila šteta zanemariti
ovako ,izdašno vrelo zarade, koja bi
ne samo materijalno podigla naše os-
kudno pučanstvo, nego i gospodarski
preporodila + čitavu našu jadransku
obalu“.

Nudizam je, kako mu i samo ime
kaže, kult golotinje, kojemu njegovi
pristaše u teoriji pripisuju veliku važ-
nost i nmeosporivu higijensku korist.
Da taj pokret opravdaju i prošire, uveli
su oni u pravila svojih organizacija
teoretsku strogost, po kojoj mogu biti
primljene za članove pojedinih zadru-
ga samo osobe ,neporočne prošlosti,
a izrazite moralne volje, kojom stalno
vladaju same sobom“. — Da ta teorija
nije nego prosti mamac, suvišno je
trošiti riječi, kad je svakomu jasno,
da je ljudska slabost bez božje po-
moći apsolutno nemoćna u borbi proti

zlim nagnućima. Mi se divimo moralnim
herojima, koji su uz nebesku pomoć
kroz čitav svoj zemaljski život uspješno
vojevali proti niskim požudama; ali
smo ujedno i čvrsto uvjereni, da nji-
hove orijaške borbe ne bi nikako i ni-
kada bile ovjenčane konačnom pobje-
dom, da su oni sebe smatrali dovoljno
jakim za borbu, te svojevoljno zalazili
u prigode grijeha, mjesto da ih naj-
dosljednije izbjegavaju. Gdje se radi
o mogućnosti moralnog pada, svaka
je slična teorija iluzorna, jer čovječja
volja nije nego samo jedan faktor
dobra djelovanja, koji bez drugoga
faktora. to jest božje pomoći, nipošto
nije dovoljan. A tražiti ovaj drugi fak-
tor i istodobno zalaziti u prigode, znači
rugati se s Bogom. Je li zar moderni
lakomisleni svijet dorastao gigantskoj
borbi proti zlu samim sretstvom svoje
moralne volje ? Što se pak tiče higi-
jenske koristi nudizma, mogli bismo,
kad bi nam to prostor dopuštao, na-
vesti čitav niz izjava odličnih i priz-
natih liječničkih auktoritete, koji su
baš protivna mišljenja. Jasno je dakle,
da je ta razvikana teorija nudizma
prosta utopija i prava nemogućnost.
— Prolazeći na praksu, stvar je i od-
već poznata, kako se pod teorijom
nudizma kriju mnogobrojne mase raz-
bludnika i degenerika, koji, pošto su
i sami već moralno propali, nastoje na
svaki način da u svoje redove zavedu
što veči broj neodlučnih pojedinaca, a
osobito neiskusne mladeži, pa da i tim
novim adeptima upiopaste i dušu i
tijelo.

Uz ovako očite i bjelodane činje-
nice nije teško doći do zaključka, da
je nudizam u praksi jedna od mnogih,
ali i od majtežih rama, koje rastaču
savremeno čovječanstvo. To su uvidjele
i same. policijske vlasti gotovo svih
naprednih država, pa ga zato najstrože
zabranjuju. Ta što je upropastilo i
uništilo razne cvatuće države staroga
vijeka, ako li me razvrat i raskalaše-
nost ? A nudizam je bez sumnje glavni,
iako ne jedini uzrok moralnog i tje-
lesnog propadanja.

Kaže se (a to ističe i naglasuje i
sam g. Jerinić), da bi nudisti kod nas
boravili na sasvim pustim i zaklonje-
nim morskim uvalama i plažama, te
da bi i domaćem i stranom svijetu bio
zabranjen pristup k njima; ali je ta
tvrdnja kraj svoje tragičnosti smiješna.
Zar ne bi to bila baš reklama poput
one, kojom se služe kina, kad ma
programe nemoralnih filmova štampa-
vaju riječi: ,mlađeži ispod 16 godina
zabranjeno“, samo da s tim postignu
jači posjet? Njemačka, gdje (kako ka-
že g. Jerinić) ima preko 100.000 nu-
dista i Engleska, gdje (takogjer po
njegovom računu) njihov broj dopire
do 25.000 isključile su ih najstrožom
zabranom sa svojih plaža, pa i najza-

 

  

Ko želi sačuvati lijepe zdrave zube - upotrebljava redovito

DOMAĆI

bitnijih, jer ne vjeruju u krilaticu nji-
hovog izoliranja, niti uopće u mo-
gućnost provagjanja te izolacije; a zar
bismo mi mogli da postignemo ono,
što je i kod njih memoguće ? Zar mi
moramo da primamo baš onaj ološ,
koji su sa sebe otresle ne samo Nje-
mačka i Engleska, nego i mnoštvo
drugih naprednih država ? Zar da mi
na svojim divnim i romantičnim oba-
lama dajemo mjesta razvratu i woral-
noj trulosti, te sami sebi iz želje za
novčanim dobitkom kopamo grob? A
zar ne bi to značilo odvratiti od naših
krajeva sve dobro misleće strance, koji
bi sigurno s prezirom bojkotirali našu
zemlju, gdje je nudizam dozvoljen,
dosljedno malo po malo uništiti naš
turizam ?

Bombastični računi g. Jerinića o
milijunskim dobitima imaju u njego-
vom prijedlogu sporednu ulogu; glav-
no je pitanje, koje se ovdje nameće,
kako će samu stvar u principu primiti
naša javnost, osobito mjerodavne lič-
nosti, Mi i odviše cijenimo njihovu
uvigjavnost, a da bismo i za čas po-
sumnjali, da bi se oni dali zaslijepiti
od gramzive pohlepe za nestalnim nov-
čanim dobitkom i tomu molohu žitvo-
vali ne samo moralnu neporočnost,
nego i tjelesno zdravlje našega napa-
ćenoga naroda, a osobito naše mla-
deži, te uzdanice u sretniju buduć-

 

 

beca kup
is Pl

Prošle nedjelje, na svetkovinu sv.
Vjekoslava dneva 21 juna hvarska je
biskupija svečano proslavila desetgo-
dišnjicu imenovanja i posvećenja svo-
ga biskupa preuzv. Mons, Miha Pušića.
Poznata skromnost tadašnjeg župnika
Supetra Don Miha Pušića htjela je ot-
kloniti od sebe tu uzvišenu službu,
punu teške odgovornosti, ali je bio
prisiljen da prihvati biskupsko dosto-_
janstvo, što je uistinu u današnje doba
jedan preteški teret pun prevelike od-
govormnosti, Tijekom je ovog vremena
njegova očinska briga i izvanredna
razboritost stekla odanu ljubav i si-
novsko štovanje njegovih svećenika
prama sebi, I nakon deset godina rev-
na, ustrpljiva i mudra rada može se
stalnošću reći, da je On  preporo-
dio puk svoje biskupije, jer je tijekom
tog decenija doista oživljela i utvrdila
se vjera, procvjetala bogoljubnost i buj-
no se razvio katolički život. On je u
tom potpuno uspio, jer je odmah u
početku svoga biskopovanja uzeo kao
strogu pastoralnu svoju dužnost, kao
bitni dio Svog i podložnog mu  sve-
ćenstva djelovanje katoličke Akcije.
Ovom slavlju i mi se pridružujemo
toplom čestitkom vapeć Svevišnju Pro-
vidnost, da ga uzdrži ad multos annos !!

       

SARGOV

PROIZVOD

 

KALODONT

PROTIV ZUBNOG KAMENCA

Kult sv. Girila i Metoda
megju Hrvatima

Povobom svečanog zaključka jubi-
lejne ćirilometodske godine

Stari rukopisi dokazuju da su Hr-
vati štovali sv. Ćirila i Metoda već na
koncu IX vijeka kao svece, dakle od-
mah poslije njihove smrli. To posvje-
doćuje i hrvatski ljetopisac iz XII vi-
jeka pop Dukljanin, koji kaže da to
štovanje sv. Ćirila i Metoda megju
Hrvatima postoji od davnine. To nije
ni čudo kad na temelju pouzdanih do-
kumenata znamo da je i narod u Ri-
mu sv, Ćirila odmah poslije njegove
smrti počeo štovati kao sveca, jer su
se na njegovom grobu u Rimu u sta-
roj bazilici sv. Klementa dogagjala
razna čudesa. Anastazij, knjižničar pape
Hadrijana Il., koji jesv, Cirila osobno
dobro poznavao ističe i svali sv. Ćirila
kao muža velike svetosti i apostolskoga
života. Isto su tako i sv. Metoda od-
mah poslije njegove smrti njegovi učeni-
ci počeli štovati kao sveca, pa nema sum-
nje da se je to štovanje odmah raširilo
megju Hrvatima, jer je sv. Metod kako
znamo, bio metropolita i nadbiskup
srijemsko-panonske metropolije uspo-
stavljene god. 870 pod koju su spa-
dali i hrvatski krajevi megju Savom i
Dunavom pa je tu već za života sv.
Metoda bilo njegovih učenika.

I kasnije je to štovanje sv. Ćirila
i Metoda megju Hrvatima uvijek po-
stojalo i očuvalo se sve do dana da-
našnjega.

Tako je god 1863. proslavljena u
Hrvatskoj 1000 godišnjica dolaska sv.
braće u naše krajeve a god. 1885 opet
1000-godišnjica smrti sv. Metoda.

Tej kult sv. braće postojao je od
davnine i megju drugim narodima.
Tako znamo da se je već od, god.
1000 njihovo štovanje raširilo u Rusiju
a imamo pouzdanih dokaza iz XIV v.
da su sv. braći takogjer u Českoj i Mo-
ravskoj iskazivali javnu crkvenu počast,

Iz Hrvatske je takogjer izišao po-
ticaj da se sv. braća Ciril i Metod for-
malno kanoniziraju kao sveci. Tako je
onda poslije provedenja stroge proce-
dure koja za takove slučajeve u kato-
ličkoj crkvi postoji, papa Kkeon XIII
1881 izdao znamenitu encikliku , Gran-
de munus“ u kojoj svetkovinu sv.
Cirila i Metoda nalaže čitavom kršćan-
skom svijetu.
PREPORUČAMO VAM dobro
poznatu dubrovačku draguljarsku
radnju Josipa Krilić, koja pruža
danas u Dubrovniku najveći izbor
raznog najmodernijeg zlatnog na-
kita, specijalno za darove prigo-
dom krizme, vjenčanja i krštenja.
Cijene su posve solidne i bez-
konkurentne.

Za robu daje specijalnu garanciju.
Stručna izradba satova, graviranje
i posebni optički ateljč.
Interesentima, kumama i kumovima
za krizmu skrećemo naročitu paž-
nju na ovu solidnu firmu.