Strana 2
Neke žalosne pojave
Proiesoru Dušanu Peroviču odgo-
vara prof. X.
O modernizmu. Gosp. profesor
pišući o vankršćanskim i kršćanskim
izvorima poziva se na tvrdnje A. Loi-
sy-a nekadašnjeg profesora na . Colle-
ge de Francć i njegova dva trabanta.
Gosp. profesor možda s neupućenosti,
ko je bio taj Loisy češće ga navagja;
ali bi se bio manje zamjerio kritičnoj
znanosti, da nije spominjao Loisy.a
modernistu i hiperkritičara, koji je radi
svoga modernizma bio izgubio prof. ka-
tedru te su njegova djela stavljena na
Indeks. Taj katolički svećenik opojen
modernističkim duhom, svršio je da je
nijekao i autentičnost evangjelja Sv.
Ivana i sve poslanice Pavlove usljed
svoje hiperkritike, te je u tom duhu
kritizirao židovske i poganske izvore,
koji pišu o Kristu.
Modernizam osugjen od Pape Pia
X enkciklikom ,Pascendi gregis“ 8 IX
1907 osniva se na krivim filosofskim
sistemima, na gnosticizmu, imanentiz-
mu ievolucionizmu. Agnosticizam, koji
se je razvio u Engleskoj iz Comte-ova
pozitivizma, tvrdi da je čovjek sapet
fenomenima ne može spoznat ništa
nadosjetna, ni Boga ni zadnjih uzroka,
i zato agnostici poriču čudesa, pro-
ročanstva i svrhunaravnu objavu. —
Po imanentizmu naše spoznaje vanj-
skog svijeta stičemo me osjetilima ni
razumom već promatranjem našeg unu-
trašnjeg življenja. Vjera je u Čovjeku
nikla u ,podsavjesti“ i iz potrebe za
Božanstvom i njegov je izraz vjersko
čustvo. Po tom su, vele modernisti,
sve vjere, pak i katolička naravnog
podrijetla, i sve su dobre, jer se sva-
komu Bog objavljuje, a sakramenat su
i dogme. puki simboli vjere. Po evo-
lucionizmu svesu mnijenjai prema tomu
zaključuju modernisti treba da se mni-
jenja vjera i dogme. S ovog razloga
kažu oni dalje, dogmatski se Isus mo-
že razlikovat od historičarskog Isusa.
Ovaj modernistički sistem, kako
se vidi, skup je svih mogućih hereza,
jer koliko tvrdnja toliko nezgrapnosti
i proturazumnosti sadrži.
Neposredna priprava modernizma,
veli Tyrell kolega i istomišljenik Loisy-a
bijaše djelo Abbi-a Loisy-a, U svom
zadnjem spisu, Choses passćes (Vidi :
či. Dr. L. Hugo A. Loisy iiber seine
Vergangenheit — Petrus Blštter 1913,
434-36. — O životu Loisy-a i spisima
vidi Gisler, Der Modernismus str, 611
-26). Loisy priznaje da je već mno-
go godina prije svrgnuća svoga sa
profes. katedre (g. 1893) bio je posve
izvan katoličke vjere. Dok je slušao
predavanje glasovitog P. Vigouroux
već tada, prizuaje, da seje bio u svo-
jem srcu otugjio kat. vjeri. A ipak taj
himbenik usudio se je u takovom du-
hovnom raspoloženju primiti svete re-
dove, te premda seje s vremenom sve
više otugjivao temeljnim istinama kat.
vjere i zabacio vjeru i oltarsko otaj-
stvo, ipak je kroz godine imao obraza
svaki dan govoriti svetu misu.
Takav je bio i njegov drug, sve-
ćenik — odmetnik modernista Tyrell
u Eagleskoj i bogoslov Schell u Nje-
mačkoj. Tyrell je tvrdio da ljubi Crkvu,
ali da više ljubi ovoj Crkvi i Kristu
neprijateljski svijet, premda je Krist
kazao: Niko ne može dva gospodara
služiti! Tyrell hoće da izmiri svijetlo i
tminu ili bolje. Pošto je svijet u tmini
a Crkva u svijetlu, Tyrell, koji više
ljubi svijet nego Crkvu, hoće da Crkva
popusti svijetu, a svijetlo tmini. Što
veli Tyrell (vidi ,O krivom pojmu ob-
jave Božje od Tyrella-Gisler ,Der Mo-
dernisimus str. 551-56) da on više ne-
go Crkvu ljubi čovječanstvo kaonoti
potpuniju i sveopsežnu objavu Božju,
i to očituje kako on miješa naravnu i
vrhunaravnu objavu. Porazni sud izriče
o njemu anglikanski svećenik konvertit
S. Hugh Benson u svom spisu ,Con-
fessions of a Convert“ na temelju jed-
nog odgovora Tyrell-a, kad mu se je
Beuson bio obratio radi nekih sumnja
o vjeri. Kod Tyrella ekskomuniciranog
koji umre izvan Crkve takogjer se
opaža neiskrenost, značajka modernista
u borbi proti Crkvi. Dok je poput
Loisy-a težio da iz temelja iskrivi cr-
kovne nauke, ipak je tražio da izbjegne
vanjskoj skizmi (vidi : Petrus Blštter
1913—472-73). Takovu dvoličnu i ne-
dostojnu ulogu prema Crkvi igrao je
i teolog Schell u Njemačkoj, kako pro-
izlazi ia njegovih nekih pisama, koje
navagja Commer u djelu ,H. Schell
und der foitschritlicha Katolicisimus 2
izd, 1908 str, 416. Njegova nedostojna
taktika sastojaše u tomu izmaknuti is-
ključenje Crkve, da može lakše unutar
Crkve širiti svoje protucrkvene nauke
i modernistički otrov.
Na temelju krivog filozofskog sis-
tema modernizma i hiperkritike, da ne
opstoji ništa nadprirodno, modernist-
recijonalist pristupa ovom protuznan-
stvenom pretpostavkom k ispitivanju au-
tentičnosti i vjerodostojnosti kršćanskih
i izvankršćanskih izvora te dosljedno
isključuje a priori kao nevjerodostojno
sve ono što sv. pismo i drugi izvori
sadrže o nadprirodnim djelima.
A jeli to kritični - znanstveni pos-
tupak?
Ako tako postupa pri kritičnom
ispitivanju jedne knjige jedan moder-
nist, a kako neće jedan ateistički ma-
terijalist, koji ne pripozuaje ni Boga
ni spiritualnost duše? Za njega ne
može bit nijedna knjiga autentična-
i vjerodostojna ako govori o duši, o
Bogu i o duhovuim vrednotama, Ob-
jektivnog kritičara treba da veže ,Vo-
raussetzungslosigkeit“ a ne protuznan-
stvene pretpostavke pri ispitivanju au-
tentičnosti i vjerodostojnosti jedne knji-
ge. Slijedi.
Venčeslov Mi
Trgovina pokućstva
Tapetarska i slolarska radiona
za gradnju i namještaj
=a A
Skrečemo pažnju
svima onima koji trebaju
naočale na staru dubrovačku
optičku radnju
(Nika Bogdan
koja je snabdjevena najmodernijim optičkim instrumentima za ispitivanje očiju
te najmodernijim aparatima za preradbu stakla, tako da može odmah udovoljiti
svakom traženju.
Po izboru i skladištu naočala kao i ostalih optičkih pomagala i instrumenata
možemo slobodno kazati da je jedna od najbolje snabdjevenih optičkih radnja
u Jugoslaviji, te je kao takom preporučamo našim čitateljima s molbom za
daljnju dobru preporuku megju znancima.
,NARODNA SVIJEST“ 2 srpnja 1936
Hrvatski. Giilometodski dan“ svečano
će proslaviti. svi. hrvatski — krajevi
Gotovo sva hrvatska mjesta i gra-
dovi čine velike pripreme da dostojno
kulturnih tradicija našega naroda pro-
slave narodni blagdan svojih patrona
sv. Čirila i Metoda. Dosada su Cen-
tralnom odboru na Griču stigli poz-
dravi i izvještaji o pripremama za pro-
slave u Osijeku, Zemunu, Vukovaru,
Vinkovcima, Brodu, Bjelovaru, Saraje-
vu, Dubrovniku, Splitu i Sušaku, gdje
je narod sa oduševljenjem primio ro-
doljubnu i plemenitu zamisao da se
,Girilometodski dan“ proglasi za dan
hrvatske narodne prosvjete. Za zagre-
bačke i ozaljske velebne svečanosti vla-
da isto veliko zanimanje pa nema niti
jednog hrvatskog kulturnog društva
niti katoličke organizacije koja već nije
prijavila dolazak posebnog izaslanstva
pod društvenim barjakom. Prema do-
sadastiglim prijavama za sudjelovanje
računa se da će ovim rijetkim mani-
festacijama hrvatske narodne i vjerske
svijesti u Zagrebu učestvovati pored
cijelog rodoljubnog zagrebačkog gra-
gjanstva i velike množine maroda iz
naših najudaljenijih krajeva Bosne i
Dalmacije a u lijepim narodnim noš-
njama Šokadija i Bunjevci što će na-
šem bijelom Zagrebu dati osobiti na-
rodno svečani kolorit.
Papinski Nancije dolazi na Či-
rilometodske svećanosti u Zagreb
Kancelarija = Centralnog pripremnog
odbora primila je iz Apostolske nun-
cijature u Beogradu vijest da će pred-
stojećim velikim hrvatskim crkvenim
i narodnim svečanostima u Zagrebu
prigodom završetka jubilejne Ćirilome-
todske godine i proglašenja ,Hrvats-
kog čirilometodskog dana“ prisustvo-
vati i njegova eminencija Msgr.
Hermenegildo Pellegrinetti, papinski
nuncije u Beogradu. To je lijepi gest paž-
nje prema bijelom Zagrebu, kao me-
tropoliti naroda koji je u svojoj slav-
noj prošlosti zbog svoje odanosti
Apostolskoj stolici stekao dičan naziv
»predzidja kršćanstva“, a podjedno i
i izraz pijeteta prema sv. Čirilu i Me-
todu, koji su u svom vjerskom i na-
rodno-prosvjetnom radu megju Slave-
niua uvijek ostati vjerni stolici sv, Pe-
tra.
Posebni vlakovi za ćirilometod-
ske . svečanosti na Zrinjsko Franko-
panskom gradu Ozlju. Kako je bilo
već javljeno na glavni dan ćirilometod-
skih svečanosti u nedjelju dne 5. srp-
nja kretati će iz Zagrebu u Ozalj po-
sebni vlakovi. Prvi takav vlakje Zma-
jevski, koji odlazi iz Zagrebe ujutro
rano, a za njega prima prijave časna
Družba Braće Hrv. Zmaja. Drugi vlak
će se otputiti oko 1 sata opodne sa
učesnicima zagrebačkih prijepodnevnih
svečanosti a ako bude potrebno ran-
žirati će sei drugi vlakovi, Svi viakovi
vraćaju se u Zagreb istoga dana nave-
čer. Gosti iz okolice Zdenčine, Jastre-
barskog, Draganića, Karlovaca i Mah-
nična moći će se na dotičnim stani-
cama priključiti ali samo uz preihotnu
prijavu prometnoj sekciji odbora, Za
sve vlakove vrijedi polovična želj. karta
na legitimaciju O. br. K. 13 (žuta).
Sve obavijesti daje prometna sekcija
Odbora za proslavu ul. sv. Cirila_i Me-
toda br. 1 (gornji grad) tel, 63-30.
talon i porelankih sera
u najvećem izboru kao
i svih potrepština od
željeza. Posjetite bogato
opskrbljen dućan u An-
tuninskoj ulici i ne ćete
se pokajati. Cijene u-
mjere bez konkurencije.
Poslužba solidna.
MIRKO M, ZEC
Broj 26
Pisma iz naroda.
BLATO. Pastirski pohod. Doček
preuzv. biskupa Dr. Carevića priregjea
dne 16. o. mj. bio je uprav veličanst.
ven. Iz Veleluke došao je Natpastir
utorak pred večer. Na ulazu u Varoš
pred crkvicom Bl. Gospe Anuncijate
našli su se pod slavolukom mp. sve-
ćenici, g. načelnik sa izaslanstvom op.
ćine, poglavica suda g. Niziteo te pret.
stavnici ostalih vlasti, uprave škola sa
gg. nastavnicima-cama sa šk. djecom
bratovštine i religiozna društva, Pog-
lavarstvo Sestara Kćeri Milosrgja te
mjesna glazba. Načelnik, g. Ivo Priž.
mić pozdravio je Biskupa kao doma.
ćin biranim i oduševljenim govorom,
zaželivši mu dobrodošlicu i ugodan
boravak. G. Želimir Šeman vatreno je
pozdravio Biskupa u ime Hrv. seljačke
organizacije. Uz svirku glazbe krenula
je veličanstvena povorka prema crkvi
matici. Tu je ispred vrata dočekao Pre.
uzvišenoga župnik pleban preč, Mons,
don Pero Franuiović i oslovio ga srdač.
nom i zgodnom dobrodošlicom. Oba-
vivši propisane molitve Biskup je u
crkvi svima zahvalio na srdačnom do-
čeku, koji je dokaz velebnih iskaza
ljubavi vjernika Blata. Naglasio je da
svima donosi Mir Kristov, bez razlike
potitičkih osjećaja, mir koji će pomoći
da svih razmirica nestane te da kato.
lici Hrvati sa ostalim gragjanima u
zajedničkoj državi postignu ostvarenje
svolih opravdanih ideala slobode i rav-
nopravnosti. Nakon što je svima po.
dijelio natpastirski blagoslov otpraćen
je preuzvišeni od iste povorke do žup:
nog stana. U srijedu i četvrtak Biskup
je pregledavao poučavanje vjeronauka
u Gragjanskoj i Osnovnim školama.
Sv. Krizmu dijelio 2 dana i to u pe:
tak 19 VI na blagdan Presv. Srca Isu.
sova i nedjelju 21 VI na sv. Alojzija,
Krizmanika je bilo oko 600. Oba je
blagdana držao Biskup aktuelne i za
narod duhovne praktične govore. Kće.
ri Milosrgja priredile su u petak uku.
snu akademiju u počast Biskupu. U
subotu je mjesna organizacija Hrvata
katolika počastila je Preuzvišenoga
banketom. U skupu od oko 40 osoba
izrečeno je više nazdravica. Pohod ma
groblje obavljen je u nedjelju 21 Vi
popodne. Masa svijeta sačinjavala je
ovu povorku i pomnjivo saslušala zna
čajni prigodni govor svog biskupa,
koji je nakon svega podijelio svečano
odriješenje mrtvima. Došao je pone
djeljak, dan odlaska dijecez. biskupa.
U prisutnosti svih vlasti i crkvenih
korporacija, školske djece i naroda
rastao se je Preuzvišeni i proslijedio
autom za Korčulu. Za vrijeme čitavog|
boravka u varoši kuće su bile iskićene
državnim i narodnim trobojkama. Svi
mjesta otoka iskićena državnim i na
rodnim trobojkama dočekala su Preuz
višenog pozdravljajući ga i iskazujući
mu počast slavljenjem zvona i odušev:
ljenim klicanjem. Uprav triumfalan put|
dijecezanskog Biskupa po otoku Korčuli.
GLAVNO ZASTUPSTVO
deo - ije
Zraka“
elektrotehničko poduzeće i
laboratorij s. o. j.
DUBROVNIK — Pile