TAKSA PLAĆENA U GOTOVU Br. 27. Narodna DUBROVNIK, 8 Srpnja 1936. Broj Cekovnog računa našeg lista e" jest 4153 Podružnice Sarajevo, God. XVIII Cijena je listu 5 Din, mjesečno : za inozemstvo 10 Din. mjesečno PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare. Izlazi svake Srijede Pojedini broj Din. 1.50 Vlasnik — izdavač — Urednik: Vicko Lisičar — Dubrovnik Tisak Dubrov. Hrvat Tiskare (zast. Gj. Ružier) Dubrovnik 2, Rukopisi se ne vraćaju. Za čast na- šega srada Više smo puta u ovo zadnje vri- jeme pisali o nudizmu. Moramo istinu priznati, nijesmo to činili samo pobu- dom našom nego i po nukovanju a i na molbu mnogih čestitih Dubrovčana, I neophodno je velika potreba o tom govoriti i pisati, a ponajviše sada u kupališnoj sezoni. U doba kada se moraju uznemiriti i najflegmatičniji ljudi na češće prizore od strane nekih naših gosti, koji misle, da s njihovim bakšišom mogu u našem gradu i oko- lici činiti, što je njih volja; da mogu po svojoj volji pomašati se i hodati polugoli bez obzira na nas, na naše ćudoregie, na naš moral, na naše poš- tenje. Čast mnogim strancima, ali se već iz novinskih oglasa na žalost zna- de, da izmegju njih ima i osoba nis- kog karaktera. I jedna dakle moralna propalica, koja dolazi na naš Jadran, u naš Dubrovnik, da sprovede ljetnu sezonu u ne poštene svrhe i blati naše tradicije i moralno razorno djeluje na okolinu, zar da takve toleriramo i to sve tobože u ime turizma ? Ne vjeru- jemo, da je došlo vrijeme, kad se mo- ra više gledati na zlatni pas nego na časni glas. Kad bi to uistinu tako bilo onda bismo morali očajnički sa Cice- ronom zavapiti: o tempora, o mores... o irbem venalem....! Otresimo se za- to svakog obzira i svake isprike, te odlučno ustanimo proti gazenju naše časti i zapriječimo dok je još zlo u zametku, da se ne ukorijeni, Zahtje- vajmo od nadležne vlasti, da stane na put toj rak rani i tom vrijegjanju na- ših najsvetijih osjećaja, da zapriječi u općem narodnom interesu to pogubno zlo ne samo naredbama nego i dje- lotvornim zabranama, pa i ukorima, globama, a do potrebe i zatvorima, kako su to uvigjavni upravnici i po- čeli uspješno provagjati u drugim sus- jednim mjestima. Ovaj postupak neće zaista bit potreban za čestite goste, koji drže do svoje časti i poštuju osi- jećaje okoline, u kojoj živu, nego će se upotrebiti gornje mjere za one oso- De, koje su ma javnu sablazan, jer treba spomenuti i to, da se i kod svoje kuće me smiju tako vladati, I budimo stalni, da ćemo naići s takvim mjerama na povlagjivanje i megju istim pošte- nim čestitim strancima. Kadgod dakle opazimo koju osobu, koja se usugjuje zalaziti na javne gradske ulice nepris- tojno, sablažnjivo odjevena, prosvjeduj- mo i odlučno zahtjevajmo od redar- stvene vlasti, da posreduje, da naime viši ono što napokon i zakon i mno- ge naredbe naregjuju u obranu našeg općeg javnog morala. = =============——— Novi vozni red na željeznicama stupio je na snagu 15. V, Prema tom novom voznom ređu vlakovi dolaze u Gruž 5:05, 9:25, 19:39, 23-40 a odlaze iz Gruža 6:15, 12. 19:40 22:15. Brzi je vlak što dolazi 9:25, a odlazi 19:40 Domozite QMliilosrće Vodne zadruge u dub- rovačkom srezu U dubrovačkog srezu ne postoji niti jedna vodna zadruga, premda ima krajeva, kojima bi bile od prijeke po- trebe. Dovoljno je samo spomenuti Konavle i Rijeku Dubrovačku, da svak odmah bude ma čisto, koji su to kra- krajevi našeg sreza, čigove potrebe zahtjevaju osnivanje gorespomenutih zadruga. Svakome je poznato da ima selija u Konavlima i Rijeci Dubrovačkoj koji — premda se nalaze u blizini vode — mnogo trpe i velike štete imaju usljed nestašice vode, a opet ima i onih selija, kojima voda usljed poplave nanosi velike štete. Vodne zadruge su udruženja, koja se brinu na uklanjanju, gorespomenu- tih šteta, pa dolazile one usljed pop- lava ili nestašice vode, dakle, zadatak je zadruga,da regulišu korita rijeka, da se brinu oko odbrane od poplava, da se bavenatapanjem ili osušivanjem zem- lje, podizanjem čatrnja i t, d. Članarina, odnosno troškovi za- druge za gorespomenuti rad, plaćaju se prama veličini zemljišta onih lica, koji imaju potrebe da im se njihovo zemljište natapa ili od blata osuši i na taj način napravi plodnim. Podiza- nje ovih zadruga je od osobitog zna- čaja po ekonomski i kulturni napredak onih krajeva, u kojima postoji gore- spomenuto pitanje. Pomanjkanje vode ili blato na zemljištu jednog sela, pres- tavlja neiskorišćavanje tog zemljišta ili bolje siremašni kraj, dakle, nikakov napredak, već — obzirom na današnje prilike i zahtijeve — primitivnost i nazadovanje tog kraja. Mauogi siromaš- ni krajevi u našoj Državi — koji su kao takovi postojali do pred nekoliko godina — mogu slobodno da zahvale baš vodnim zadrugame, što su danas plodni i bogati, Prama gorespomenu- tim navodima ističe se samo od sebe jedno pitanje: Zar vodna zadruga u Rijeci Dubrovačkoj, ne bi mogla da se pobrine za dovod vođe u Rožat i sva oma selija do Mokošice? — Da traži pomoć od nadležnog Ministarstva, Banovine i Općine da se reguliše gor- nji tok Rijeke? Zar vodna zadruga u Konavlima ne bi mogla da poradi — naravno opet uz pomoć Države i Ba- novine — da se ukloni blato sa Ko- navoskog polja ? Od vodnih zadruga imala bi ne- izmjerne koristi u prvome redu poljo- privreda dubrovačkog područja. Minis- tarstvo poljoprivrede ima zadatak, da širi znanje ida se uopće brine za sve grane poljoprivrede, Kod naše Općine, Sreskog Načelstva i Banovine postoje poljoprivredna odjeljenja, te oni — kao takovi — prvi su pozvani da po- duzmu akciju — iz razloga unapre- gjenja jugoslavenske poljoprivrede — oko osnivanja vodnih zadruga u dub- rovačkom srezu odnosno u Zetskoj Banovini. Naučnika za trgovinu ili obrt tražite putem Podružnice ,Hrvatski Ra- diša“ u Dubrovniku. Neke žalosne pojave Proiesoru Dušanu Peroviču edgo- vara prof. X, Opskrbljen bogatim stručnim zna- njem i logičnim zaključivanjem čuva- juć se da ništa ne ustvrdi ili zaniječe bez dokaza egzegeta treba da bez pro- tuznanstvenih pretpostavka ispituje sa- držaj knjige (unutrnji i najglavniji do- kazi pravosti), a zatim vanjshe dokaze, koji potvrgjuju unutrnje, Izvršivši lo- jalno i pomnjivo taj posao proučava, nije li što bilo umetnuto (liber inter- polatus) ili dignuto (I. mancus) iz te knjige, a zatim obavivši to, prelazi na ispitivanje vjerodostojnosti knjige pa- zeći, jeli pisac mogao doznati ono, o čem piše ako nije sam doživio, iz vje- rodostojnih vrela i je li bio iskren i is- tinit u pričanju. Ako se je uvjerio da je knjiga prava cijelovita i vjerodostojna slijedi logički zaključak, da sve što knjiga sadrži jest istinito i da je knji- ga autentična i vjerodostojna bilo da knjiga govori o maravnim ili nadna- ravnim dogogjajima. Čovjek bo koji vjeruje u Boga može samim razumom dokazat mo- gućnost čudesa. Ako je Bog stvorio svijet, koji je upravljan nekim nepro- mijenivim zakonom, koje je On stvo- rio, nije Bog ovisan o tim zakonima nego logično slijedi da su zakoni o Njemu ovisni. Zato Bog može u sta- novitom slučaju za koju uzvišenu svr- hu, a da me poremeti red u prirodi, koju je On stvorio, suspeudirati jedan prirodni zakon, kao uskrsnuti mrtvaca, ili instantano ozdraviti čovjeka, koji boluje od neizliječive organske kakve bolesti. Medicinska znanost danas u 200m vijeku prisiljena je bila pripoz- nati nadprirodna ozdravljenja, čudesa. Tako ,Ured za konstataciju“ u Lur- du gdje se nalazi na stotine liječnika svake vjere i bezvjeraca (te svakomu liječniku slobodan pristup u taj Ured) osobito za vrijeme velikih nacijonalnih i internacijonalnih hodočašća svake go- dine konstatuje znanstveno iza strogog kritičnog procesa, prilični broj tih nad- naravnih ozdravljenja. Danas i same Univerze pripoznavaju nadprirodna djela. Tako u Coimbriji (Portugalskoj) god. 1927 medicinski fakultet sastav- ljen većinom od liberalnih liječnika odobrio je disertaciju Dra Azeveda : »Lurd i Medicina“ u kojoj je kandi- dat znanstvenim dokazima dokazao, kako Lurdska ozdravljenja nadmašuju i moć prirode, i snagu liječničkog umi- jeća. Položivši sve rigoroze i obranivši kandidat tezu odličnim uspjehom, do- bio je doktorat medicine, — Sto Loisy i drugi modernisti naklapaju da evan- gjelja i drugi kršć. izvori snose u se- bi mitskih elemenata i legenda samo- voljne su tvrdnje, jer to ne mogu ni- čim dokazati. Naša evangjelja ne nose u sebi mitskih elemenata i legenda, jer bi ih bio kritični duh toga vremena iz njih istrijebio, kao što je mnogim spisima apokrifuim (Evangjelje sv. Petra, Ni- kodemovo, Protaevangelium s, Jakob, Acta Tomae, Zakoni i naredbe Apoš- tola), koji su za toga vremena nastali Ugodno svježe — mirisavo čisto poslije svakog pranja __ Pere zaista čisto! ili nešto kasnije, historičnu vrijednost zanijekao i legendama ih smatrao. Crkva čuvajući brižno kao najvišu sve- tinju svete kanoničke knjige skrupo- lozno je pazila, da mebi koja strana ruka oskvrnila tu svetinju i upozora- vala vijernike, da ne čitaju apokrifnih spisa, koji iako nijesu ništa nedostojno sadržavali, jer su bili plod religioznih mašta mekih dobrih vijernika. Crkva je osudila i čitanje zabranjivala, jer nijesu bili historično istiniti, Evangjelja ne mogu biti preple- tena mitima, jer bi to bili iznijeli na površinu [log i Hleg vijeka neprijatelji kršćanski kakvih je dosta bilo; kao Celso, Porfirije i grčki sofista Filos- strat. Strauss sam priznaje da je kod Rimljana i Grka za vrijeme Krista bilo historičkog duha i istraživanje. U ta- kovo doba mogu takogjer nastati miti kao što je slučaj sa apokrifnim Evan- gjeljima. i Ako je kod Židova bilo očekiva- nje Mesije, kako kažu racijonalisti i modernistički hiperkritičari, kao moć- nog kneza, koji će skršit lance rimske i povratiti im slobodu, dočim je Krist naprotiv propovijedao poniznost, siro- maštvo, to je bio razlog da religijozna svijest Židova ne stvara od Isusa mit, jer nije pogodovao njihovom očekiva- nju. Nešto drugo mora bit što je pri- vuklo apostole k Isusu, biva jaki moti- vi, čudesa naime očita, raznovrsna i i mnogobrojna, kojom je svoje poslan- stvo zasvjedočio, a ne uvjerenje, da će Mesija na novo povratit slobodu židovskom narodu. , Slijedi. PREPORUČAMO VAM dobro poznatu dubrovačku draguljarsku radnju Josipa Krilić, koja pruža danas u Dubrovniku najveći izbor raznog najmodernijeg zlatnog na- kita, specijalno za darove prigo- dom krizme, vjenčanja i krštenja. Cijene su posve solidne i bez- konkurentne. Za robu daje specijalnu garanciju, Stručna izradba satova, graviranje i posebni optički ateljč. Interesentima, kumama i kumovima za krizmu skrećemo naročitu paž- nju na ovu solidnu firmu.