TAKSA PLAĆENA U GOTOVU

Br. 27.

Narodna

DUBROVNIK, 8 Srpnja 1936.

 

Broj Cekovnog računa našeg lista

 

e" jest 4153 Podružnice Sarajevo,

God. XVIII

 

Cijena je listu 5 Din, mjesečno : za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU
Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare.

Izlazi

 

svake Srijede
Pojedini broj Din. 1.50

 

Vlasnik — izdavač — Urednik: Vicko Lisičar — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvat Tiskare (zast. Gj. Ružier) Dubrovnik 2,

Rukopisi se ne vraćaju.

 

Za čast na-
šega srada

Više smo puta u ovo zadnje vri-
jeme pisali o nudizmu. Moramo istinu
priznati, nijesmo to činili samo pobu-
dom našom nego i po nukovanju a i
na molbu mnogih čestitih Dubrovčana,
I neophodno je velika potreba o tom
govoriti i pisati, a ponajviše sada u
kupališnoj sezoni. U doba kada se
moraju uznemiriti i  najflegmatičniji
ljudi na češće prizore od strane nekih
naših gosti, koji misle, da s njihovim
bakšišom mogu u našem gradu i oko-
lici činiti, što je njih volja; da mogu
po svojoj volji pomašati se i hodati
polugoli bez obzira na nas, na naše
ćudoregie, na naš moral, na naše poš-
tenje. Čast mnogim strancima, ali se
već iz novinskih oglasa na žalost zna-
de, da izmegju njih ima i osoba nis-
kog karaktera. I jedna dakle moralna
propalica, koja dolazi na naš Jadran,
u naš Dubrovnik, da sprovede ljetnu
sezonu u ne poštene svrhe i blati naše
tradicije i moralno razorno djeluje na
okolinu, zar da takve toleriramo i to
sve tobože u ime turizma ? Ne vjeru-
jemo, da je došlo vrijeme, kad se mo-
ra više gledati na zlatni pas nego na
časni glas. Kad bi to uistinu tako bilo
onda bismo morali očajnički sa Cice-
ronom zavapiti: o tempora, o mores...
o irbem venalem....! Otresimo se za-
to svakog obzira i svake isprike, te
odlučno ustanimo proti gazenju naše
časti i zapriječimo dok je još zlo u
zametku, da se ne ukorijeni, Zahtje-
vajmo od nadležne vlasti, da stane na
put toj rak rani i tom vrijegjanju na-
ših najsvetijih osjećaja, da zapriječi u
općem narodnom interesu to pogubno
zlo ne samo naredbama nego i dje-
lotvornim zabranama, pa i ukorima,
globama, a do potrebe i zatvorima,
kako su to uvigjavni upravnici i po-
čeli uspješno provagjati u drugim sus-
jednim mjestima. Ovaj postupak neće
zaista bit potreban za čestite goste,
koji drže do svoje časti i poštuju osi-
jećaje okoline, u kojoj živu, nego će
se upotrebiti gornje mjere za one oso-
De, koje su ma javnu sablazan, jer
treba spomenuti i to, da se i kod svoje
kuće me smiju tako vladati, I budimo
stalni, da ćemo naići s takvim mjerama
na povlagjivanje i megju istim pošte-
nim čestitim strancima. Kadgod dakle
opazimo koju osobu, koja se usugjuje
zalaziti na javne gradske ulice nepris-
tojno, sablažnjivo odjevena, prosvjeduj-
mo i odlučno zahtjevajmo od redar-
stvene vlasti, da posreduje, da naime
viši ono što napokon i zakon i mno-
ge naredbe naregjuju u obranu našeg
općeg javnog morala.

=
=============———

Novi vozni red na željeznicama
stupio je na snagu 15. V, Prema tom
novom voznom ređu vlakovi dolaze u
Gruž 5:05, 9:25, 19:39, 23-40 a odlaze
iz Gruža 6:15, 12. 19:40 22:15. Brzi
je vlak što dolazi 9:25, a odlazi 19:40

Domozite QMliilosrće

 

 

 

Vodne zadruge u dub-
rovačkom srezu

U dubrovačkog srezu ne postoji
niti jedna vodna zadruga, premda ima
krajeva, kojima bi bile od prijeke po-
trebe. Dovoljno je samo spomenuti
Konavle i Rijeku Dubrovačku, da svak
odmah bude ma čisto, koji su to kra-
krajevi našeg sreza, čigove potrebe
zahtjevaju osnivanje gorespomenutih
zadruga. Svakome je poznato da ima
selija u Konavlima i Rijeci Dubrovačkoj
koji — premda se nalaze u blizini
vode — mnogo trpe i velike štete
imaju usljed nestašice vode, a opet
ima i onih selija, kojima voda usljed
poplave nanosi velike štete.

Vodne zadruge su udruženja, koja
se brinu na uklanjanju, gorespomenu-
tih šteta, pa dolazile one usljed pop-
lava ili nestašice vode, dakle, zadatak
je zadruga,da regulišu korita rijeka, da
se brinu oko odbrane od poplava, da
se bavenatapanjem ili osušivanjem zem-
lje, podizanjem čatrnja i t, d.

Članarina, odnosno troškovi za-
druge za gorespomenuti rad, plaćaju
se prama veličini zemljišta onih lica,
koji imaju potrebe da im se njihovo
zemljište natapa ili od blata osuši i
na taj način napravi plodnim. Podiza-
nje ovih zadruga je od osobitog zna-
čaja po ekonomski i kulturni napredak
onih krajeva, u kojima postoji gore-
spomenuto pitanje. Pomanjkanje vode
ili blato na zemljištu jednog sela, pres-
tavlja neiskorišćavanje tog zemljišta ili
bolje siremašni kraj, dakle, nikakov
napredak, već — obzirom na današnje
prilike i zahtijeve — primitivnost i
nazadovanje tog kraja. Mauogi siromaš-
ni krajevi u našoj Državi — koji su
kao takovi postojali do pred nekoliko
godina — mogu slobodno da zahvale
baš vodnim zadrugame, što su danas
plodni i bogati, Prama gorespomenu-
tim navodima ističe se samo od sebe
jedno pitanje: Zar vodna zadruga u
Rijeci Dubrovačkoj, ne bi mogla da
se pobrine za dovod vođe u Rožat i
sva oma selija do Mokošice? — Da
traži pomoć od nadležnog Ministarstva,
Banovine i Općine da se reguliše gor-
nji tok Rijeke? Zar vodna zadruga u
Konavlima ne bi mogla da poradi —
naravno opet uz pomoć Države i Ba-
novine — da se ukloni blato sa Ko-
navoskog polja ?

Od vodnih zadruga imala bi ne-
izmjerne koristi u prvome redu poljo-
privreda dubrovačkog područja. Minis-
tarstvo poljoprivrede ima zadatak, da
širi znanje ida se uopće brine za sve
grane poljoprivrede, Kod naše Općine,
Sreskog Načelstva i Banovine postoje
poljoprivredna odjeljenja, te oni —
kao takovi — prvi su pozvani da po-
duzmu akciju — iz razloga unapre-
gjenja jugoslavenske poljoprivrede —
oko osnivanja vodnih zadruga u dub-
rovačkom srezu odnosno u Zetskoj
Banovini.

 

 

 

 

Naučnika za trgovinu ili obrt
tražite putem Podružnice ,Hrvatski Ra-

diša“ u Dubrovniku.

Neke žalosne pojave

Proiesoru Dušanu Peroviču edgo-
vara prof. X,

Opskrbljen bogatim stručnim zna-
njem i logičnim zaključivanjem čuva-
juć se da ništa ne ustvrdi ili zaniječe
bez dokaza egzegeta treba da bez pro-
tuznanstvenih pretpostavka ispituje sa-
držaj knjige (unutrnji i najglavniji do-
kazi pravosti), a zatim vanjshe dokaze,
koji potvrgjuju unutrnje, Izvršivši lo-
jalno i pomnjivo taj posao proučava,
nije li što bilo umetnuto (liber inter-
polatus) ili dignuto (I. mancus) iz te
knjige, a zatim obavivši to, prelazi na
ispitivanje vjerodostojnosti knjige pa-
zeći, jeli pisac mogao doznati ono, o
čem piše ako nije sam doživio, iz vje-
rodostojnih vrela i je li bio iskren i is-
tinit u pričanju. Ako se je uvjerio da
je knjiga prava cijelovita i vjerodostojna
slijedi logički zaključak, da sve što
knjiga sadrži jest istinito i da je knji-
ga autentična i vjerodostojna bilo da
knjiga govori o maravnim ili nadna-
ravnim dogogjajima.

Čovjek bo koji vjeruje u Boga
može samim razumom dokazat mo-
gućnost čudesa. Ako je Bog stvorio
svijet, koji je upravljan nekim nepro-
mijenivim zakonom, koje je On stvo-
rio, nije Bog ovisan o tim zakonima
nego logično slijedi da su zakoni o
Njemu ovisni. Zato Bog može u sta-
novitom slučaju za koju uzvišenu svr-
hu, a da me poremeti red u prirodi,
koju je On stvorio, suspeudirati jedan
prirodni zakon, kao uskrsnuti mrtvaca,
ili instantano ozdraviti čovjeka, koji
boluje od neizliječive organske kakve
bolesti. Medicinska znanost danas u
200m vijeku prisiljena je bila pripoz-
nati nadprirodna ozdravljenja, čudesa.
Tako ,Ured za konstataciju“ u Lur-
du gdje se nalazi na stotine liječnika
svake vjere i bezvjeraca (te svakomu
liječniku slobodan pristup u taj Ured)
osobito za vrijeme velikih nacijonalnih
i internacijonalnih hodočašća svake go-
dine konstatuje znanstveno iza strogog
kritičnog procesa, prilični broj tih nad-
naravnih ozdravljenja. Danas i same
Univerze  pripoznavaju  nadprirodna
djela. Tako u Coimbriji (Portugalskoj)
god. 1927 medicinski fakultet sastav-
ljen većinom od liberalnih liječnika
odobrio je disertaciju Dra Azeveda :
»Lurd i Medicina“ u kojoj je kandi-
dat znanstvenim dokazima dokazao,
kako Lurdska ozdravljenja nadmašuju
i moć prirode, i snagu liječničkog umi-
jeća. Položivši sve rigoroze i obranivši
kandidat tezu odličnim uspjehom, do-
bio je doktorat medicine, — Sto Loisy
i drugi modernisti naklapaju da evan-
gjelja i drugi kršć. izvori snose u se-
bi mitskih elemenata i legenda samo-
voljne su tvrdnje, jer to ne mogu ni-
čim dokazati.

Naša evangjelja ne nose u sebi
mitskih elemenata i legenda, jer bi ih
bio kritični duh toga vremena iz njih
istrijebio, kao što je mnogim spisima
apokrifuim (Evangjelje sv. Petra, Ni-
kodemovo, Protaevangelium s, Jakob,
Acta Tomae, Zakoni i naredbe Apoš-
tola), koji su za toga vremena nastali

 

  
  

Ugodno svježe —
mirisavo čisto poslije
svakog pranja

  
   

__ Pere zaista čisto!

ili nešto kasnije, historičnu vrijednost
zanijekao i legendama ih smatrao.
Crkva čuvajući brižno kao najvišu sve-
tinju svete kanoničke knjige skrupo-
lozno je pazila, da mebi koja strana
ruka oskvrnila tu svetinju i upozora-
vala vijernike, da ne čitaju apokrifnih
spisa, koji iako nijesu ništa nedostojno
sadržavali, jer su bili plod religioznih
mašta mekih dobrih vijernika. Crkva
je osudila i čitanje zabranjivala, jer
nijesu bili historično istiniti,

Evangjelja ne mogu biti preple-
tena mitima, jer bi to bili iznijeli na
površinu [log i Hleg vijeka neprijatelji
kršćanski kakvih je dosta bilo; kao
Celso, Porfirije i grčki sofista Filos-
strat. Strauss sam priznaje da je kod
Rimljana i Grka za vrijeme Krista bilo
historičkog duha i istraživanje. U ta-
kovo doba mogu takogjer nastati miti
kao što je slučaj sa apokrifnim Evan-
gjeljima. i

Ako je kod Židova bilo očekiva-
nje Mesije, kako kažu racijonalisti i
modernistički hiperkritičari, kao moć-
nog kneza, koji će skršit lance rimske
i povratiti im slobodu, dočim je Krist
naprotiv propovijedao poniznost, siro-
maštvo, to je bio razlog da religijozna
svijest Židova ne stvara od Isusa mit,
jer nije pogodovao njihovom očekiva-
nju. Nešto drugo mora bit što je pri-
vuklo apostole k Isusu, biva jaki moti-
vi, čudesa naime očita, raznovrsna i
i mnogobrojna, kojom je svoje poslan-
stvo zasvjedočio, a ne uvjerenje, da
će Mesija na novo povratit slobodu
židovskom narodu. , Slijedi.

 

PREPORUČAMO VAM dobro
poznatu dubrovačku draguljarsku
radnju Josipa Krilić, koja pruža
danas u Dubrovniku najveći izbor
raznog najmodernijeg zlatnog na-
kita, specijalno za darove prigo-
dom krizme, vjenčanja i krštenja.
Cijene su posve solidne i bez-
konkurentne.

Za robu daje specijalnu garanciju,
Stručna izradba satova, graviranje
i posebni optički ateljč.
Interesentima, kumama i kumovima
za krizmu skrećemo naročitu paž-
nju na ovu solidnu firmu.