ANT"
JRM EA aint njih živeći
PROTI SEE
+ ita WR NK o a
Peri OEM
mmm ditononn8ga— 1vo
mejl no VARIJ
Strana 2
Qelehno Nroatsko slarlie U Vrijeme je novac...
Veloilci
Prošle nedjelje 5 srpnja — pro-
slavila je Velaluka 100-godišnjicu hrvat-
skog marodnog preporoda i ,Lijepe
maše“, Kao što svuda, tako i ovdje
proslava je bila uistinu veličanstvene,
jer ju je narod pun zanosa slavio od
srca i sa razumijevanjem.
Proslava je započela već u subotu
naveče sa rasvjetom mjesta. Već rano
u jutro okitilo se je cijelo mjesto na-
rodnim zastavama, a bilo ih je i po
okolišnim brežulcima. Nešto malo prije
sedam pokazao se je parobrod iz Dub
rovnika te je sve pohitilo na obalu
da pozdravi izletnike. Nastalo poz-
dravljanje iz parobroda i obale te svi-
ranje glazba ispremješano pucanjem mu-
žara s obale trombuna i sa parobroda.
Parobrodom ,Šipan“ došli su izletnici
iz Dubrovnika i Korčule, inače u Kor-
čuli mogla se je ukrcati samo jedna
četvrtina prijavljenih izletnika jer nije
bilo više mjesta na parobrodu. Lum-
bargjani su došli sa posebnim velikim
motorom kao i iz nekih drugih mjesta
s otoka Korčule. — Odmah se je for-
mirala povorka i prošla jednim dijelom
mjesta.
U 8 s. započela je svečana po-
vorka u kojoj je sudjelovalo više hi-
ljada naroda i tri glazbe: Gundulićeva
iz Dubrovnika te glazba iz Lumbarde
i iz Blata. Povorka je završila pred
crkvom gdje je bila misa i ,,Tebe
Boga hvalimo“. Poslije mise otpjevao
je pred crkvom Gundulićev mješoviti
zbor ,Lijepu našu“, a zatim seljak
Aaute Šeparović Dole držao je lijep go-
vor o značenju proslave. Iza toga ot-
pjevalo je velelučko pjevačko društvo
Hum ,Za dom“. Pošto se je nanovo
formirala duga povorka predvogjena
od tri glazbe, pošlo se kroz mjesto i
došlo do govorničke tribine, gdje je
održan zbor.
Zborovanje otvorio je g. Petar
Padovan kratkim prigodnim govorom
Narodni zastupnik Dr. Šeparović bur-
no pozdravljem održao je svečani pri-
godni govor. Poslije njega govorio je
predsjednik Gundulića Dr Velnić a
onda izazvan od maroda govorio je
nar. zastupnik prof, Mišetić, čiji odulji
govor bio je više puta prekidan odo-
bravanjem od naroda. Sviranjem ,Li-
jepe naše“ završen je zbor, komu je
prisustvovalo šest hiljada naroda
i usprkos sunca najpomjivije je slušalo
govornike.
Poslije podne u 5 s. održan je
koncerat, na kojem je nastupila Gundu-
lićeva Glazba te njegov mješoviti pje-
vački zbor i velelučki muški zbor
»Hum“. Gundulićev zbor nastupio je
sa četiri pjesme od kojih dvije su se
morale opetovati i to ,Gundulićeva
himna“ i od Dr. Mačeka ,Hrvati se-
ljaci“. Zbor ,Hum“ koji raspolaže
krasnim glasovima bio je takogjer bur-
no aklamiran a i zaslužio je jer je
uistinu krasno otpjevao svoje pjesme,
te i njegova himna ,Velojluci“ na opći
zahtjev bila ponovljena. Iza koncerta
razvila se šetaja po obali, koja je sva
vrvila svijetom.
U 8 s. krenuo je ,Šipan“ sa iz-
letnicima iz Dubrovnika! i Korčule. Na
rastanku je nastalo oduševljeno poz-
dravljanje s obale i iz parobroda. Pos-
lije toga većim skupinama stali se
vraćati Blaćani, kojih je razumljivo i
najviše bilo na cijeloj proslavi osim
Velelučana. — Cijela ova marodna
proslava ostati će dugo u najljepšoj
uspomeni svima a Velelučanima služi
na čast i ponos da su sve onako lije-
po znali pripremiti i urediti,
Dubrovnik je dobio avionsku vezu.
Prošlo je već par godina, da se radi
na vezivanju našeg najvećeg turističkog
centra, čitavog našeg Južnog Primorja
avionskim saobraćajem. Konačno su
ta nastojanja ostvarena, avioni dnevno
lete sa dubrovačkog aerodroma, kraj
Grude, za Sarajevo i Beograd i dolijeću
odanle.
Uspostavljenjem ove prve zračne
linije, naš je grad mnogo dobio. On
je sad na dohvat Evrope blizu, mno-
go bliže, nego je dosad bio. Isto ona-
ko kako mne možemo danas presta-
viti poslovnog čovjeka bez telegrafa,
ili telefona ne možemo ga prestaviti
ni bez mogućnosti, da hitro putuje
avionom. U tome je ogroman dobitak
za turizam Dubrovnika i njegove rivi-
jere. Dubrovnik može otsad računati
i na dosta prvoklasne goste, koji se
dandanas u glavnom služe avionom.
Elegantan, posve novi dvomotorac
tek izragjen u Eugleskoj ,DRAGON“
(YU—SAS) sa 8 mjesta, nema dovolj-
no mjesta za sve one, koji žele, da
lete. Avion je od prvog dana pun
putnika, i već prema dosadanjim re-
zultatima linija Dubrovnik — Sarajevo
— Beograd računa se megju najfrek-
ventivnije u državi. To je razumljivo
kad znamo, koliko je dug težak i na-
poran put preko Bosne, drugim sao-
braćajnim srestvima. Brojni stranci dne-
vno prosljegjuju avionom preko Beo-
grada u sve veće gradove Evrope. To
je ujedno i najbolji dokaz, koliko je
avionski saobraćaj Dubrovniku kao
centru turizma, potreban bioiod koli-
ke će mu biti koristi. Dubrovnik i naša
rivijera mogu otsad računati na onu
prvoklasnu publiku, koja se dandanas
u glavnom služi avionom.
Mnogo je trebalo preći i teških
zapreka, dok je došlo do ostvarenja ove
veze. Danas, kad ona već postoji, ne-
ćemo evocirati mnoga neshvaćanja,
mnoga otešćavanja, pa i sabotiranja.
Radije ćemo istaći upornu odlučnost
,NARODNA SVIJEST“ 8 srpnja 1936
gen. direktora , Aeroputa*, g. Tadije
Sondermajera koji nije prezao ni pred
kakvim zaprekama ni teškoćama i niš-
ta nije moglo pokolebati njegovu
odlučnu volju, da kod Dubrovnika
pronagje i izgradi aerodrom, te uspos-
tavi saobraćaj.
Lanjski kongres F. A. I. (megju-
narodni kongres aerokluba) u Dubrov-
niku, koji je takogjer ovdje održan i
organiziran na predlog g. Sonderma-
jera, bio je jedna silna manifestacija
kolosalnog posljeratnog razvoja civilne
aviacije. Taj je kongres ujedno bio
odsudan za uspostavu avionskog sa-
obraćaja sa Dubrovnikom. Najlaskavije
izjave tolikih prominentnih ličnosti iz
čitavog svijeta o ljepotama našeg grada
bile su odlučan potstrek, da Slovinska
Atina dobije avionsku vezu, koja nam
još izgleda kao neki san: da za cigli
jedan sat ugodne vožnje preko herce-
govačkih i bosanskih planina stignemo
u Sarajevo, a za dva sata u Beograd.
Istog dana možemo ručati u ma kojem
većem gradu centralne Evrope, čak u
u Berlinu, a večerati u Londonu i naj-
udaljenijim prijestoljnicama Evrope.
Možemo dnevno poći u Sarajevo ili
Beograd, ostati tamo punih 10 sati i
po razgledanju znamenitosti ili obav-
ljenom poslu, vratiti se istog dana, na
večeru, u Dubrovnik !
Cijene su vrlo umjerene, odgova-
raju približno II. klasi brzog voza. Kad
se uzme u obzir gubitak vremena,
troškove hotela i drugo da o umoru i
drugim teškoćama putovanja i ne go-
vorimo, onda tek možemo ocjeniti, od
kolike je blagodati avionski saobraćaj.
Svi već znamo, da je avion danas
već toliko usavršen, da je putovanje
avionom bar toliko sigurno, ako ne i
sigurnije, no ma kojim drugim saobra-
ćajnim sredstvima na zemlji. Hvala
uzornoj i van granica maše države
priznatoj organizaciji našeg civilnog
vazduhoplovstva, godišnje se avionima
,Aeroputa“ prevozi na hiljade putnika
sa stopostotnom sigurnosti kroz čitavi
niz godina. Čabarski
Gospodarska štedionica
Središniica: SPLIT
Podružnice: DUBROVNIK i MAKARSKA
Najveći dalmatinski novčani zavod na zadružnom polju.
Nove uloške na štednju ukamaćuje najpovoljnije te ih u svako doba isplaćuje u cjelosti.
Otvara tekuće račune. — Daje kratkoročne zajmove. Lombardira sve državne papire. —
Kupuje i prodaje vrijednosne papire, devize i valute uz dnevne tečajeve. — Obavlja naj-
kulantnije sve bankovne poslove. — Odlične izravne veze u zemlji i inozemstvu.
lj i.
Za proljeće prispjeli
najnoviji modeli
rOTO-APARATA
svjetskih
tvornica
od Din. 75 na više
Fotoodjeljenje
JADRAN“
knjižara- papirnica
štamparija
knjigovežnica
DUBROVNIK
Naš list zapada —
_ samo € 5 Bin. mjesečno !
Pokućstvo
i sve u struku spadajuće
kao Linoleum, Tepihe za
hodnike, sobe, okvire i slike
veliki izbor, uz vrlo
umjerene cijene kod
M.SEŽIAN
ll DUBROVNIK
GLAVNO ZASTUPSTVO
[eon - GIIegl
u svim bojama
dobije se kod
Zraka“
elektrotehničko poduzeće i
laboratorij s. o. j.
DUBROVNIK — Pile
Broj 27
Pisma iz naroda.
MRCINE. Pastirski pohod. U ne-
djelju, dne 5 jula, na blagdan patrona
našeg mjesta sv. Cirila i Metoda, do-
šao je knama preuzvišeni biskup Dr.
Josip M. Carević u pratnji preč. Ca-
pursa, da obavi službeni kanonski po-
hod i podijeli djeci sv. Krizmu. Na
ulazu u mjesto bio je podigaut slavo-
luk i čitavo mjesto okićeno narodnim
trobojnicama. Pod slavolukom na čelu
sa svojim dugogodišnjim župnikom
preč. Du. Vickom Vodopićem dočekao
je narod svog natpastira klicanjem iz-
vijanjem barjaka, pucajavom mužara i
zvonjavom zvona. Nakon izraženih
zgodnih pozdravnih govora sa strane
jedne djevojčice, pa seminarca Mata
Bogišića, a osobito zanosnog sa strane
g. Balda J. Bogišića u ime mješćana
i društva ,Napredak“, preuzv. biskupa
je pozdravio starina župnik srdačnom
dobrodošlicom. Preuzvišeni je svima
zahvalio ua pozdravu. Na pragu žup-
nog dvora pozdravio je crkvenog kneza
starina Miloglav zahvalivši mu osobito
za dosadašnje zauzimanje za župu Mrci-
pe. Nakon propisnih molitava pri do-
čeku slijedila je pjevana sv. misa mp.
O. Krile pod vedrim nebom, jer je stara
crkva razrušena, a lijepa nova sagra-
gjena do krova. Nakon sv. mise revni
natpastir održao je jezgrovit govor o
sv. Krizmi potaknuvši prije narod da
okruni započeto djelo gradnje divne
nove crkve. Zatim je krizmao 106 djece.
Na ovu rijetku svečanost došlo je u
Mrcine mnoštvo okolnog naroda, a
prisustvovao je i g. Načelnik Korda i
vič. gg. župnici Arbulić, Brajnović i
Grbić. Popodne je Preuzvišeni održao
sastanak sa gg. crkovinarima obzirom
ma svršetak gradnje nove crkve, Za-
ključak je bio, da se do sv. Nikole
crkva pokrije i uredi za blagoslov. Ci-'
tavo popodne se je narod zabavljao
uz svirku tamburaškog zbora, a pred
večer se okupio pod slavolukom da
pozdravi svog obljubljenog biskupa
na odlasku. Na pozdrave i klicanje
Preuzvišeni je odgovorio oduljim go-
vorom, u kojem je očinski preporučao
megjusobnu bratsku ljubavi odanost
sv. vjeri katoličkoj, koja nas uči lja-
bavi i žrtvi za svoj narod i socijalnu
pravdu. U pratnji brojnog svećenstva,
komu je narod uz sv, Oca takogjer
zanosno klicao, preuzvišeni je otišao
od nas praćen pozdravnim poklicima,
izvijanjem barjaka kao i pucanjem mu- |
žara i zvonjenjem zvona, ali osvojivši
nepokolebivu privrženost svojih vjerni. |
ka. Bog nam ga poživio! |
MLJET. Nudizam. Već je nekoli-
dana, da su na ovaj otok došli tri Ni-
jemca sa svojim drugaricama. Ušatorili
su se u luci Blaca-Saplunara nedaleko |
sela Koriti. Koli muški toli ženske ne-
maju ni malo srama ljudskoga, nego
kao prave živine klatare se po tom |
položaju potpuno goli, To strašno sa-
blažajuje ovdašnji narod a pogotovo
mladost. Narod je htio više puta da
obračuna s takovim bezobraznicima
ali stariji su posredovali, da ne dogje |
do krvoprolića. Molimo Sresko Načels-
tvo, da odmah ostrani od nas te div-
ljake.
Kušajte uvjerit će te se da je
u istinu najbolji i najukus-
niji, dobro pečeni kruh,
razno sitao luksuzno pecivo kod
Parne pekarne iz Gruža
zato jer izragjiva na higi-
gijenski najmoderniji način
Preporuča se i
PARNA PEKARNA
BALDO CRNJAK
Trgovina mješovite robe kod
Tržnice DUBROVNIK 2