TAKSA PLAĆENA U GOTOVU Br. 28. DUBROVNIK, 13 Srpnja 1936. HRS a Čekovnog računa našeg lista HRF" es 4153 Podružnice Sarajevo, God. XVIII Narodna Svijest Cijena je listu 5 Din. mjesečno : za inozemstvo 10 Din. mjesečno PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare. Izlazi svake Srijede Pojedini broj Din. 1.50 Vlasnik — izdavač — Urednik: Vicko Lisičar — Dubrovnik Tisak Dubrov. Hrvat Tiskare (zast. Gj. Ružier) Dubrovnik 2, Rukopisi se ne vraćaju. Rntolicizami životna previrania Filozcf John Stuart Mill piše: ,CČovječanstvo ne možemo nikada dosta potsjetiti, da je nekoć postojao čovjek koji se je zvao Sokrat,“ Na ovo vrlo pronicavo dodaje Harnack: ,Stuart Mill ima pravo, no kudikamo je važ- nije uvijek manovo potsjećivati čovje- čanstvo, da je nekoć u njegovoj sredi- ni postojao čovjek koji se je zvao Isus Krist.“ I upravo zato, jer je čovječanstvo zaboravilo ua tu središnju tačku sve- ukupne povijesti, tiza se u tjeskobnim grčevima. — Ono je u krizi u sva tri pravca kojima se odbija život čovjekov : u smjeru prema gore — prema carst- vu duhovnih vrednota : Istine, Dobrote i Ljepote; u smjeru prema dolje: pre- ma zemlji i zemaljskim vrednotama; i konačno u horizontalnoj liniji — u megjusobnom odnošaju prema drugim pojedincima i zajednicama. Uzrok svih kriza? Idejni i prak- tični otpad od Boga! Mi gledamo zadnji čin tog majsramotnijeg čovje- kovog otpada. Poslije svjetskog rata zapaža se jačanje katolicizma u mnogim evrops- kim zemljama. Ugledni ljudi vraćaju se vjeri, prelaze na katolicizam, nalaze snagu u njemu. Naročito se to zapaža u višim krugovima — megju inteli- gentnijima. Sa sigurnošću se može reći da katolicizam jača u dubinu i širinu. Strahota rata je otvorila oči mno- gima. Taj silni rat je iznio na vidjelo moral svijeta i njegovu kulturu. Koja ideja nije iznešena, za koju se iđeju nije borilo, a koja nije izrugana i za- bačena !? Natjecanje megju narodima i drža- vama, nacionalni i gospodarski proble- mi sve više se zapliču. Slika svijeta ne odaje čar i vedrinu, nego sile na raz- mišljanje. A rezultat te ozbiljnosti i razmiš- ljanja jest vraćanje vjeri i katolicizmu. — | zar bi se ikada moglo kazati, ako ne sada, da je vjera, katolicizam potrebit čovječanstvu ? ! Mnogo je tih ideja i, naoko, stva- raju zbrku, ali pošten i karakteran čovjek maći će svakoj ideji, uz malo dobre volje i svijesti, pravo mjesto : ili se nalazi u području Boga ili sotone. Čovjeku ne preostaje drugo nego da aktivno ugje u područje jednih ili drugih ideja; da služi Bogu ili sotoni. Megjutim svaki nerad, komotnost i ravnodušje su potpora sotoni i njego- vim slugama. Današnji čovjek znade da je ma jednoj strani katolicizam, s čvrstim i odregjenim moralom, dubokom i djelo- tvornom vjerom, jedinstven cjelovitošću, koji je reprezentiran u namjesniku Kristovu, sv. Ocu. Na drugoj strani je Dezvjerski liberalizam svih tipova. Sve drugo može biti samo ubla- Žena forma jedne ili druge strane, Ne- ma u ovom _ pitanju zlatne sredine. Krist jasno kaže: ko nije sa mnom, protiv mene je! svako mudrovanje isključeno je i može služiti jedino za umirenje savijesti i opravdanje čina koje čovjek želi učiniti, Jao onomu koji traži slobodu od svoje vjere, sva- koga čvrstoga morala i Božje discipline, jer postoji još jedna disciplina — so- tonska. Traže slobodu od vjere: da budu bezvjerci; slobodu od morala : da budu nemoralni; od discipline: da budu nedisciplinovani ; slobodni od veličine : da budu mali; od jedinstva: da budu proti njemu; od pape: da budu proti papi. — Nema trećega! Za istinu ili protiv nje, Nikakve sredine, nikakvog polovičarstva. Čitav svijet mora priznati katolicizam kao najjaču moralnu sna- gu, osnov u rješavanju svih pitanja — megju pojedincima i skupinama. Za temelj megjusobnog povjerenja. Temelj svjetskog mira. Mladi naraštaji traže riješenje svih pitanja. A kako će to biti, ako nemaju u sebi Kristovog autoritets, zdravog mo- ralnog osjećanja ? Treba moliti i radi- ti, ozbiljno i bez prestanka, da moć vjerskog uvjerenja bude mejjača sila koja će pokretati mlade naraštaje u rje- šavanju velikih i teških poslova. E MEN RE O hib lu drad zdravlja Dubrovnik je daleko interesantniji, nego i jedno mjesto na francuskoj ili talijanskoj rivijeri, ali nije ni melo ure- gjeu pa da bude pravi ,grad zdravlja“, reći će svaki stranac, koji poznaje svjet- ska liječilišta, Megjutim , Pravilnik za unapregjenje turizma“, daje općini kako obavezu i sredstva tako i veliku vlast, da se za to uregjenje pobrine. Pokušaćemo ovdje skicirati shemu glavnih potreba dubrovačke tutistike i praktičnog izvršenja najprešnih po- slova. Biće korisno, ako tim, makar potaknem drtvge i pozvanije, da i oni kažu svoju, uvjeren, da će Općina sva- ku dobronamjernu sugestiju pozdraviti. Zimska i ljetna sezona. Najviše gostiju ima Dubrovnik u ljetnom po- lugodištu, u doba kad je na redu ku- panje, sunčanje, plivanje i jedrenje. Mealobrojni pak zimski posjetioci do- laze obično zbog blage klime kao re- konvalescenti, da se mogu što bolje oporaviti boravkom u slobodnoj priro- di. No Dubrovnik bi prema svojoj klimi imao prava na mnogobrojniju posjetu, kao što je imaju i tolike druge medi- teranske zimske stacije, jer njegova blaga klima prija ne samo kod raznih slabosti dječjeg i staračkog doba nego i kod mnogih bolesti odraslih, No vri- jednost njegove klime još nije dovoljno razglašena, U nekim zemljama postoji zakonska obaveza za klimatska mjesta da se mjerenjem meteoroloških poda- taka propagira njihova kurativna vri- jednost. Ovaj će se posao morati pre- duzeti i u Dubrovniku baš radi oživ- ljanja zimske sezone za koju postoje klimatski uslovi a i to će spadati u kompetenciju Turističkog Odbora op- ćine, te će njegov činovnik nadgledati instrumente i objavljivati dotične po- datke. No poslovi, koje valja preduzeti za uljepšavanje, javnu higijenu i sport unaprediće jednako i zimsku i ljetnu sezonu. Za organizaciju i kontrolu ovih radova treba napraviti projekt, a ma izradi tog projekta treba da rade spe- cijaliste iz svih struka. Na prvom mjestu treba da se izdvoje tereni, koji moraju ostati slobodni čisto u svrhe liječilišta i poljepšavanja. Naravno, da će se stati na žulj nekom spekulantu sa proda- jom terena za gradnje, ali će se Dub- rovnik spasiti o d daljnje unakaživanja, Eventualnom eksproprijaciom doći će se do potrebnih i prikladnih mjesta za razne sportove. Ali najveću pažnju valja pokloniti mjestima prikladnim za kupanje, to je majosjetljivija potreba dubrovačkog turizma. U nedostatku dobrih plaža valja kompletirati zgodne prirodne položaje, a neka kupališta osposobiti i za balneaciju u zimsko doba. Turistički Odbor mora imati čovjeka verziranog u svima modernim sportovima. Kolikogod je za ljeto važno imati dobra kupališta, toliko je za zimu omogućiti gostima boravak u slobod- noj prirodi te učiniti svakom pristu- pačne interesantne izglede i prirodne ljepote, izgradnjom turističkih staza i puteva i organizacijom vrtova i pro- menada. Kad se jednom razvije i zim- ska sezona u većem opsegu služiće ove nove staze i promenade za t, zv. terenske kure za izvjesne bolesti, jer je dubrovački kraj za tu svrhu veoma podesan. * Naijpotrebnije turističke radnje i njihovo praktično izvagjanje. Da budemo jasniji, rećićemo odmah, da za najvažnije radove za turizam sma- tramo: 1) uregjenje kupališta i orga- nizovanja morskog sporta; 2) gragje- nje morskih staza i obalnih promena- da; 3) uregjenje i podizanje parkova i šetališta ; 4) pošumljavanje, otvaranje šumskih staza ; 9) uregjenje izletišta u okolicu. Mjesta za kupanje su prema broju domaćih i stranih gostiju malobrojna i neuregjena. Morsko dno je često pu- no oštrog kamenja i morskih ježeva a voda po nekad mečista od bačenog smeća. Tome bi se moglo pomoći adaptacijom zgodnih mjesta, pri moru, kojih ima, koliko hoćete, ali su odvo- jena od ceste privatnim posjedima. Još se sjećamo slučaja, kad je jedan vlasnik zemljišta naplaćivao taksu od jednog dinara za prolaz do mora. Osi- gurajmo dakle slobodan prolaz na svi- ma zgodnim mjestima, osobito u sv. Jakovu i na Lapadu. Najviše pažnje valja ukazati slobodnom kupalištu na Dančama a nastojati da se najljepša dubrovačka banja u Vali od Lapada vodi što reprezentativnije, Za veslački i jedrilački sport treba na zgodnim položajima napraviti mjesta za prista- janje i vezivanje barki, osobito u bli- zini posjećivanih kupališta. Ne treba dozvoliti, da obalu kvare cijevi od kanalizacije. Staza uz more nemamo, do li one na Lapadu od Vale oko Babin- kuka. Najprije valja napraviti stazu is- pod gradskih zidina iz parka Posata do Porporele, pa drugu iz Pila ma Danče i uz more do bolnice. Ova bi se s vremenom spojila i s Lapadom te sa šumskim stazama mad morem preko Velike i Male Petke i uz more 1 Zubni kastač | velika opasnosi! Protiv toga pomaže SARGOV sve do Vale a ie: inžinjere ! Podizanje šuma je od kapitalne važnosti, jer šume brane od klimatskih ekstrema, zimi štite od hladnih vjetro- va, ljeti od žege. Ovo se pitanje mora specijalno obraditi i u koliko se može donekle riješiti po spomenutoj Uredbi. Dotle se zadovoljimo, ako se uređe postojeće staze na Gorici Sv. Vlaha i na Petkama pa naročito u najvećem i najljepšem šumskom kompleksu dub- rovačkom na Pelegrinu, koja se može spojiti i s Kuparima. U parkovima smo dosta siromašni, Istina je da je cijeli Dubrovnik sa svo- jim predgragjima jedan lijepi park. No nažalost ni najbolji park Gradac nije po svojoj glavnoj aleji dovoljno ori- jentiran prema moru i ako je iznad njega. Tako i divna šetuja po Kona- lima, od kojih bi se lako napravile divne terasne promenade, s pogledom na more, pokvarena je jer su vlasnici dizali i s morske strane zidove preko 2 metra visoke. Treba iražiti moguć- nost, da se svi ti zidovi skrate na 1 i po metar najviše a da se eventaalno dozvoli preko te visine samo ograde koju se vidi, Park Gradac mogao bi se proširiti kupnjom dijela Danča do barutane. Prirodnim parkovima mogu se smatrati mnoga mjesta u okolini Dub- rovnika, te bi odgovarala kao prvo- klasna izletišta za strance, O tom kao da niko nema pojma i kao da malo ko i sluti kakvo uživanje pruža šetnja od Močilja do Prijevora, od Brgata do Petrače preko Postranja a od Plo- čica Donjim krajem do Cavtata, da ne govorimo o drugoj strani konavoskog polja, o dubrovačkim planinama od Snježnice do Tmora pa susjednim pla- ninama u Krivošijama, Zupcima te predjela oko Osojnika, punog mogila i prekrasnih špilja. Dubrovački planinar. Da no Novi vozni red na željeznicama stupio je na snagu 15. V. Prema tom novom voznom redu vlakovi dolaze u Gruž 5:05, 9:25, 19:39, 23:40 a odlaze iz Gruža 6:15, 12. 19:40 22:15. Brzi je vlak što dolazi 925, a odlazi 19:40 kor