TAKSA PLACENA U GOTOVU

Br. 29.

DUBROVNIK, 22 Srpnja 1936.

DE“ i Čekovnog računa našeg lista

DE" jest 4153 Podružnice Sarajevo.

God. XVII

 

Narodna Svijest

 

Cijena je listu 5 Din. mjesečno : za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU
Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare.

Izlazi

 

svake Srijede
Pojedini broj Din. 1.50

 

Vlasnik — izdavač — Urednik; Vicko Lisičar — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvat Tiskare (zast. Gj. Ružier) Dubrovnik 2,

_ Rukopisi se ne e vraćaju.

 

Narodni dobrotvor Luko Pehovac

Na sam blagdan bl. Gospe Kar-
melske, kojoj je posvećena kućna ka-
pela u njegovoj vili na Pilama, zaklo-
pio je spokojno svoje oči za uvijeke
gospar Luko Pehovac u 82, godini ži-
vota.

Rogjen u pitomoj dubrovačkoj Ri-
jeci od oca Ivana, skromnog ,patruna“
i od majke Kate Grgurević, usisao je
gospar Luko već u ranom djetinstvu
od svoga značajnog i radišnog oca i
pobožne majke onaj duh, koji je u
prošlosti činio Dubrovnik velikim, Još
kao mladićak od 15 godina otplovi u
Južnu Ameriku, gdje su mu već bila
dva starija brata, koji ga smjestiše kod
jednog ujaka. Dok su drugi namješte-
nici u radnji slobodno vrijeme pro-
lazili u ljenčarenju mladić Luko Peho-
vac je sve slobodno vrijeme pa i ve-
liki dio noći upotrebljavao da se izo-
brazi. Svu svoju skromnu platu prvih
mjeseca trošio je plaćajuć učitelje, da
periektno izuči španjolski jezik, da se
usavrši u matematici ida dobije teme-
lje trgovačkih znanosti, osobito kores-
podencije i knjigovodstva. I tako pot-
puno spremljen mogao je sa majstari-
jem bratom Ivanom osnovati veću sa-
mostalnu. trgovačku radnju, kojoj je
on bio duša i osovina i koja je kroz
kratko vrijeme postala prva u Cerro
de Pasco, donoseći braći Pehovac i
blagostanje i ugled. I doista bio je
postao imućan novcem, ali i bogat vrli-
nama, da je na svakoga s kim je do-
lazio u doticaj napravio dojam otmena
i uglagjena čovjeka finih osjećaja.

Kad je pak pod starije dane de-
finitivno napustio posao u Americi i traj-
O se nastanio 1 Dubrovniku, gospar je
Luko svojom skromnošću, uza sve
bogastvo, čvrstoćom značaja i uvjere-
nja, koje nije nikome nametao, nego
primjerom širio skrupoloznom  ispu-
njavanju zadane riječi, privrženošću za
svoj rodni kraj i svete tradicije dubro-
vačke prošlosti i ovisnosti o zapadnoj
kulturi bio živi primjer pravog dubrov-
čanina.

Odregjenje posljednje volje gos-
para Luka, kojom je skoro sav svoj tru-
dom stečeni, a razumnom štednjom
sačuvani veliki imetak namjenio u kul-
lume, dobrotvorne svrhe, otkriva nje-
gov pravi značaj kršćanskog filantropa
i svjesnog rodoljuba, koji je potpuno
shvatio položaj Dubrovnika u sklopu
hrvatskih gradova, povezana sa Zagre-
bom kao našim i kulturnim i privredi

 

 

 

 

PREPORUČAMO VAM dobro
poznatu dubrovačku draguljarsku
radnju Josipa Krilić, koja pruža
danas u Dubrovniku najveći izbor
raznog najmodernijeg zlatnog na-
kita, specijalno za darove prigo-
dom krizme, vjenčanja i krštenja.
Cijene su posve solidne i bez-
konkurentne.

Za robu daje specijalnu garanciju.
Stručna izradba satova, graviranje
i posebni optički atelje.
lnteresentima, kumama i kumovima
za krizmu skrećemo naročitu paž-
nju na ovu solidnu firmu.

 

gim cetrumom a sadašnjim nosiocem
onih tradicija zapadne kulture, koje su
pronijele slavu staroga Dubrovnika. To
je finim osjećajem dao plemeniti opo-
ručitelj razumjeti svakome, tim što nije
svome općem nasljedniku ostavio slo-
bodne ruke, kako će i gdje odgajati
siromašne dječake iz njegove zaklade
već je naredio, da to ima biti preko
Hrvatskog Radiše u Zagrebu. A kad
ih bude potreba poslati na školovanje
u inozemstvu, da to bude u zavodu
»Croaticum“ u Beču.

Navesti ćemo ovdje glavne raspo-
ložbe posljednje volje pok. Luka Pe-
hovca : Svoju vilu na Pilama, koju je
sagradio na zemljištu vlasnosti dubro-
vačke stolne crkve glede koje imade
uživanje za 50 godina, ostavio je na-
kon smrti svoje udovice ma uživanje
Dječjeg Zakloništva kome je osim toga
ostavio i svotu od Din. 50.000. Crkvi
matici sv. Spasa u njegovoj rodnoj
Mokošici ostavio je Din. 50.000 uz
uvjet, da mu se u porodičnoj grobnici-
kapeli izgovore po tri mise na godinu
i uzdržava u redu grobnica. Javnoj
Dobrotvornosti u Dubrovačkoj Rijeci
ostavio je iznos od Din. 50.000 i 300
akcija Dubrov. Plovidbe; staračkom
Zakloništu ,Domus Christi“ Din. 50.000;
karitativnom Odboru , Milosrgje* Din.
90.000; Crvenom Križu u Dubrovniku
Din. 50.000 te društvu za poljepšanje
Dubrovnika ,Dub“ Din. 50.000. Svi
se ovi legati imadu isplatiti kroz go-
dinu dana.

Sav preostali imetak nakon isplate
legata ostavio je zavodu Blago Djelo
u Dubrovniku, koje od tog imetka
mora ustanoviti posebnu zakladu pod
imenom ,Luke i Jelice Pehovac“, Pri-
hode zaklade ima se isplaćivati pokoj-
nikovoj udovici dok je živa, a po nje-
zinoj smrti idu za uzdržavanje 1—2
siromašna mladića, rimokatoličke vjere,
rogjena na teritoriju bivše dubrovačke
republike, putem Hrvatskog Radiše u
Zagrebu, a kad svrše nauke, da ih se
pošalje do potrebe na usavršavanje u
inozemstvo u jedan zgodan zavod n.
pr. Croaticum u Beču. I ako su pre-
tjerane vijesti, koje su meke novine
donijele ,o najbogatijem Dubrovčani-
nu“ i o imetku ,koji se penje na de-
setke milijona“, svakako imetak će za-
klade pok. Pehovca biti znatan, te će
se moći obilato izdržavati od prihoda
dva siromašna mladića na naukama.

Dne 17 o. mj. ispratilo je uz ve-
liki broj mirskog i redovnog svećen-
stva i svojte mrtve ostanke pok. gos-
para Luke veliko mnoštvo gragjana do
katedrale, gdje je sam preuzvišeni Bis-
kup dao odriješenje nad lijesom, a za-
tim su zemni ostanci sprovedeni u Mo-
košicu i sahranjeni u porodičnoj ka-
peli na onom seoskom groblju uz po-
kojnikova sina, koji mu je u naponu
muževne snage preminuo otrag 15 g.

Prije spuštanja lijesa u grobnicu
oprostiše se značajnim i dirljivim rije-
čima od pokojnika advokat Miho Kisić
u ime Hrvatskog Radiše, a advokat Dr
Frano Bizzarro u ime Dubrovnika i
ostalih obdarenih institucija.

Ime Luka Pehovca ulazi trajno u
historiju Dubrovnika u nizu mecena
koje je Dubrovnik kroz vijekove svog
opstanka dao u raznim svojim sinovima.

Neka je slava i hvala pok. Luku
Pehovcu, megju živima primjer, a na
nebu nebus obilna plala.

Dobrovnik. kao dra zlava'

Članak Nar Svij. od 15. VII t. g. misli-
mo da ne traži da Dubrovnik u prvome
redu bude kao takav za svoje stanov-
ništvo niti da traži od Općine dubrovačke
da u interesu zdravlja općinara, po-
digne jednu od najjeftinijih higijenskih
ustanova, već u glavnome reklamiše
Dubrovnik kao klimatsko mjesto. Ne
može se osporiti da takova reklama
Dubrovniku ne koristi, ali mora se baš
istaknuti da takova reklama može da
Dubrovniku i u koliko se pri tome
oprezno ne postupa — mnogo naško-
di, Naškodi u toliko što bi se moglo
da privuče strance, koji boluju na za-
raznoj bolesti — tuberkulozi. Utoplje-
njak se hvata bilo čega samo da se
spasi, Kada bi jedan  tuberkulozno
oboljeli saznao da je Dubrovnik grad
zdravlja, možda bi povjerovao da bi u
takovom građu mogao i svojoj neiz-
liječivoj bolesti da potraži lijeka. Ta-
kav bolesnik sličan je utopljenjaku, jer
se hvata bilo kojeg savjeta, ne bi li se
spasio od te bolesti. Do otrag nekoli-
ko godina moglo se u Dubrovniku da
vidi mnogo takovih bolesnika baš iz
razloga što su smatrali Dubrovnik kao
grad zdravlja i dolazili su da traže
lijeka svojoj bolesti, misleći da morski
zrak može i tu bolest da izliječi. Da
Dubrovnik nije postao liječilište za ta-
kove bolesnike, može da se zahvali
Savezu za unapregjenje turizma (gosp.
Dr. M. Vidoević) i Higijenskom Zavo-
du (gosp. Dr. V. Orlić) koji su našli
načina da oslobode Dubrovnik od im-
portiranja takove bolesti,

Prama gore nmavedenome može da
se uvidi, da se u spomenutom članku
Dubrovnik nije reklamisao kao liječi-
lište za one, koji boluju od plućnih
bolesti i tuberkuloze, ali sam naslov
članka može mnoge da dovede u zab-
ludu i prama tome je potrebito o tome
voditi strogog računa.

U knjizi ,Ljeti i zimi u Jugosla-
viji“ (Izdanje Jadranske Straže — Za-
greb) stoji doslovce o Dubrovniku —
izmegju ostalog — i slijedeće :

Osim odličnih morskih kupališta
Dubrovnik ima i sumporno kupalište i
hidroterapeudski zavod u Mokošicama
(3 km daleko od grada), pa je po tome
i liječilište,

Prama tome je Dubrovnik liječi-
lište samo za one strance-bolesnike, či-
gove bolesti mogu da se liječe sum-
pornim banjama inače ono je zimova-
lište i ljetovalište, te kao takovo mora
da se i reklamiše.

Ne smije se preći mučke a da se
ne istakne ostali interesantni dio član-
ka. To može da uradi samo onaj gra-
gjanin, koji život svoga grada prati do
u tančine i koji ima mnogo ljubavi
prema njemu i mnogo svijesti o svo-
joj javnoj dužnosti,

* Primili smo nekoliko članaka ob ovom

predmetu. Dojdući put ćemo iznijeti mišlje-
nje Dr

Tako svježe kao
prvi dan poslije
svakog pranja

Pere zajsta čisto

 

Poziv na kongres primor-
skih vinogradara

Braćo vinogradari!

Stanje našega vinogradarstva je
svakim danom sve gore a stanje vas
samih postalo je neizdrživo, jer uz
pune bačve vina trpile svaku oskudicu.
Ovaj savez kao i ostale raše zadružne
središnjice nastojale su i nastoje, da
vam položaj olakšaju. Usuprot tome
nastojanju nije bilo moguće, da se
osjetno ublaže teškoće u kojim živite
i radite, Smatramo stoga potrebnim,
da se ponovo i izravno s vama spo-
razumijemo o daljnem radu. O vašoj
se koži radi, pak ćetevi najbolje znati
odrediti smjernice za budući rad, Radi
toga sazivljemo kongres svih primors-
kih vinogradara za dan 5. kolovoza ov.
god. Kongres održat će se u Splitu u
dvorani kina ,Sirius“, a počimlje toč-
no u 9 sati.

Da bismo što većem broju vino-
gradara omogućili dolazak na kongres
zatražili smo od parobrodskih društava
(Jadranska i Dubrovačka plovidba)
popust na vožnji od barem 580%, a
od Ministarstva saobraćaja popust na
vožnji državnim željeznicama. O odob-
renim popustima obavijestit ćemo vas
putem štampe.

Braćo vinogradari !

Uvjereni smo da ćete ma osnovu gor-
nje napomene doći do žaključka kako
je potrebito, da se čuje vaš skupni
glas po svima vinogradarskim pitanji-
ma koja ugrožavaju vaš opstanak. Ta
su pitanja prvenstveno ova : Pitanje raz-
nih trošarina na vino pa u vezi s tim
pitanjem i pitanje ravničkih vinograda
i vinograda osnovanih sa rodnim hi-
bridima, zatim pitanje organizacije
prodaje i izvoza našega vina s tim u
vezi i pitanje uvoza grčkih suvica.

U svakom mjestu osnujte odmah
odbore koji će organizovati dolazak
na kongres. Za potanje obavijesti neka
taj odbor stupi u vezu ili sa tamošnjim
mjesnim zadružnim središnjicama ili sa
ovim savezom.

Savez vinogradarsko vočarskih
udruženja u Splitu.

 

ij

(sire