TAKSA PLACENA U GOTOVU Br. 29. DUBROVNIK, 22 Srpnja 1936. DE“ i Čekovnog računa našeg lista DE" jest 4153 Podružnice Sarajevo. God. XVII Narodna Svijest Cijena je listu 5 Din. mjesečno : za inozemstvo 10 Din. mjesečno PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare. Izlazi svake Srijede Pojedini broj Din. 1.50 Vlasnik — izdavač — Urednik; Vicko Lisičar — Dubrovnik Tisak Dubrov. Hrvat Tiskare (zast. Gj. Ružier) Dubrovnik 2, _ Rukopisi se ne e vraćaju. Narodni dobrotvor Luko Pehovac Na sam blagdan bl. Gospe Kar- melske, kojoj je posvećena kućna ka- pela u njegovoj vili na Pilama, zaklo- pio je spokojno svoje oči za uvijeke gospar Luko Pehovac u 82, godini ži- vota. Rogjen u pitomoj dubrovačkoj Ri- jeci od oca Ivana, skromnog ,patruna“ i od majke Kate Grgurević, usisao je gospar Luko već u ranom djetinstvu od svoga značajnog i radišnog oca i pobožne majke onaj duh, koji je u prošlosti činio Dubrovnik velikim, Još kao mladićak od 15 godina otplovi u Južnu Ameriku, gdje su mu već bila dva starija brata, koji ga smjestiše kod jednog ujaka. Dok su drugi namješte- nici u radnji slobodno vrijeme pro- lazili u ljenčarenju mladić Luko Peho- vac je sve slobodno vrijeme pa i ve- liki dio noći upotrebljavao da se izo- brazi. Svu svoju skromnu platu prvih mjeseca trošio je plaćajuć učitelje, da periektno izuči španjolski jezik, da se usavrši u matematici ida dobije teme- lje trgovačkih znanosti, osobito kores- podencije i knjigovodstva. I tako pot- puno spremljen mogao je sa majstari- jem bratom Ivanom osnovati veću sa- mostalnu. trgovačku radnju, kojoj je on bio duša i osovina i koja je kroz kratko vrijeme postala prva u Cerro de Pasco, donoseći braći Pehovac i blagostanje i ugled. I doista bio je postao imućan novcem, ali i bogat vrli- nama, da je na svakoga s kim je do- lazio u doticaj napravio dojam otmena i uglagjena čovjeka finih osjećaja. Kad je pak pod starije dane de- finitivno napustio posao u Americi i traj- O se nastanio 1 Dubrovniku, gospar je Luko svojom skromnošću, uza sve bogastvo, čvrstoćom značaja i uvjere- nja, koje nije nikome nametao, nego primjerom širio skrupoloznom ispu- njavanju zadane riječi, privrženošću za svoj rodni kraj i svete tradicije dubro- vačke prošlosti i ovisnosti o zapadnoj kulturi bio živi primjer pravog dubrov- čanina. Odregjenje posljednje volje gos- para Luka, kojom je skoro sav svoj tru- dom stečeni, a razumnom štednjom sačuvani veliki imetak namjenio u kul- lume, dobrotvorne svrhe, otkriva nje- gov pravi značaj kršćanskog filantropa i svjesnog rodoljuba, koji je potpuno shvatio položaj Dubrovnika u sklopu hrvatskih gradova, povezana sa Zagre- bom kao našim i kulturnim i privredi PREPORUČAMO VAM dobro poznatu dubrovačku draguljarsku radnju Josipa Krilić, koja pruža danas u Dubrovniku najveći izbor raznog najmodernijeg zlatnog na- kita, specijalno za darove prigo- dom krizme, vjenčanja i krštenja. Cijene su posve solidne i bez- konkurentne. Za robu daje specijalnu garanciju. Stručna izradba satova, graviranje i posebni optički atelje. lnteresentima, kumama i kumovima za krizmu skrećemo naročitu paž- nju na ovu solidnu firmu. gim cetrumom a sadašnjim nosiocem onih tradicija zapadne kulture, koje su pronijele slavu staroga Dubrovnika. To je finim osjećajem dao plemeniti opo- ručitelj razumjeti svakome, tim što nije svome općem nasljedniku ostavio slo- bodne ruke, kako će i gdje odgajati siromašne dječake iz njegove zaklade već je naredio, da to ima biti preko Hrvatskog Radiše u Zagrebu. A kad ih bude potreba poslati na školovanje u inozemstvu, da to bude u zavodu »Croaticum“ u Beču. Navesti ćemo ovdje glavne raspo- ložbe posljednje volje pok. Luka Pe- hovca : Svoju vilu na Pilama, koju je sagradio na zemljištu vlasnosti dubro- vačke stolne crkve glede koje imade uživanje za 50 godina, ostavio je na- kon smrti svoje udovice ma uživanje Dječjeg Zakloništva kome je osim toga ostavio i svotu od Din. 50.000. Crkvi matici sv. Spasa u njegovoj rodnoj Mokošici ostavio je Din. 50.000 uz uvjet, da mu se u porodičnoj grobnici- kapeli izgovore po tri mise na godinu i uzdržava u redu grobnica. Javnoj Dobrotvornosti u Dubrovačkoj Rijeci ostavio je iznos od Din. 50.000 i 300 akcija Dubrov. Plovidbe; staračkom Zakloništu ,Domus Christi“ Din. 50.000; karitativnom Odboru , Milosrgje* Din. 90.000; Crvenom Križu u Dubrovniku Din. 50.000 te društvu za poljepšanje Dubrovnika ,Dub“ Din. 50.000. Svi se ovi legati imadu isplatiti kroz go- dinu dana. Sav preostali imetak nakon isplate legata ostavio je zavodu Blago Djelo u Dubrovniku, koje od tog imetka mora ustanoviti posebnu zakladu pod imenom ,Luke i Jelice Pehovac“, Pri- hode zaklade ima se isplaćivati pokoj- nikovoj udovici dok je živa, a po nje- zinoj smrti idu za uzdržavanje 1—2 siromašna mladića, rimokatoličke vjere, rogjena na teritoriju bivše dubrovačke republike, putem Hrvatskog Radiše u Zagrebu, a kad svrše nauke, da ih se pošalje do potrebe na usavršavanje u inozemstvo u jedan zgodan zavod n. pr. Croaticum u Beču. I ako su pre- tjerane vijesti, koje su meke novine donijele ,o najbogatijem Dubrovčani- nu“ i o imetku ,koji se penje na de- setke milijona“, svakako imetak će za- klade pok. Pehovca biti znatan, te će se moći obilato izdržavati od prihoda dva siromašna mladića na naukama. Dne 17 o. mj. ispratilo je uz ve- liki broj mirskog i redovnog svećen- stva i svojte mrtve ostanke pok. gos- para Luke veliko mnoštvo gragjana do katedrale, gdje je sam preuzvišeni Bis- kup dao odriješenje nad lijesom, a za- tim su zemni ostanci sprovedeni u Mo- košicu i sahranjeni u porodičnoj ka- peli na onom seoskom groblju uz po- kojnikova sina, koji mu je u naponu muževne snage preminuo otrag 15 g. Prije spuštanja lijesa u grobnicu oprostiše se značajnim i dirljivim rije- čima od pokojnika advokat Miho Kisić u ime Hrvatskog Radiše, a advokat Dr Frano Bizzarro u ime Dubrovnika i ostalih obdarenih institucija. Ime Luka Pehovca ulazi trajno u historiju Dubrovnika u nizu mecena koje je Dubrovnik kroz vijekove svog opstanka dao u raznim svojim sinovima. Neka je slava i hvala pok. Luku Pehovcu, megju živima primjer, a na nebu nebus obilna plala. Dobrovnik. kao dra zlava' Članak Nar Svij. od 15. VII t. g. misli- mo da ne traži da Dubrovnik u prvome redu bude kao takav za svoje stanov- ništvo niti da traži od Općine dubrovačke da u interesu zdravlja općinara, po- digne jednu od najjeftinijih higijenskih ustanova, već u glavnome reklamiše Dubrovnik kao klimatsko mjesto. Ne može se osporiti da takova reklama Dubrovniku ne koristi, ali mora se baš istaknuti da takova reklama može da Dubrovniku i u koliko se pri tome oprezno ne postupa — mnogo naško- di, Naškodi u toliko što bi se moglo da privuče strance, koji boluju na za- raznoj bolesti — tuberkulozi. Utoplje- njak se hvata bilo čega samo da se spasi, Kada bi jedan tuberkulozno oboljeli saznao da je Dubrovnik grad zdravlja, možda bi povjerovao da bi u takovom građu mogao i svojoj neiz- liječivoj bolesti da potraži lijeka. Ta- kav bolesnik sličan je utopljenjaku, jer se hvata bilo kojeg savjeta, ne bi li se spasio od te bolesti. Do otrag nekoli- ko godina moglo se u Dubrovniku da vidi mnogo takovih bolesnika baš iz razloga što su smatrali Dubrovnik kao grad zdravlja i dolazili su da traže lijeka svojoj bolesti, misleći da morski zrak može i tu bolest da izliječi. Da Dubrovnik nije postao liječilište za ta- kove bolesnike, može da se zahvali Savezu za unapregjenje turizma (gosp. Dr. M. Vidoević) i Higijenskom Zavo- du (gosp. Dr. V. Orlić) koji su našli načina da oslobode Dubrovnik od im- portiranja takove bolesti, Prama gore nmavedenome može da se uvidi, da se u spomenutom članku Dubrovnik nije reklamisao kao liječi- lište za one, koji boluju od plućnih bolesti i tuberkuloze, ali sam naslov članka može mnoge da dovede u zab- ludu i prama tome je potrebito o tome voditi strogog računa. U knjizi ,Ljeti i zimi u Jugosla- viji“ (Izdanje Jadranske Straže — Za- greb) stoji doslovce o Dubrovniku — izmegju ostalog — i slijedeće : Osim odličnih morskih kupališta Dubrovnik ima i sumporno kupalište i hidroterapeudski zavod u Mokošicama (3 km daleko od grada), pa je po tome i liječilište, Prama tome je Dubrovnik liječi- lište samo za one strance-bolesnike, či- gove bolesti mogu da se liječe sum- pornim banjama inače ono je zimova- lište i ljetovalište, te kao takovo mora da se i reklamiše. Ne smije se preći mučke a da se ne istakne ostali interesantni dio član- ka. To može da uradi samo onaj gra- gjanin, koji život svoga grada prati do u tančine i koji ima mnogo ljubavi prema njemu i mnogo svijesti o svo- joj javnoj dužnosti, * Primili smo nekoliko članaka ob ovom predmetu. Dojdući put ćemo iznijeti mišlje- nje Dr Tako svježe kao prvi dan poslije svakog pranja Pere zajsta čisto Poziv na kongres primor- skih vinogradara Braćo vinogradari! Stanje našega vinogradarstva je svakim danom sve gore a stanje vas samih postalo je neizdrživo, jer uz pune bačve vina trpile svaku oskudicu. Ovaj savez kao i ostale raše zadružne središnjice nastojale su i nastoje, da vam položaj olakšaju. Usuprot tome nastojanju nije bilo moguće, da se osjetno ublaže teškoće u kojim živite i radite, Smatramo stoga potrebnim, da se ponovo i izravno s vama spo- razumijemo o daljnem radu. O vašoj se koži radi, pak ćetevi najbolje znati odrediti smjernice za budući rad, Radi toga sazivljemo kongres svih primors- kih vinogradara za dan 5. kolovoza ov. god. Kongres održat će se u Splitu u dvorani kina ,Sirius“, a počimlje toč- no u 9 sati. Da bismo što većem broju vino- gradara omogućili dolazak na kongres zatražili smo od parobrodskih društava (Jadranska i Dubrovačka plovidba) popust na vožnji od barem 580%, a od Ministarstva saobraćaja popust na vožnji državnim željeznicama. O odob- renim popustima obavijestit ćemo vas putem štampe. Braćo vinogradari ! Uvjereni smo da ćete ma osnovu gor- nje napomene doći do žaključka kako je potrebito, da se čuje vaš skupni glas po svima vinogradarskim pitanji- ma koja ugrožavaju vaš opstanak. Ta su pitanja prvenstveno ova : Pitanje raz- nih trošarina na vino pa u vezi s tim pitanjem i pitanje ravničkih vinograda i vinograda osnovanih sa rodnim hi- bridima, zatim pitanje organizacije prodaje i izvoza našega vina s tim u vezi i pitanje uvoza grčkih suvica. U svakom mjestu osnujte odmah odbore koji će organizovati dolazak na kongres. Za potanje obavijesti neka taj odbor stupi u vezu ili sa tamošnjim mjesnim zadružnim središnjicama ili sa ovim savezom. Savez vinogradarsko vočarskih udruženja u Splitu. ij (sire