TAKSA PLAĆENA U GOTOVU
Br. 30.
DUBROVNIK, 29 Srpnja 1936.
BR" a Čekovnog računa našeg lista
REFO jesi 4153 Podružnice Sarajevo.
God. XVIII
Narodna Svijest
Cijena je listu 5 Din. mjesečno : za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU
Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare.
Izlazi
svake Srijede
Pojedini broj Din. 1.50
Vlasnik — izdavač — Urednik: Vicko Lisičar — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvat Tiskare (zast. Gj. Ružier) Dubrovnik 2,
__ Rukopisi se ne vraćaju.
Naša ekonomska prava.
Ekonomski momenat je najbitniji
elemenat u životu svakog naroda.
Ekonomske prilike odrazuju se na
politički život narodnih masa, te uz-
rokuju razna politička strujanja i nas-
tojanja. Čim su ekonomske prilike
lošije, tim je jači intenzitet narodnih
masa u njihovoj borbi za poboljšanje
svog ekonomskog stanja isa praved-
nom raspodjelom ekonomskih dobara.
Razumna državna uprava mora stoga
da ima za cilj, da nastoji poboljšati
ekonomske prilike zemlje i pri tome
mora paziti, da bude pravična u ras-
podjeli svojih srestava za ekonomsko
pridizanje zemlje, držeći se temeljnog
principa ravnopravnosti svih djelova
države.
Ova tema bila je više puta pred-
met raspravljanja prestavnika priv-
rednih institucija, koje su podizale
svoj glas za zaštitu privrednih inte-
resa područja, koje su zastupali. Ne-
go sve do sada taj glas ostao je kao
glas vapijućeg u pustinji, jer vodeći
odnosno odlučujući krugovi, koji su
upravljali sudbinom države, nijesu
vodili dovoljno računa o privrednim
potrebama naših krajeva. To se na-
pose izražavalo ondje, gdje se je ra-
dilo o investicijama, javnim radnjama
i osnivanju opće korisnih ustanova
bilo koje vrsti. Privredne komore
Zagreba, Splita, Dubrovnika i Osije-
ka održale su prošlih dana svoju
konferencu, te su konstatirali nejed-
nako tretiranje njihovih područja vje-
rujući, da će današnja vlada takovo
stanje popraviti. Komore naših kraje-
va, kao svoje pravo traže, da se po-
reski zakoni i propisi u našim kraje-
vima sprovode jednako, a ne strože,
nego u ostalim dijelovima države.
Kad imamo jedan poreski zakon, on-
da se on sa jednakom mjerom ima
u svim dijelovima države i da primje-
njuje. Javni radovi, koji se imaju fi-
nansirati srestvima dobivenim po
Uredbi o javnim radovima, imaju se
tako vršiti da naši krajevi ne budu
zapostavljeni. Ne smije se dogagjati,
da se javni radovi, koji bi se po
programu imali izvršit u našim kraje-
vima, ne izvrše, da se za njih pred-
vigjeni krediti ne otvaraju, odnosno
licitacije ne raspisuju. Cestovna mre-
ža u našim krajevima od osobite je
važnosti za turizam i ne smije se
dogoditi, da dobar dio te mreže os-
taje zapušten.
Našim lukama i našoj obali tre-
ba polagati više pažnje i o njima
treba voditi više računa. Naše luke
su dosta zanemarene, ruše se poje-
dini gatovi i propadaju razne lučke
naprave, jer nema kredita. U našim
lukama je do sada utrošeno oko 70
milijona, ali je toliko u njima i na-
plaćeno lučkih taksa. Za održavanje
luka predvigjeni su nedovoljni iznosi.
Dok tako stvar stoji sa postojećim
lukama i lučkim uregjajima, mjero-
davni faktori prema zadnjim vijestima
hoće da pristupe danas izgradnji
jedne sasma nove luke u nenaselje-
nom kraju — Ploče — na ušću Ne-
retve, u koju bi se moralo da utroši
već u samom početku ništa manje
nego 100 milijuna dinara, dok za iz-
gradnju te luke — Ploče — predvi-
gja se ukupni trošak od pola mili-
jarde dinara.
Dakle već u početku hoće se
utrošiti za 30 milijuna više nego se
je dosada utrošilo za sve naše luke.
Naše je pravo stoga da tražimo, da
doklegod današnje luke nijesu još
dovoljno osposobljene za postojeći
saobraćaj, dok su iste zanemarene i
dok ne postoji potreba stvaranja no-
ve luke, da se nova luka ne stvara.
&ko mjerodavni faktori imaju toliko
raspoloživih srestava, neka ih upo-
trebe za uregjenje i izgradnju danas
već postojećih luka, naročito većih
trgovačkih luka, koje su važne za
megjunarodni saobraćaj. Napose Dub-
rovnik bio bi najteže pogogjen iz-
gradnjom luke Ploče, izgradnjom ko-
je luke, se hoće, da se čitav izvoz i
uvoz u Bosnu i Hercegovinu i dalje
svede preko te nove luke. Razlog,
da bi put do luke Ploče bio kraći za
cirka 100 km i po tom jeftiniji, ne
može se uzeti kao odlučan s razlo-
ga, što se racijonalnom željezničkom
tarifom ta razlika može eliminirati,
kako se to čini u drugim zemljama,
napose u oskudici tako ogromnih ka-
pitala, koji su potrebni za stvaranje
nekih novih luka. Nema dubrovčanina
koji bi smatrao korisnim za Dubrov-
nik izgradnju luke Ploče, pak je ne-
ozbiljno, kad se u kojoj novini pojavi
člančić, koji zastupa gledište, a pot-
pisan anonimno ,dubrovčanin“.
Dubrovački privredni svijet jed-
nodušan je u tom, da je izgradnja
luke ,Ploče“ jedna anomalija i nera-
cijonalnost koja će uništiti Dubrovnik
kao trgovačku luku, a državi nanijeti
znatnu štetu uslijed upropaštavanja
već postojećih trgovačkih luka i ne-
racijonalnog utroška tolikih stotina
milijona.
Komore su stoga, izražavajući
jednodušno mišljenje svojih područja
pohvalno podigle njihov glas na zaš-
titu naših ekonomskih prava, tegoba
i potreba.
Dr B. P.
Naučnika za trgovinu ili obrt
tražite putem Podražnice , Hrvatski Ra-
diša“ u Dubrovniku.
PREPORUČAMO VAM dlišja
poznatu dubrovačku draguljarsku
radnju Josipa Krili6, koja pruža
danas u Dubrovniku najveći izbor
raznog najmodernijeg zlatnog na-
kita, specijalno za darove prigo-
dom krizme, vjenčanja i krštenja.
Cijene su posve solidne i bez-
konkurentne.
Za robu daje specijalnu garanciju.
Stručna izradba satova, graviranje
i posebni optički atelje.
Interesentima, kumama i kumovima
za krizmu skrećemo naročitu paž-
nju na ovu solidnu firmu.
Dubrovnik kao - grad - zdravlja
U predzadnjem broju ,Narodne
Svijesti“ izišao je pod gornjim na-
slovom podulji članak, potpisan od
Dubrovačkog planinara, koji je zanim-
ljiv i važan, jer pisac u njemu na-
stoji pobuditi veći interes u higijen-
skom pogledu, čime bi smo pritegli
puno više stranaca, baš u zimsko
doba, pogotovo što su nam klimatske
i telurske prilike povoljnije od dru-
gih rasglašenih mjesta na Zapadu.
Sve što je u članku nabrojeno u
pogledu kupališta, morskih staza, par-
kova, pošumljivanja i izletišta hitno
nam je potrebno, ako hoćemo da
ostanemo ono, što držimo, da smo u
pogledu turizma, odnosno, ako želimo
i napredovati u tom smjeru. Zar nije
grehota da stranci gledaju kako po
gradskoj luci i oko Porporele plivaju
trbučići, crijeva i drugi otpatci izba-
čeni iz klaonice? A lanjske je godi-
ne jedan stranac, idući ljeti zajedno
sa jednim našim činovnikom zapadno
mimo crkve Dumanjske na Dančama
na kupanje, rekao ,und die Gemeinde
hat nicht einmal den Zutritt zum
Meere geregelt“. Doduše je onuda
put jako grub.
Što se tiče morskih staza mora-
mo bolno priznati da nemamo skoro
nigdje odakle bi stranci nesmetano i
iz bliza mogli uživati more. Pokojni
načelnik Mičić pred 4 godine, na
molbe jednog liječnika, odredio bio 10
hiljada dinara za produljenje puteljka
od Porporele krajem mora. | zbilja je
je tehnički šef inženjer Roki izveo
mnogo sa onolikom svoticom. Baš
onuda dolaze u zimsko doba stranci
da se sunčaju. Grehota da se nije
svake godine nastavilo. Općina bi
mogla svake godine toliku svotu pri-
kupiti od auta i to tako da svaki
auto pri ulazu kroz gradska vrata
plati 5 dinara u korist puta okolo gra-
da i dalje. Kako bi bila divna šet-
nja, krajem mora, bez straha od
jurnjave automobila! Ne treba ni
spominjati kakova bito bila atrakcija
kad bismo gdjegod na Pločama ili
na Pilama mogli napraviti makar
čedni akvarij.
U pogledu parkova ne stojimo
dobro. Park Gradac nije ružan, ali
nije dovoljno posjećivan, kako da mu
nešto fali. Možda bi ga učinila priv-
lačivijim jedna kafanica ili glorijet.
Pošumljivanje nam mora ostati
dnevnom zapovijedi. Sijmo, sadimo,
domaće ekzotićno bilje. Neka raste,
neka se zagajaju šume, jer šuma
predstavlja ljepotu. Lokrum nebi vri-
jedio toliko da nije zašumljen.
Točila (Kono) treba učiniti lakše
pristupačnim i popraviti pute, pak eto
divne šetnje po ravnom putu od preko
11 kilometara sve do izvora grads-
kog vodovoda. DrEE.
Novi vozni red na željeznicama
stupio je na snagu 15. V. Prema tom
novom voznom redu vlakovi dolaze u
Gruž 5 05, 9:25, 19:39, 23:40 a odlaze
iz Gruža 6:15, 12. 19:40 22:15. Brzi
je vlak što dolazi 925, a odlazi 19:40
Opet lijepo — zaista
uščuvano poslije
svakog pranja
Zagrebačka Filharmonija“
po hrvatskom primorju.
Zagrebačka Filharmonija“ sa
svojim... kompletnim. orkestrom već
poduzima koncertnu turneju po Hr-
vatskom Primorju. U Dubrovniku će
boraviti dne 1, 2 i 3 augusta.
Orkestar ,Zagrebačke Filharmo-
nije“ muzičko je tijelo visoke umjet-
ničke kvalitete. Tokom svog mnogo-
godišnjeg rada razvila se Filharmo-
nija u homogeni orhestar, koji se po
svojim tehničkim i muzikalnim spo-
sobnostima može mjeriti strogim um-
jetničkim mjerilom. Pod vodstvom
vrsnih domaćih dirigenata, a i prili-
kom gostovanja prominentnih svjet-
skih dirigenata, ,Zagrebačka Filhar-
monija“ vazda je duboko impresijo-
nirala svoje slušače, pruživši svojim
izvedbama dokaze svjesnog i seri-
joznog umjetničkog rada. U tom po-
gledu pokazao je orkestar i nepre-
kidni umjetnički uspon. Ta umjetnič-
ka cjelina, — kojoj se punim pravom
dive svi oni, koji znadu prosuditi
kvalitetu orkestralne muzike, — na-
lazi se na zenitu svojeg umjetničkog
htijenja i reproduktivne moći. ,Za-
grebačka Filharmonija“ postala je to-
kom svog razvitka mezinče kulturnog
Zagreba, te mu danas već služi na
ponos. | zato se može očekivati, da
će umjetnički moment ove turneje
biti značajan. Qn će omogućiti, da
naše Hrvatsko Primorje upozna taj
naš najbolji simfonijski orkestar na
čelu sa svojim ponajboljim dirigenti-
ma. Pa kako se na programima kon-
cerata , Zagrebačke Filharmonije“ na-
laze pored djela naših istaknutih do-
maćih kompozitora i najreprezenta-
tivnija djela svjetske orkestralne lite-
rature, to nema sumnje da će nastupi
,Zagrebačke Filharmonije“ zaintere-
sirati svu publiku uzduž obale našega
plavoga Jadrana.
QWomozite akc
Bršoju, ČR?