A 82.
TAKSA PLAĆENA U GOTOVU
DUBROVNIK, 12 Kolovoza 1936.
O" <. Čekovnog računa našeg lista
HOF es 4153 Podružnice Sarajevo. God. XVIII
Narodna Svijest
Cijena je listu 5 Din. mjesečno: za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU
Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske: “Tiskare.
Pred prvim'ttečajem ,,Selja-
čke Katoličke Omladine“.
,Za hrvatsko katoličko i gospodar-
ski napredno selo“:
Ovih se dana održaje prvi tečaj
SKOM-a (Seljačke Katoličke Omladine)
u Janjini na Pelješcu pod pokrovitelj-
stvom dijec. biskupa Dr. J. Carevića.
SKOM je novi tip organizacije čiji su
program, narav i metode rada savjesno
proučene zajedno sa seljačkom omla-
dinom. Naša hrvatska domovina po-
trebnje svoju zemlju da može živjeti.
Naš nacionalni život i opstanak je uv-
jetovan životom sela. Selo se pak na-
lazi u krizi. Ta kriza ne pogagja samo
seosku poljoprivredu, samo seosko
gospodarstvo, kako nas hoće uvjeriti
kapitalistički i komunistički ideolozi,
Nije selo samo proizvagjač i liferant
najpotrebitijih životnih potreba, nego
u selu prije svega živi čovjek sa svim
svojim potrebama i duševnim manifes-
iacijama, Najveća zasluga sela je upra-
vo u tom što se tamo odgaja čovjek.
Tu činjenicu je zaboravio kapita-
lizam koji je samo crpao iz sela siro-
vine i živog čovjeka, da jedno i drugo
izrabljuje za svoju nemoralnu kapita-
lističku proizvodnju.
Tu činjenicu zaboravlja komuni-
zam koji prezire seljaka, a pošto je
on ipak tu, tad nastoji da se s njim
posluži u svoje neseljačke svrhe t. j.
za provogjenje revolucije, crvenog te-
rora i diktature, ali ne seljačke, nego
proleterske, a proti seljacima.
Tu činjenicu zaboravljaju svi po-
litičari i samozvani ideolozi koji u se-
ljacima vide samo stepenice po kojima
se mogu dovinuti do karijere i slave.
SKOM pak hoće da u sklop nai-
raznovrsnijih problema, koji i te kako
zahvataju u gospodarski, socijalni, kul-
iuni i vjersko-moralni život seljaka,
wede same seljake, da kao punoljetni
članovi društva sami bez posrednika,
1eknu svoju riječ pri riješavanju tih
problema.
Naša socijalna politika jest maj-
manje seljačka, Naša kulturna politika
je posvema orijentirana prema gradu
i gradjanskim potrebama. Selo je bez
svojih jakih kulturnih i socijalnih or-
ganizacija, bez svojih komora, bez osi-
guranja, bez zaštite, bez poljoprivred-
tih stručnih škola. A u isto vrijeme
tlo je mosioc najtežih tereta u mi-
m i ratu.
SKOM hoće da aktivira sve
tposobnosti koje se kriju u seljačkoj
omladini. On je udruženje seljačkih
mladića i to po njima za njih, me-
&ju njima.
Osnovno načelo SKOM-a je da u
stojim članovima razvije staleški po-
los, svijest i potrebito znanje da sami
(odredjuju sudbinom svoga staleža ida
|U svojoj sredini odgoje svoje vogje i
\nedvodnike (elitu), koji će potpuno
(ihvatiti kucanje njihova srca, njihov
duh, njihove potrebe i nevolje.
Ali SKOM ne samo da neće pro-
dubljivati jaz, koji već postoji megiu
slaležima, niti zaoštravati klasnu bor-
du nego će naprotiv unositi megju
Izlazi
svake Srijede
Pojedini broj Din. 1.50
Proglas hrv. nar. zast. prof. R. Mišetića
za Veliku skupštinu b. HSS u Dubrovniku.
Hrvati kotara i grada Dubrovnika !
Seljaci, radnici i gragjani !
Javljamo Vam da će se po odluci b. HSS i vogje hrvatskog naroda
Dr Vlatka Mačeka održati
velika skupština b.
HSS u Dubrovniku
dmeva 30 (tridesetog) kolovoza 0. g. pred crkvom sv. Vlaha.
Na ovu skupštinu dolazi posebni delegat našeg predsjednika
gosp. prci. Jakow Jelašić
Zato pozivljemo sve pristaše hrvatskog narodnog pokreta da prisus-
tvuju ovoj velikoj hrvatskoj seljačkoj i narodnoj manifestaciji i da čuju govor
predsjednikova delegata. Njegove riječi, riječi su našeg vogje. Trideseti kolo-
voza je svečani dan, pa smo sigurni da će:se svi naši seljaci i gragjani oda-
zvati pozivu našega vogje. Udaljenost pojedinih sela je velika, veze su nez-
godne, ali čim su poteškoće veće, tim je uz žrtvu veća snaga, svijest jača, a
disciplina savršenija, jer bez toga uspjeha nema. Samo ovako pokazat ćemo i
dokazati pred čitavim svijetom da smo jedno i nerazdruživi sa našom maticom,
bijelim Zagrebom. S njim zajednički hočemo sreću, hočemo pobjedu naše
narodne slobode, kako ovdje u Dubrovniku, slavnom hrvatskom gradu i ko-
taru, tako u cijeloj našoj miloi domovini Hrvatskoj.
Na ovu skupštinu, uz delegata našeg vogje, dolaze još i hrvatski na-
rodni zastupnici : Dr Juraj Šutej, Paško Kaliterna, Dr Bariša Smoljan, Dr Josip
Berković, Ivan Čelan, Dr Niko Ljubičić, Toma Baburić, Dr Jakov Grgurić, Ante
Budimirović, Dr Niko Bjelovučić, Dr Edo Bulat, Dr Ivo Šeparović.
Spremite se svi seljaci Hrvati i seljakinje Hrvatice, svi Vi radnici Hrvati
i svi ostali Gragjani i Gragjanke! MNagjite se toga svečanog dana, tridesetog
kolovoza svi okupljeni u Vašem gradu Dubrovniku pod Vašom svetom zasta-
vom hrvatskom, simbolom slobode,
Po uputama vodstva ovaj dan treba da protekne u najuzornijem redu
i disciplini,
Živio vogja hrvatskog naroda
Dr VLATKG MAČEK
Dubrovnik 10 kolovoza 1936.
Prof. Reke Mišetić, narodni zastupnik
Marko Lukšić, Nikola Pušić, Ilija Vrličak, Mato Skaramuča, Niko Buško.
aRamRu a. AR RN) A. a aa aa li aššlčiak RIS RIEN BAIANREH
staleže kršćansku ljubav, uzajamno
poštovanje i duh suradnje, držeći se
načela izraženih u papinskim encikli-
kama ,Rerum Novarum“ i Quadrage-
simo Anno“.
SKOM, priznavajući podjelu druš-
tva na staleže, vjeruje, da svaki sta-
lež ima svoju časnu plemenitu i veli-
ku ulogu koju mu je Providnost
nanijela na dobro zajednice, Radi toga
zahtijevajući da svaki stalež potpuno
izvrši svoju ulogu, SKOM traži da se
i seljačkom staležu omogući i da ga
se osposobi da što bolje izvrši svoju
socijalnu ulogu, da se odgoji, prosvi-
jetli i pridigne na svim područjima
života.
SKOM je dakle socijalna - staleš-
ka - seljačka organizacija.
SKOM, kao majispravniji izražaj
našeg sela, neće da se povrati, kako,
to neki zakašnjeli liberalci hoće, po-
gansko selo, jer je Krist Spasitelj već
došao i preko svoje Crkve oplemenio
naša sela. SKOM neće raspojasano,
nemoralno i nekršćansko selo, koje
trati svoj novac, zdravlje i mir islogu
u krčmama i svagjama. SKOM neće
crveno komunističko selo, osnovano
ma krvi i teroru bez slobode i vjere.
SKOM maprotiv hoće da naše selo
buđe hrvatsko, katoličko, gospodarski
napredno i da ono bude u pivom re-
du seljačko. SKOM hoće da se naša
seljačka omladina udružuje kako bi
naše selo bilo veselije, zdravije, pošte-
nije, kršćanskije, da bi naša polja bo-
lje bila obragjivaua i blagoslovljena,
da bi u našim seljacima oživjela us-
kolebana vjera otaca naših, da bi oživ-
jela seljačka svijest, ponos, ljubav i
vjemost rogjenoj grudi, obitelji i lije-
pim običajima. Posebno će se članovi
SKOM-a odgajati da se brinu i bore
za svoja seljačka prava protiv kapita-
lizma, komunizma i svim nesavjesnim
izrabljivačima. Seljačka prava bit će
najbolje obranjena po samim seljaci-
ma. Odgojno načelo SKOM-a je : ništa
za seljaka bez seljaka, a pogotovo ne
protiv njegove volje.
Na osnovu ovih uačela želimo te-
čajcima i svim društvima SKOM da
budu zalog boljih dana našeg hrvat-
skog Katoličkog sjeo
PREPORUČAMO VAM dobro
poznatu dubrovačku draguljarsku
radnju Josipa Krili6, koja pruža
danas u Dubrovniku najveći izbor
raznog najmodernijeg zlatnog na-
kita, specijalno za darove prigo-
dom krizme, vjenčanja i krštenja.
Cijene su posve solidne i bez-
konkurentne.
Za robu daje specijalnu garanciju.
Stručna izradba satova, graviranje
i posebni optički atelje.
Interesentima, kumama i kumovima
za krizmu skrećemo naročitu paž-
nju na ovu solidnu firmu.
Vlasnik — izdavač — Urednik: Vicko Lisičar — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvat Tiskare (zast, Gj. Ružier) Dubrovnik 2.
KRURODII se ne NEO
Jadranski festival u
Gubrovniku
Dubrovnik je presretan, što ije
kroz dane 2. 3. i 4. o, mj. imao kao
gosta odličnu ,Zagrebačku Filharmo-
niju“ sa svojim vrijednim dirigentima
na čelu. Riskiralo se je u doba da-
našnje krize metnuti one sada visoke
cijene, ali renome, koji je kod nas i
u stranom svijetu stekla ,Zagreb, Fil-
harmonija“, naš prvi glazbeni korpus
u cijeloj zemlji, elektrizovao je Dub-
rovnik, te je makar i uz žrtve, pohi-
tio masom, đa se nauživa onih čarnih
dragulja slavenske i strane sinfoničke
glazbe. , Zagrebačka Filharmonija*, sa-
stavljena od preko 60 odličnih prvih
sila, ispoljava se uslijed marnog rada
svojih dirigenata kao homogena cjelina
na visini umjetničke reprodukcije, Zato
i djela, koja je ona izvela u Dubrov-
niku, ne dadu se dolično izvesti bez
silne umjetničke rutine i pojedinaca i
cjeline, Prve i posljednje večeri dirigi-
rao je Lovro Matačić, naš prvi diri-
gentski kapacitet, druge večeri Oskar
Jozefović, a treće Jak, Gotovac. Kao
solisti u pjevanju nastupili su prve
večeri Vrbanić u ariji za bas iz Haen-
delovog Messias, a druge Križaj u
ariji don Bazilija iz Rossinijeva ,Se-
viljskog brijača“. Oba su bila odlična
prvi sa nešto treme.
Treća večer je bio pravi iriumi
slavenske simfoničke muzike. Dirigent
Matačić je svojim rijetkim ali karakte-
rističcim kretnjama dočarao iz orhestra
sve, što je i najkapriciozniji muzičar
mogao zahtijevati. To je bila pretežno
veče čeških klasika Dvoraha i Sme-
tame. Finale iz Gotovčeve opere ,Eto
s onoga svijeta“ mogao je ispasti
barem iz redovnog programa, ili gaje
moglo zamijeniti isto njegovo ,Sim-
foničko kolo“ koje je bilo nadodano
nakon aplauza posljednje tačke. Ma-
tačić je završio one lijepe umjetničke
časove sa uvertirom iz ,Prodane ne-
vjeste“.
Posjet, kako rekosmo, odličan i
neobičan za Dubrovnik. Stepenice Ka-
tedrale bile su prirodna galerija, koja
je divno popunjala onu lijepu deko-
raciju cijeloga prostora , pred Gospom“
koji prostor je za sada jedino zgodno
mjesto za ovakove izvedbe, dok se
stvori jedna akustičnija dvorana na
otvorenu, Cvrkut čiopa sa Katedrale
upotpunjavao je čar tih umjetničkih
večeri.
Na oproštaju iza dugotrajnog pljes-
kanja publike ,Zagrebačka Filharmo-
nija“ primila je lovor vijenac od Dub-
rovačke Općine sa državnim trakama
i drugi od Đubrovčana Hrvata sa ma-
rodnim trakama kao pozdrav hrvatske
Atene hrvatskoj metropoli. I ,Dubr.
Filharmonija“ darovala je plaketu sa
HRODE si sv. eia:
JI vozni Tod na željeznicama
stupio je na snagu 15. V. Prema tom
novom voznom redu vlakovi dolaze u
Gruž 505, 9:25, 19:39, 23:40 a odlaze
iz Gruža 6:15, 12. 19:40 22:15, Brzi
je vlak šte dolazi 925, a odlazi 19: a