RE O OM SES zo srz O ODVIO Strana 2 Novi kanonici. Na predlog dijecezanskog biskupa sveta je Stolica imenovala preč. Don Danka Lepeša, župnika u Trstenomu, residencijalnim kanonikom teologom Kaptola Stolne Crkve u Dubrovniku, a Ministarstvo ga je Pravde postavilo u IV. grupu I. stepena. Uistinu nije mogla biti izabrana zgodnija osoba za iu visoku crkvenu čast od preč. Le- peša. On je dika i sjajni brilanat na gjerdanu klera dubrovačke Biskupije. Svršivši sve nauke odličnim uspjehom posvetio je sve svoje sile velikog uma, plemenita srca i svog krhka tijela službi Bogu, Crkvi i svom narodu, koji ga je gdjegod je službovao zavolio kao svog najboljeg prijatelja i dobročinite- lja. Dosta je spomenuti, da je u sa- mom Tistenomu neprekidno vršio uzor- nu dušobrižničku službu za čitavih 29 godina kao pravi svećenik po Srcu Isu- sovu. Zato je bio odlikovan čašću koni- sistorijainog savjetnika sa pravom no- senja crvenog pojasa. K tomu možemo da javimo, da je preuzvišeni dijecezanski biskup imeno- vao počasnim kanoničima Kaptola Stolne Crkve dubrovačke prečasnu gospodu konsistorijalne savjetnike : Dn Vicka Lisičara, Dn Karla Capurso i Dn Nika Kalsafatović-Milića. Preč. Lisičar, upravitelj župe sv. Audrije na Pilama, zadivljuje svojom neumornom aktivnošću ne samo na dušobrižničkom polju nego i na publi- cističkom. Kao žnpnik Kliševa podigao je u onoj prostranoj župi tako potre- biti i divni zvonik i to velikim ličnim žrtvama. A kroz ovi zadnji decenije svojim je historičkim djelima iz pod- ručja dubrovačke povjesti stekao od- lično priznanje objektivnih stručnjaka, čak i od historičara profesora Universe. Svojim je historičkim monografijama »Lopud“ i ,Koločep“ iznio pred jav- nost slavu i veličinu tih dubrovačkih otoka, osvijetlio neke slabo poznate epohe u njihovoj povijesti, a netačne je ispravio. Naveo je mnogo što se dosada nije znalo i sve lijepo doku- mentima iz državnog dubrovačkog Ar- hiva pokrijepio na nacijonalnom, po- morskom, ekonomsko - socijalnom, a pogotovo duhovno-crkvenom polju. Da Vicko je sa zanimivim solidno obra- gjenim materijalom, ispitanim i prika- zanim kritičao, ispunio jednu veliku prazninu i dao dobar dio nužne pred- radnje za cjelokupnu povijest dubro- vačke Republike, I sa svojim djelom ,Osvijetljenje jedne činjenice“ ispravio je krivo tumačenje o napadu papinske mornarice na otok Lopud, da je dobio priznanje i od iste svete Stolice. Zad- nje mu je historično djelo ,T1i dubro- vačka otočića“, što mu je izdalo druš- tvo ,Dub“. Prikazao je otočić ,Daksu“, sv. Andrije i Rudu u pravom svijetlu njihove slavne prošlosti pozabavivši se sa franjevačkim, benediktinskim i do- minikanskim Redom ma tim otocima, pa tako stekao zasluge sa vjersko-du- hovnog i crkvenog gledišta. Nu iako je prezaposlen svojom zvaničaom služ- bom znade ipak naći vremena, da na- stavi svoj rad u državnom arhivu za povijest slavne prošlosti najvećeg ua- pućenog dubrovačkog otoka Šipana. A nedavno je pomlagjenim silama pre- uzeo uredništvo našeg katoličkog gla- sila ,Narodne Svijesti“. Dn Karlo Capurso je mnogogo- dišnji zaslužni i neutrudivi tajnik bis- kupskog Ordinarijata. Istakao se je naj- prije kao revan dušobrižnik vršeći služ- bu kapelana na Pilama, župe upravi- telja u Mlinima, gradskog podžupnika u Dubrovniku i katekete u gragjanskoj školi čč. Službenica Milosrgja na Pi- lama, te se baš ove godine vrši 22 godine te teške i delikatne školske službe, Od uključivo 1930 pohvalno vodi uredništvo Lista Dubrov. Bisku- pije, a od 1917 godine sve do danas je tajnik društva ,Bošković“, Dn Karlo je Capurso razborit, taktičan, nesebičan, vrstan na peru, poznavaoc mjesnih pri- lika i današnjih gorućih pitanja, savre- meni socijalni radnik, dobar organiza- tor na polju katoličke akcije, te sudje- luje u radu mjesnih katoličkih organi- zacija. On je požrtvovan, poslušan i kao takav uvijek spreman odazvati se Ordinariju, da uspješno radi, gdje to zahtjevaju interesi biskupije. Preč. Don. Niko Kalafatović-Milić bio je neko vrijeme kateheia na nau- tičkoj školi u Dubrovniku, dok nije otputovao u Južnu Ameriku, gdje je uspješno revnovao kao misijonar me- gju našim iseljenicima, te ga tamoš- pje crkvene vlasti teška srca pustiše, da se bolestan vrati u domovinu. Od- mah nakon oporavka duhovno prepo- ragja Trstenik, koji za toliko godina nije imao stalnog dušobrižnika, a za- lim današnji preuz. Ordinarij uvidjevši njegove vrline imenuje ga župnikom i dekanom u Orebićima. Tu je on raz- vio izglednu djelatnost, kojoj je kruna bio onaj veličanstveni dekanatski Ed- haristični kongres god. 1934. Ali nije se ograničio samo ua svoju župu, već je preguuo da se cijeli dekanat du- hovno podigne i sada se pod njego- vim vodstvom provodi organizacila se- ljačke katoličke omladine (SKOM) u čitavom dekanatu. Svima odlikovanima srdačno če- stitamo! ba sa 2 kreveta event. sa hranom boljoj gospodi. Cijene umjerene. Upi- tati za adresu kod upr Prvorazredni zavod za poduku i odgoj naših kćeri DJEVOJAČKI PEHSIONAT LADA“, ZAGREB odobreno po Ministarstvu prosvjete broj 24317/34, prima prijave za iduću škol- sku godinu. U zavodu je škola stranih jezika, tečajevi za opću naobrazbu i kućanstvo. Primaju se i učenice sred- njih, stručnih i gragjanskih škola. Tra- žite informacije i prospekte od Uprave pensionata ,Lada“, Zagreb, Medulićeva ul, 22, tel. 97.63, POŽALITI ĆE TKO ZAKASNI! KAMO SA GOTOVINOM NAJSIGURNIJE ali i NAJKORISNIJE ULAŽETE GOTOVINU ako još za vre- mena kupite gradilište (parcele) u Dubravi — ,Dubrovnik kraj Zagreba !“ SER: zemlja u Dubrovniku ne može propasti — nema ni brijega, koji se odranja, ni Save, koja plovi i uništava | Nema bujica, koje ruše ! JER: gradilišta ma mojoj parceiaciji MORAJU porasti u cijeni, jer su sada jeftina, a na položaju bez konkurencije ! JER : besteretan prenos dobivate za nekoliko dana. JER: PARCELACIJA DUBRAVE je ogromnih pravilnih prostora bez divljih kuća. JER: Vam sve ovo u kancelariji može dokumentarno dokazati : Parcelacija Dubrave, Rado Hribar, Zagreb, Ilica 11. I, kat. ,NARODNA SVIJEST“ 12 Kolovoza 1936 Tvrgjava Lovrijenac. Dne 10 ov. mj. na blagdan sv. Lo- vrijenca otčitala se je sv. Misa u ob- novljenoj kapeli tvrgjave Lovrijenca na- kon punih 130 godina. Godine 1806. Francuzi na prevarni način zaposjed- nuše Dubrovnik, a istodobno namjes- tiše svoje vojnike po gradskim tvrgja- vama, pa tako i na Lovrijencu. Vojna irancuska vlast tada pretvori kapelu ove tvrdjave u spremište ratnog pri- bora, i s tim bude zapečaćena sudbina kapele za punih 130 godina. Ovom prigodom njezinog obnovljenja nije su- višno, da se letimično obazremo na prošlost ove tvrdjave, i to po kaziva- nju dubrovačkih hroničara i s doku- mentima iz dubr. drž. Arhiva, Na onom visokom položaju, gdje se sada podiže impozantna tvrgjava Lo- vrijenac, bio je u X, i XI. stoljeću, a možda i ranije, stan (cenobium) nekih dumana (pizzocarse, reclusae) sa crk- vicom posvećenom sv. Lovrijencu, po kojem se je i prozvalo to mjesto Lo- vrijenac. God. 1038. dozna vlada du- brovačke Republike, da se spremaju Mlečići sa ratnim svojim brodovljem, te silom zaposjednu tu morsku go- lemu hrid, što strši nad morem 51 m. visoko, te da tu u neposrednoj blizini grada sagrade kulu, iz koje će onda navaljivati na Dubrovnik, da ga tako lakše i brže osvoje. Dubrovčani uočiv- ši veliku pogibao po svoj grad prete- koše svoje neprijatelje, te brže bolje učvrstiše to mjesto sa ratnim priborom i vojničkom posadom. Kad nadmud- reni Mlečići doploviše pred Lovrijenac i uvidjevši da su ih Dubrovčani pre- tekli, ne preostade im drugo, nego da se neobavljena posla povrate natrag i sa svojim ratnim i s onim trgovačkim brodovljem, koje je bilo nakrcano ka- menjem, klakom i ostalim gragjevnim materijalom. Suvišno je isticati, da je vlada dubrovačke republike od tada sve to više i bolje prama prilikama vremena usavršavala tu primitivnu na brzu ruku sagragjenu tvrgjavu, e da tako bude kao čvrsta i neosvojiva stra- ža svomu gradu Dubrovniku. Po ka- zivanju istoriografa Crijevića (Cerve) bi napokon u XIV. v. sagragjena ma : Broj 32 tom položaju čvrsta tvrgjava, koju su tijekom XV. v. neprestano bolje usa. vršavali, dok je naposljetku dovršiše u stanju današnjem. Pošto su Dubrov- čani gragjenjem tvrgjave morali razo. riti spomenutu dumansku kuću i ka. pelu odrediše mjesto u tvrgjavi za hram sv. Lovrijencu. I od tada se je čitala sv. Misa u toj tvrgjavi sve do god. 1806, kada je francuska bezob. zirna soldatetska pretvori u svoje skla. dište oružja. Dotična je kapela sv, Lovrijenca imala svog posebnog kape. lana, koji je svagdano čitao sv. Misu, a u tvrgjavi i stanovao, kada bi mo. rala biti zatvorena radi pogibli navale neprijatelja. Kapelan je ove kapele sv, Lovrijenea bio plaćen od senata, ali je imao i svoj beneficij — vinograde u Mokošici, Tvrgjava je imala svoga stalnoga zapovjednika (castellano della fortezza di san Lorenzo, Castellani ad sanctum Laurentium exira portas Pil. le), koji je imao pod sobom stanoviti broj vojnika, što su sačinjavali stalnu posadu tvrgjave. Bilo je zimi mjeseca marta u dubokoj noći godine 1493, kad je zapovjednik naše tvrgjave vla. stelin Petar Ilije Saraka bio cijelu noć budan radi žestoke boli zuba. l šetajuć se po tvrgjavi začuje neku buku — lomljavu, što je dolazila iz dna tvrgjave. Uspne se na debele zidine i pogleda niz tvrgjavu, kad ma svoje veliko zaprepaštenje ugleda neprijatelj: sko brodovlje, koje se je bilo primaklo podnožju Lovrijenca i iskrcalo dobar dio vojnika, te su već počeli, da ruše temelje tvrgjave. Naravno, odmah -ka- stelan Saraka probudi posadu, te ju nački odbije neprijatelja, koji tu ostavi nekoliko poginulih a ranjenike pokupi i otplovi biže boje otklen je došao. (Confer: ,La storia di Ragusa“ od Fr. Serafino Razzi O. P. — Ragusa 1903. str. 51 i 110; Liber reform. svez, I. od g. 1301-1303; Div. Cancel. svez. 38 od g. 1408-1413 sir. 345 u dubr, drž. arhivu; ,O bedemima grada Du- brovnika“ od Vice Adamovića, Dub- rovnik 1921., str. 33; Div. Not. svez. 14, str. 33 v; svez. 79, str. 182 v; svez. 118, stiš 122); Vicko Lisičat, Gospodarska štedionica Središnjica: SPLIT Podružnice: DUBROVNIK i MAKARSKA Najveći dalmatinski novčani zavod na zadružnom polju. Nove uloške na štednju ukamaćuje najpovoljnije te ih u svako doba isplaćuje u cjelosti. Otvara tekuće račune. — Daje kratkoročne zajmove. Lombardira sve državne papire. — Kupuje i prodaje vrijednosne papire, devize i valute uz dnevne tečajev' e. — Obavlja naj kulantnije sve bankovne poslove. — Odlične izravne veze u zemlji i inozemstvu. =. Dubrovačka Trgovačka Banka U DUBROVNIKU Najstarija banka u Dubrovniku. Brzojavi: ,BANKA“ Telefon br. 25. Obavlja sve bankarske poslove uz najpovolinije uslove. NHNHRNRRNRRNREENNNNENS mmm Ukusan, dobro izragjen, reš kao i specijalno brašno za slaiko, te svakovrsnu kolonijalnu robu do- bit ćete uvijek svježe kod parne pekarne i kolonijalne radnje BALDO BRBORA DUBROVNIK Zuzerina nl. U K (kolači) REKSE it. d. GRUŽ Splitska obala 30.