E: TAKSA PLAĆENA U GOTOVU gr. 38. DUBROVNIK, 19 Kolovoza 1936. Broj Čekovnog računa našeg lista ae jest 4153 Podružnice Sarajevo. God. XVII Narodna Svijest Cijena je listu 5 Din. mjesečno: za inozemstvo 10 Din. mjesečno PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare. Hrvatski seljački pokreti komunizam Mnogi bi danas htjeli, da hrvatsku narodnu politiku protumače u svom smislu i da u tom pravcu usmjere naš daljnji rad. To su i marksisti, komu- nisti, koji bi se pod plaštem nekog slobodarstva i demokracije htjeli uvući u naše redove i hrvatskom seljačkom pokretu dati svoje marksističko obilje- žje. Računaju na našu naivnost, a još više na one elemente, koji se sada grade velikim pristašama dra. Mačeka, a do jučer su bili u redovima smrtnih neprijatelja hrvatskog naroda. Ti su po svojoj prirodi i pod teretom svoje proš- kosti skloni raznim , širim“ shvaćanjima, To je za njih prirodno, jerti ne mogu igrati neku ulogu, kad je riječ o radi- kalizmu, čistoći načela i beskoimpro- misnosti. i Marksisti i ostali protivnici naših narodnih težnja hoće iskonistiti ovo" stanje i razdijeliti mas na neke ,demo- krate“ i ,fašiste“. Ali uzaludan im je svaki posao, jer je s najautoritativnije političke strane jasno rečeno što o tome misli hrvatski narod. Seljački pokret i naša savremena politika osnivaju se na zdravim nače- lima, i zahtjev za jedinstvom i pove- zanosti nama je damas svet, a kad to počiva, ne na apstrakciji i iluzijama, već na općim osjećajima naroda onda je to neprebrojna snage, koja će u svom naletu prignuječiti i uništiti sve defetiste i desidente. Slično je s afektiranjem nekom tobožnjem ljevičarstvu hrvatskog seljač- kog pokreta, u ime čega bi trebalo suragjivati s komunistima i utvrditi frontu prema t. zv. desničarima i des- nici, Hrvatski selječki pokret (e u svo- joj biti i u svojem izražaju pravi ma- cionalni, možemo kazati i nacionalistič- ki pokret s jako utvrgjenim i izgra- gjenim autoritativnim vodstvom i Čvr- stom disciplinom. Kao takav hrvatski seljački pokret nalazi se u oštroj idej- noj suprotnosti s marksistima svih bo- ja, a stav prema komunizmu najbolje je izrazio sam Vogja hrvatskog naroda dr. Vlatko Maček. On je javno rekao : ,Mi smo seljački narod, a seljak niti jest niti može biti komunista. Kod nas su komunisti razna inače dobro pla- ćena gospoda, te tu i iamo neki stu- denti, koji malo razumiju i komuni- zam, a kamo li narod i njegove po- trebe. Hrvatski seljački narod znat će i pokušaje komunista, da love u mut- nom, odbiti svojim zdravim shvaća- njem života i pravog društvenog po- tetka, Seljak, koji vjeruje u Boga, ne može se vezati uz materijalističku na- uku bezvjerskog komunizma. Seljak, koji znade vrijednost svoje zemlje i u nju uloženog truda, znade svu ne- mogućnost komunističkih teorija. Se- ljački dom je najveća obrana proti tih teorija, Naravno da se ne može reći, da je današnji poredak dobar. U nje- mu je i toliko manjkavosti i toliko zla, koje treba liječiti. Ali put za to izlije- čenje nije komunizam, nego zdravo, Izlazi na seljaštvu kao srčiki naroda, osno- vano društvo“. Situacija je sada jasna i nedajmo narodnim neprijateljima, da i dalje in- trigiraju deklamirajući o ,demokraciji“, koncetraciji naprednih elemenata, ,na- rodnom frontu slobode“ itd. Mi vodi- mo i dalje svoju politiku i držimo se pri tom riječi dr. Ante Starčevića: ,Ne valja gledati, hoće li se nekom ugo- dit ili neugodit, već valja pravim pu- tem koracati, pa bilo štomudrago“. Pet miliona upropašćenih i opustošenih seljačkih gazdinstava. Moskovski list ,Izvestija“ (br. 126) ponosi se, daje kolektivizacija seljaka u Sovjetskoj Rusiji u čitavom nizu pre- djela bezpovratno sproveđena, kao na primjer u Saratovskoj oblasti, u pre- djelima Volge, u predjelima Azovskog i Crnog mora i na Krimu, u predjeli- ma oko Odese, Dnjepropetrovsku i ostalim. Prema izvještajima lista bilo je 1 aprila 1936 godine 18,322.200 se- ljačkih dobara obuhvačeno u 245.734 nkolhoza“, t. j. kolektivnih dobara, što u današnjoj Sovjetskoj Rusiji čivi 890/' seljačkih dobara. To znači, da cjefo- kupan broj seljačkih gazdizstava iznosi 20,600.000. U početku nasilnog kolek- tiviziranja seljaka u 1928 godini izno- sio je cjelokupan broj seljačkih gaz- dinstava prema sovjetskim podacima 29.700.000. Neposredan rezultat bolj- ševističke kolektivizacione politikezjeste nestanak 5,100.000 seljačkih gazdins- tava, koja su prije kolektivizacije bila još nastanjena i obragjivana. Kako je to bilo moguće? Sovjetski vlastodršci da bi postigli što bolju kontrolu i da bi što bolje iskoristili seljake sprovo- dili su nasilnu kolektivizaciju na naj- brutalniji i teroristički način. Ta je kolek- tivizacija počela time, što su vrijedni se- ljaci, koji su do nečega došli, pod izgovo- rom načela ,likvidiranje kulakstva“ od strane komunističkih funkcionera bili sa- movlasno opterećivani porezom, upro- pašćavani i proganjani bezobzirana toda seje time prouzrokovalaogromnaštetana rodnoj poljoprivredi, Seljaci koji su se bunili. bili su u masama izagnani. Be- zobziruo zapljenivanje i posljednih os- tataka žita pa čak i ono što je ostav- ljeno za sjeme, koji su bili iskorišćavani za izvoz i za demping, dovodili su ponova do katastrofa gladi, koja je ko- sila milione seljaka i mnogobrojna seoska gazdinstva bila su upropašćena, a njihovi gospodari ogoljeli. Takva boljševička ,politika sela“ imala je za »posljedicu“, da je 5 miliona unosnih seljačkih gazdinstava danas upropaš- ćeno, opustošeno i napušteno, a da je 20 miliona seljaka (pretpostavljajući na svakom seoskom dobru 4 osobe) dje- lomično umrlo od gladi, a djelomično napustilo kuću i kućište da bi izbjeglo teror koji je vladao na selu. Prema pričanju očevidca napuštene kuće i sela sve više propadaju, pošto vlasti ništa ne rade, da bi sprječile ovu propast ili da bi raskrčile ove ruševine. Čitavi predjeli, naročito u Ukrajiniiu sjever- nom Kavkazu, čine usljed toga utisak, kao da je rat prešao preko njih. svake Srijede Pojedini broj Din. 1.50 oocijalne ustanove u Gružu. Pod gore spomenute ustanove u- brajamo ,Pučku Kuhinju“ i ,Radnički Dom“, koje su — kako i sam njihov naziv pokazuje — osnovane da služe i koriste siromšnom i radničkom svi- jetu. Imajući to u vidu vrijedno je o njima progovoriti, suviše kada se zna da je u Gruž mjesto, gdje katkad ima preko 700 obalnih radnika, nezaposle- nih mornara i ostalih drugih manuel- nih radnika. Svi imenovani radnici nestalnog su boravka, jer ne govorimo ovdje o dubrovačkim općinarima, već o radni- cima iz raznih krajeva naše države, koji dolaze u Gruž da tu rade, nešto uštede i opet ga napusie za neko vri- jeme. »Pučka Kuhinja“ i , Radnički Dom“ i podignuti su baš za spomenute rad- nike, a ne toliko za dubrovačke opći- nare, jer uistinu ovime se htjelo uklo- niti onu nekulturnu sliku sa praga Dubrovnika kao i mnoga zarazna leg- la koja postoje u Gružu, ali što na- žalost nije uspjelo. Pored postojećih dviju ustanova i dalje se gleda ne- čisto i odrpano radništvo gdje preko dana prolaze gruškom cestom i onako hodeći jede svoj ručak. Iz navedenog se može uvigjeti, da vrlo malu korist ima stanovništvo a skoro nikakovu radništvo Gruža od ustanova o kojima se govori, to znaći, da kod njh postoje neke manjkavosti, koje se ili trpe ili ne mogu ukloniti, Postojeće socijalne ustanove u Du- brovniku, za svakoga su ubjedijivi dokaz, da su stari dubrovčani imali — pored ostalih — velikog socijalnog shvaćanja i razumjevanja i da su se više nego dovoljno brinuli za svoj si- romašni puk, njihovu djecu i iznemo- gle starce, te još i danas — poslije toliko stotina godina — njihove se so- cijalne ustanove spominju, još rade i u velike koriste siromašnom dijelu du- brovačkog pučanstva. Svakome, kome je poznata proš- lost Dubrovnika, biti će mu ujedno poznato i to, da su sve socijalne us- tanove starog Dubrovnika potpuno za- dovoljavale ondašnje potrebe a niti jedna od takovih nije promašila svrhu, kojoj je bila namjenjena, to ujedno daje povoda svakome i onome koji pozna povijest Dubrovnika da kaže, da se o tim ustanovama moralo zbilja da vodi strogog računa. Pučka Kuhinja ,Trpeza Sv. Vlaha“ i ,Radnički Dom“ ujedno su i prve ustonove takove vrste, koje su osno- vane otrag maio godina u Gružu, ali ujedno i prve u Dubrovniku, koje ni- kako — već u svome početku — ni- jesu udovoljile svome zadatku. Pučka Kuhinja ,Trpeza Sv. Vlaha“_o- snovana je inicijativom sadašnjeg dije- cezanskog biskupa uz pripomoć nekoli cine gragjana, a uzdržava se u glavnome dobrovoljnim doprinosima, članarinom, potporama, ali kako će se kasnije vi- djeti, sve to skupa pretstavlja jedan tako skromni prihod, da je Upravi te usta- nove nemoguće izdavati hranu uz ni- že cijene, od onih koje su i onako jedva dovoljne za pokriće samih troš- kova. Vlasnik — izdavač — Urednik: Vicko Lisičar — Dubrovnik Tisak Dubrov. Hrvat Tiskare (zast. Gj. Ružier) Dubrovnik 2, Rukopisi se ne vraćaju. Loša iskrana radništva i siromaš- nog dijela pučanstva umanjuje u velike i njihovu otpornost, a to se odrazuje u tome što mnogi od spomenutih o- bole od raznih bolesti, a naprotiv hi- gijenski način ishrane u velike sma- njuje postotak bolesnih, te potom usta- nove ovakove vrste mnogo doprina- šaju poboljšanju zdravstvenog stanja našeg naroda. Ministarstvo narodnog zdravlja i socijane politike ima zada- tak da zaštićuje narodno zdravlje; isto- imeno odjeljenje postoji i kod banske uprave na Cetinju, koje bi moralo da jednom svojom potporom u novcu potpomaže ove ustanove, tim više ka- da se ovdje radi o mekih 700 radnika, koji nijesu dubrovački općinari već iz raznih krajeva naše Države, za koje nije pravedno da samo gragjani Dub- rovnika snose razne terete, Gore spomenuto dokazuje od ko- like je važnosti i koristi postojanje jedne Pučke Kuhinje u Gružu, ali na- ravno samo onakove koja bi u cjelosti izvršavala svoj odregjeni zadatak. Sadašnji skromni prihodi Pučke Kuhinje u Gružu omogućuju toj usta- _ novi tek toliko da mekako postoji, što se od privatne inicijative ne može više ni očekivati, Dovoljno je da su nje- zini osnivači udarili temelj jednoj tako važnoj ustanovi i time pokrenuli jedno važno pitanje, koje će biti mnogo pri- je riješeno kada ima već svoju osno- vicu. Riješenju tog pitanja mnogo će doprinijeti dosadašnji rad, jer mora se zamisliti da kod svakog rada postoje dobri i loši uticaji, koji se upoznaju samo tokom dulje vremena. Iz do sada navedenoga može da se zaključi da osnivanjem Pučke Ku- hinje u Gružu nije riješeno pitanje zdrave i jeftine ishrane siromašnog i radničkog svijeta u Gružu, već samo postoji osnovica i putokaz kako da se to pitanje riješi. Riješenje ovog pitanja bilo bi — kako ćemo kasnije vidjeti — i od ne- procjenjive koristi po ugled ne samo našeg grada već čitavog mašeg naro- da i Države, te kada ova ustanova ima pred sobom tako veliki zadatak, po- trebito je da i u Upravu ugju — po- red one današnje — još i oni, koji u životu našeg grada imaju svoju od- lučujuću riječ, koji bi bez sumnje mno- go koristiti da se ubrza riješenje ovog važnog pitanja. Glede samog rada P. Kuhinje, treba da se istakne da se tu hrana od- por- PREPORUČAMO VAM dobro poznatu dubrovačku draguljarsku radnju Josipa Krilić, koja pruža danas u Dubrovniku najveći izbor raznog najmodernijeg zlatnog na- kita, specijalno za darove prigo- dom krizme, vjenčanja i krštenja. Cijene su posve solidne i bez- konkurentne. Za robu daje specijalnu garanciju. Stručna izradba satova, graviranje i posebni potički ateljč. Interesentima, kumama i kumovima za krizmu skrećemo naročitu paž- nju na ovu solidnu firmu.