E:

 

 

TAKSA PLAĆENA U GOTOVU

gr. 38.

DUBROVNIK, 19 Kolovoza 1936.

Broj Čekovnog računa našeg lista

ae jest 4153 Podružnice Sarajevo.

God. XVII

Narodna Svijest

 

Cijena je listu 5 Din. mjesečno: za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU
Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare.

Hrvatski seljački
pokreti komunizam

Mnogi bi danas htjeli, da hrvatsku
narodnu politiku protumače u svom
smislu i da u tom pravcu usmjere naš
daljnji rad. To su i marksisti, komu-
nisti, koji bi se pod plaštem nekog
slobodarstva i demokracije htjeli uvući
u naše redove i hrvatskom seljačkom
pokretu dati svoje marksističko obilje-
žje. Računaju na našu naivnost, a još
više na one elemente, koji se sada
grade velikim pristašama dra. Mačeka,
a do jučer su bili u redovima smrtnih
neprijatelja hrvatskog naroda. Ti su po
svojoj prirodi i pod teretom svoje proš-
kosti skloni raznim , širim“ shvaćanjima,
To je za njih prirodno, jerti ne mogu
igrati neku ulogu, kad je riječ o radi-
kalizmu, čistoći načela i beskoimpro-
misnosti. i

Marksisti i ostali protivnici naših

narodnih težnja hoće iskonistiti ovo"

stanje i razdijeliti mas na neke ,demo-
krate“ i ,fašiste“. Ali uzaludan im je
svaki posao, jer je s najautoritativnije
političke strane jasno rečeno što o
tome misli hrvatski narod.

Seljački pokret i naša savremena
politika osnivaju se na zdravim nače-
lima, i zahtjev za jedinstvom i pove-
zanosti nama je damas svet, a kad to
počiva, ne na apstrakciji i iluzijama,
već na općim osjećajima naroda onda
je to neprebrojna snage, koja će u
svom naletu prignuječiti i uništiti sve
defetiste i desidente.

Slično je s afektiranjem nekom
tobožnjem ljevičarstvu hrvatskog seljač-
kog pokreta, u ime čega bi trebalo
suragjivati s komunistima i utvrditi
frontu prema t. zv. desničarima i des-
nici, Hrvatski selječki pokret (e u svo-
joj biti i u svojem izražaju pravi ma-
cionalni, možemo kazati i nacionalistič-
ki pokret s jako utvrgjenim i izgra-
gjenim autoritativnim vodstvom i Čvr-
stom disciplinom. Kao takav hrvatski
seljački pokret nalazi se u oštroj idej-
noj suprotnosti s marksistima svih bo-
ja, a stav prema komunizmu najbolje
je izrazio sam Vogja hrvatskog naroda
dr. Vlatko Maček. On je javno rekao :
,Mi smo seljački narod, a seljak niti
jest niti može biti komunista. Kod nas
su komunisti razna inače dobro pla-
ćena gospoda, te tu i iamo neki stu-
denti, koji malo razumiju i komuni-
zam, a kamo li narod i njegove po-
trebe. Hrvatski seljački narod znat će
i pokušaje komunista, da love u mut-
nom, odbiti svojim zdravim shvaća-
njem života i pravog društvenog po-
tetka, Seljak, koji vjeruje u Boga, ne
može se vezati uz materijalističku na-
uku bezvjerskog komunizma. Seljak,
koji znade vrijednost svoje zemlje i
u nju uloženog truda, znade svu ne-
mogućnost komunističkih teorija. Se-
ljački dom je najveća obrana proti tih
teorija, Naravno da se ne može reći,
da je današnji poredak dobar. U nje-
mu je i toliko manjkavosti i toliko zla,
koje treba liječiti. Ali put za to izlije-
čenje nije komunizam, nego zdravo,

Izlazi

 

na seljaštvu kao srčiki naroda, osno-
vano društvo“.

Situacija je sada jasna i nedajmo
narodnim neprijateljima, da i dalje in-
trigiraju deklamirajući o ,demokraciji“,
koncetraciji naprednih elemenata, ,na-
rodnom frontu slobode“ itd. Mi vodi-
mo i dalje svoju politiku i držimo se
pri tom riječi dr. Ante Starčevića: ,Ne
valja gledati, hoće li se nekom ugo-
dit ili neugodit, već valja pravim pu-
tem koracati, pa bilo štomudrago“.

Pet miliona upropašćenih i opustošenih
seljačkih gazdinstava.

Moskovski list ,Izvestija“ (br. 126)
ponosi se, daje kolektivizacija seljaka
u Sovjetskoj Rusiji u čitavom nizu pre-
djela bezpovratno sproveđena, kao na
primjer u Saratovskoj oblasti, u pre-
djelima Volge, u predjelima Azovskog
i Crnog mora i na Krimu, u predjeli-
ma oko Odese, Dnjepropetrovsku i
ostalim. Prema izvještajima lista bilo
je 1 aprila 1936 godine 18,322.200 se-
ljačkih dobara obuhvačeno u 245.734
nkolhoza“, t. j. kolektivnih dobara, što
u današnjoj Sovjetskoj Rusiji čivi 890/'
seljačkih dobara. To znači, da cjefo-
kupan broj seljačkih gazdizstava iznosi
20,600.000. U početku nasilnog kolek-
tiviziranja seljaka u 1928 godini izno-
sio je cjelokupan broj seljačkih gaz-
dinstava prema sovjetskim podacima
29.700.000. Neposredan rezultat bolj-
ševističke kolektivizacione politikezjeste
nestanak 5,100.000 seljačkih gazdins-
tava, koja su prije kolektivizacije bila
još nastanjena i obragjivana. Kako je
to bilo moguće? Sovjetski vlastodršci
da bi postigli što bolju kontrolu i da
bi što bolje iskoristili seljake sprovo-
dili su nasilnu kolektivizaciju na naj-
brutalniji i teroristički način. Ta je kolek-
tivizacija počela time, što su vrijedni se-
ljaci, koji su do nečega došli, pod izgovo-
rom načela ,likvidiranje kulakstva“ od
strane komunističkih funkcionera bili sa-
movlasno opterećivani porezom, upro-
pašćavani i proganjani bezobzirana toda
seje time prouzrokovalaogromnaštetana
rodnoj poljoprivredi, Seljaci koji su se
bunili. bili su u masama izagnani. Be-
zobziruo zapljenivanje i posljednih os-
tataka žita pa čak i ono što je ostav-
ljeno za sjeme, koji su bili iskorišćavani
za izvoz i za demping, dovodili su
ponova do katastrofa gladi, koja je ko-
sila milione seljaka i mnogobrojna
seoska gazdinstva bila su upropašćena,
a njihovi gospodari ogoljeli. Takva
boljševička ,politika sela“ imala je za
»posljedicu“, da je 5 miliona unosnih
seljačkih gazdinstava danas upropaš-
ćeno, opustošeno i napušteno, a da je
20 miliona seljaka (pretpostavljajući na
svakom seoskom dobru 4 osobe) dje-
lomično umrlo od gladi, a djelomično
napustilo kuću i kućište da bi izbjeglo
teror koji je vladao na selu. Prema
pričanju očevidca napuštene kuće i sela
sve više propadaju, pošto vlasti ništa
ne rade, da bi sprječile ovu propast
ili da bi raskrčile ove ruševine. Čitavi
predjeli, naročito u Ukrajiniiu sjever-
nom Kavkazu, čine usljed toga utisak,
kao da je rat prešao preko njih.

svake Srijede
Pojedini broj Din. 1.50

 

oocijalne ustanove u Gružu.

Pod gore spomenute ustanove u-
brajamo ,Pučku Kuhinju“ i ,Radnički
Dom“, koje su — kako i sam njihov
naziv pokazuje — osnovane da služe
i koriste siromšnom i radničkom  svi-
jetu. Imajući to u vidu vrijedno je o
njima progovoriti, suviše kada se zna
da je u Gruž mjesto, gdje katkad ima
preko 700 obalnih radnika, nezaposle-
nih mornara i ostalih drugih manuel-
nih radnika.

Svi imenovani radnici nestalnog
su boravka, jer ne govorimo ovdje o
dubrovačkim općinarima, već o radni-
cima iz raznih krajeva naše države,
koji dolaze u Gruž da tu rade, nešto
uštede i opet ga napusie za neko vri-
jeme.

»Pučka Kuhinja“ i , Radnički Dom“
i podignuti su baš za spomenute rad-
nike, a ne toliko za dubrovačke opći-
nare, jer uistinu ovime se htjelo uklo-
niti onu nekulturnu sliku sa praga
Dubrovnika kao i mnoga zarazna leg-
la koja postoje u Gružu, ali što na-
žalost nije uspjelo. Pored postojećih
dviju ustanova i dalje se gleda ne-
čisto i odrpano radništvo gdje preko
dana prolaze gruškom cestom i onako
hodeći jede svoj ručak.

Iz navedenog se može uvigjeti, da
vrlo malu korist ima stanovništvo a
skoro nikakovu radništvo Gruža od
ustanova o kojima se govori, to znaći,
da kod njh postoje neke manjkavosti,
koje se ili trpe ili ne mogu ukloniti,

Postojeće socijalne ustanove u Du-
brovniku, za svakoga su ubjedijivi
dokaz, da su stari dubrovčani imali
— pored ostalih — velikog socijalnog
shvaćanja i razumjevanja i da su se
više nego dovoljno brinuli za svoj si-
romašni puk, njihovu djecu i iznemo-
gle starce, te još i danas — poslije
toliko stotina godina — njihove se so-
cijalne ustanove spominju, još rade i
u velike koriste siromašnom dijelu du-
brovačkog pučanstva.

Svakome, kome je poznata proš-
lost Dubrovnika, biti će mu ujedno
poznato i to, da su sve socijalne us-
tanove starog Dubrovnika potpuno za-
dovoljavale ondašnje potrebe a niti
jedna od takovih nije promašila svrhu,
kojoj je bila namjenjena, to ujedno
daje povoda svakome i onome koji
pozna povijest Dubrovnika da kaže,
da se o tim ustanovama moralo zbilja
da vodi strogog računa.

Pučka Kuhinja ,Trpeza Sv. Vlaha“
i ,Radnički Dom“ ujedno su i prve
ustonove takove vrste, koje su osno-
vane otrag maio godina u Gružu, ali
ujedno i prve u Dubrovniku, koje ni-
kako — već u svome početku — ni-

jesu udovoljile svome zadatku.

Pučka Kuhinja ,Trpeza Sv. Vlaha“_o-
snovana je inicijativom sadašnjeg dije-
cezanskog biskupa uz pripomoć nekoli
cine gragjana, a uzdržava se u glavnome
dobrovoljnim doprinosima, članarinom,
potporama, ali kako će se kasnije vi-
djeti, sve to skupa pretstavlja jedan tako
skromni prihod, da je Upravi te usta-
nove nemoguće izdavati hranu uz ni-
že cijene, od onih koje su i onako
jedva dovoljne za pokriće samih troš-
kova.

Vlasnik — izdavač — Urednik: Vicko Lisičar — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvat Tiskare (zast. Gj. Ružier) Dubrovnik 2,

Rukopisi se ne vraćaju.

Loša iskrana radništva i siromaš-
nog dijela pučanstva umanjuje u velike
i njihovu otpornost, a to se odrazuje
u tome što mnogi od spomenutih o-
bole od raznih bolesti, a naprotiv hi-
gijenski način ishrane u velike sma-
njuje postotak bolesnih, te potom usta-
nove ovakove vrste mnogo doprina-
šaju poboljšanju zdravstvenog stanja
našeg naroda. Ministarstvo narodnog
zdravlja i socijane politike ima zada-
tak da zaštićuje narodno zdravlje; isto-
imeno odjeljenje postoji i kod banske
uprave na Cetinju, koje bi moralo da
jednom svojom potporom u novcu
potpomaže ove ustanove, tim više ka-
da se ovdje radi o mekih 700 radnika,
koji nijesu dubrovački općinari već iz
raznih krajeva naše Države, za koje
nije pravedno da samo gragjani Dub-
rovnika snose razne terete,

Gore spomenuto dokazuje od ko-
like je važnosti i koristi postojanje
jedne Pučke Kuhinje u Gružu, ali na-
ravno samo onakove koja bi u cjelosti
izvršavala svoj odregjeni zadatak.

Sadašnji skromni prihodi Pučke
Kuhinje u Gružu omogućuju toj usta- _
novi tek toliko da mekako postoji, što
se od privatne inicijative ne može više
ni očekivati, Dovoljno je da su nje-
zini osnivači udarili temelj jednoj tako
važnoj ustanovi i time pokrenuli jedno
važno pitanje, koje će biti mnogo pri-
je riješeno kada ima već svoju osno-
vicu. Riješenju tog pitanja mnogo će
doprinijeti dosadašnji rad, jer mora se
zamisliti da kod svakog rada postoje
dobri i loši uticaji, koji se upoznaju
samo tokom dulje vremena.

Iz do sada navedenoga može da
se zaključi da osnivanjem Pučke Ku-
hinje u Gružu nije riješeno pitanje
zdrave i jeftine ishrane siromašnog i
radničkog svijeta u Gružu, već samo
postoji osnovica i putokaz kako da se
to pitanje riješi.

Riješenje ovog pitanja bilo bi —
kako ćemo kasnije vidjeti — i od ne-
procjenjive koristi po ugled ne samo
našeg grada već čitavog mašeg naro-
da i Države, te kada ova ustanova ima
pred sobom tako veliki zadatak, po-
trebito je da i u Upravu ugju — po-
red one današnje — još i oni, koji
u životu našeg grada imaju svoju od-
lučujuću riječ, koji bi bez sumnje mno-
go koristiti da se ubrza riješenje ovog
važnog pitanja.

Glede samog rada P. Kuhinje,
treba da se istakne da se tu hrana od-
por-

 

 

 

 

PREPORUČAMO VAM dobro
poznatu dubrovačku draguljarsku
radnju Josipa Krilić, koja pruža
danas u Dubrovniku najveći izbor
raznog najmodernijeg zlatnog na-
kita, specijalno za darove prigo-
dom krizme, vjenčanja i krštenja.
Cijene su posve solidne i bez-
konkurentne.

Za robu daje specijalnu garanciju.
Stručna izradba satova, graviranje
i posebni potički ateljč.
Interesentima, kumama i kumovima
za krizmu skrećemo naročitu paž-
nju na ovu solidnu firmu.