u. 05. š TAKSA PLAĆENA U GOTOVU DUBROVNIK, 2 Rujna 1936 go- je. Čekovnog računa našeg lista HADA" jest 4153 Podružnice Sarajevo. God. XVIII Narodna Svijest Cijena je listu 5 Din. mjesečno : za inozemstvo 10 Din. mjesečno PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare. Temelj hrvatske politike Jedna od naših najslabijih strana u političkoj borbi je pomanjkanje sa- mopouzdanja i vjere u vlastitu snagu i mogućnost samostalnog opstanka. Ako ovo ne uvidimo ne ćemo razumjeti razvoj političkih dogogjaja i političke misli u zadnjih stotinu godina. Iz osje- ćaja vlastite slabosti i nekog osjećaja potrebe, da se opredjelimo za ovoga ili onoga — izvire sve ono vrludanje i kolebanje izmegju Beča i Pešte, pri- stajanje uz jedmoga ili drugoga, Mi smo maleni, slabi, pa kako da budemo sami. To je utopija i takovu politiku vode fantasti i bezsadižajni idealisti, Ne tako, nego moramo voditi realnu politiku, koja nam jedina može donijeti ploda. Ovako su opravdavali svoj stav i svoju politiku magjaroni, narodnjaci, maprednjaci, koaliciomaši, a kasnije iza rata unitaristi i oportu- nisti svih boja. Iz ovakog držanja stvarao se onda mentalitet , širih shva- ćanja“ i ,dalekih horizonata“, Ovo za- jedno s ideološkim zabludama, koji su njekale ili oslabljivale indiviđualitet hrvatskoga naroda — dovelo je na kraju rata do poznate kapitulacije od- govornih političkih faktora. Ta je po- litika doživjela potpuni slom i stvar- nost je odmah obesnažila sva uaivna očekivanja. Megijutim, nažalost, još ima ljudi s predratnim i ratnim mentalitetom. ima ih koji još i danas pričaju o na- šoj nemoći, A zar su ti slijepi? Zar me vide strahotuw krvave stvarnosti? Zar ne vide jučerašnju i današnju veliku laž? Ovdje treba jedno razjašnjenje. Kad govorimo o ovim stvarima i kad se obaramo ma one, koji nijesu na pravoj liniji ili koji ne shvaćaju u potpunosti značaj naše borbe, ne mi- slimo pri tom ma one prodane duše, plaćenike i izrode. Oni su vrijedni sa- mo prezira i gnjeva naroda, koji će ih posve pregaziti u svom pobjedonosnom naletu i svetoj borbi. Ne mislimo na le, već na one naše naivnjake, zane- tenjake i intelektualno pokvarene lju- de, kojima se ne može njekati da su Hrvati, ali koji ne reagiraju kao Hrvati i koji ne vode beskompromisnu i ra- likalnu hrvatsku politiku, Dosta nam e polutanstva i šaranja, pa se traži od svakoga jasan i odregjen stav, a zato treba puno samoupozdanja i vjere u vlastitu snagu. To mora biti pro- lazna tačka, tim više što to nije nika- tova iluzija, već istina, Momentalni politički položaj ne smije nas vratiti s pravoga puta. Narod to dobro shvaća i nije nikakvo čudo da je hrvatski na- tod danas više nego ikada prožet Star- tevićevom političkom misli, a baš naš Stari najodlučnije osugjuje nepouzda- lje u vlastitu snagu i misao, Izlazi Stari kaže, da »tu očitu neistinu, tu sablazan trubiti, što drugo može znamenovati, nego naš narod osramotiti i posvetiti da- našuje stanje, u kojemu on nepravedno pogiba ? Po ljudima, koji ne bi zahtje- vali, da se narodu vrati ono, što ga pravom i po njegovoj naravnoj bitnosti ide; — koji bi otpuštali od prava na- roda sve što tugjinac poželi na svoju korist... po takovim ljudima i najprva država i najveći narod nabrzo bi opali u ovo stanje, u kojem je naša domo- vina. Tko i sam sebe smatra za sužnja, taj se ne mora čuditi, ako ga i drugi takovim ocijene“. Završimo zato riječima dalmatin- skoga Hrvata Dinka Politea, koji ka- ,Ne ubijajmo narod, ne ubijajmo njegovu svijest, ne ponizujmo ga nje- govim siromaštvom, ne plašimo ga njegovom slaboćom. Razvijmo mu po- nosni pregram hrvatskoga državnoga prava, tumačimo mu ga, podučavajmo ga, a on će pod svetom njegovom sjenom raditi i boriti se, da oživotvori hrvatsku marodnu i državnu misao“, Ali moramo nadopuniti Politea i istak- nuti, da je danas narod udario pravim putem i da baš inteligencija treba da uči od naroda, da zastupa ono što na- rod hoće, te da u život provodi ono što hrvatski nared izražava u svo- joj elementarnoj snazi. Tada inteligen- cija služi narodu i vodi ga. Narod ima samopouzdanja i vjeruje u svoju sna- gu, vjeruje u sebe, pa onda skepticizmu inteligencije nema mjesta. Kako je u boljševičkoj Rusiji. Oskudica u hljebu i dugi redovi publike, koji čekaju pred prodavni- cama hljeba u Sovjetskoj Uniji bi- vaju sve veči. | sama sovjetska štam- pa priznaje rgjave prilike pod kojima se snabdijeva stanovništvo životnim namirnicama u Sovjetskoj Uniji. Polu- zvanični list /zvestija od 29-VIi.-1936, godine (br. 150) piše o moskovskom radničkom kvartu Dangauervortu i veli: »U ovom velikom kvartu, u ko- me stanuje preko 100.000 (slovom sto hiljada) duša, postoji svega jedna je- dina prodavnica za životne namirnice, Da bi čovjek kupio i najmanju sitnicu u ovoj radnji, primoran je uvijek sa- tima da čeka na red. Uprava ove pro- davnice za životne mamirnice, osjeća- jući da ima monopol, vodi svoju trgo- vinu na jedan skroz nekulturan način. Radnja je prljava. Nikada se ne može dobiti svjež hljeb. Kobasice, sirevi i druge životne namirnice ne odgova- raju ni najosnovnijim zahtjevima. Cje- lokupna roba pokrivena je velikim slojem prašine“. Ista ta novina javlja iz zapadne Ukrajine, da su u Vinici i u drugim varošima ovoga predjela sada na dnevnom redu pre- kidi u prodavanju hljeba i duge po- vorke pred radnjama, koje prodavaju hljeb ,Mnoge prodavnice hljeba pri- morane su da potpuno obustave pro- daju“, Što se tiče snabdijevanja život- svake Pojedini broj Din. 1.50 Srijede nim namirnicama industrijske varoši Harkova, list javlja, kako je kontrola za trgovinu životnim namiraicam kon- statovala, da je snabdijevanje potro- šačkih masa u Harkovu veoma rgja- vo organizovano, Prodavanje hljeba vrši se u potpuno nehigijenskim pri- likama. Hljeb se liferuje preprodavcima sa prekidima, U mnogim državnim rad- njama za životne namirnice upotreb- ljavaju se vage. koje lažno mjere. List Sovjetskaja Sibir (br. 133) donosi karakterističan dopis, u kojemu se žali, da hljebarnice i potrošačke zadruge prodavaju radnicima hljeb, koji je nemoguće jesti. ,Tako je na primjer radnicima u Bajevu, prema vi- jestima ovoga lista, prodavan rgjav i vlažan hljeb, čija je kora puna pepela i uglja, a često puta se nagje u sa- momu hljebu kanap ili slama“, Prema izvještajima sovjetskog lis- ta ,Večernja Moskva“ (br. 137) stižu u upravu centralne trgovine svakoga dana mase žalbi ,da su se kupljene ženske i muške cipele već drugoga ili trećega dana poslije kupovine po- kazale kao nesolidno izragjene“. Kako novina dalje obavješćuje, ova nesolid- na roba, prodata kao dobra, ne prima se natrag u zamjenu. Oni kupci, koji su se žalili umjesto zamjene dobivaju sljedeći porugljivi savjet: ,Pri hodu morate da dižete više nogu, a ne da se spotičete“, ili ,Industrija nije zato kriva, što vi ne znate ljudski da ho- date“. To su odgovori koji se daju prevarenim kupcima u kancelarijama za reklamiranje u moskovskoj ,Uni- verzalnoj trgovini“. oocijalne ustanove u GAUŽU. Osnivanjem druge socijalne usta- nove pod imenom ,Ranički Dom“, ne samo da se nije snizio ni ulonio ve- liki broj nezdravih nastamba u Gružu, već dapače postiglo se obratao, on se, može se kazati, od osnutka te usta- nove i udvostručio. Bez dvojbe da se osnivanjem sa- dašnjeg Radničkog Doma nije moglo riješiti pitanje ukonačivanja radnika, već samo udariti osnovicu za daljni rad za što bolje riješnje tog pitanja i prama iome nad tom ustanovom mo- rao se voditi strogi nadzor i ne pre- pustiti njegovo vogjenje samo na ču- vara, već se iz redovs vijećnika mo- rala imenovati uprava, koja bi bez dvojbe bila već davno došla do zak- ljučka da spomenuta ustanova ne mo- že da posluži za namjenjenu svrhu. Izgradnja Radničkog Doma stajala je gragjane Dubrovnika oko Dinara 700.000, od čega nema niti je imala koristi ni Općina ni oni za koje je po- dignuta. Radnici i dalje stanuju u ne- zdravim kućama i dašćaraiia na Kanta- figu, Nuncijati i Stolačkoj ulici, u ko- jima se od zagagjenog vazduha ne može da izdrži. Skoro svi ti stanovi nemaju vodu, što i prouzrokuja neči- stoću megju radništvom, dakle, nijesu oni nečisti jer neće da se kupaju i peru, već u glavnome što uopće nemaju vo- de u svojim stanovima. Vlasnik — izdavač — Urednik: Vicko Lisičar — Dubrovnik Tisak Dubrov. Hrvat Tiskare (zast. Gj. Ružier) Dubrovnik 2, Rukopisi se ne vraćaju. Možda mnogi ovome neće povje- rovati, ali ja zato svakome slobodno da pogje do Kantafiga tog najnesret- nijeg i najzapuštenijeg predjela naše Općine i tu će vidjeti nešto što u istinu u Dubrovniku postoji, a koje dozvolja- vamo i stranom svijetu da gleda, bilo sa puta Meda Pucića, bilo sa velikih putničkih brodova, kada pristanu uz obalu pram Kantafigu. Radnički Dom raspolaže samo sa 120 mjesta za spavanje što zmači da ne inože primiti sve gruške radnike pa kada bi oni i htjeli tu da stanuju, ali premda može tu da stanuje njih 120, ipak ne stanuje niti jedan od gruških radnika, već u glavnome samo prolaz- ni radnici. Ako se u Gružu nalazi kat- kad i do 700 radnika, nerazumljivo je iz kojih razloga bar 120 njih ne sta- nuju u Radničkom Domu. Ako je dubrovačka općina namel- nula svojim općinarima jedan teret od 700.000 dinara za podignuće ove usia- nove, morala se kasnije da pobrine i ispita uzroke zbog kojih je isti prazan, odnosno ispita njegove manjkavosti i ako ih je nemoguće ukloniti, da upotrebi Radnički Dom u neke druge svrhe. Premda je Radnički Dom — so- cijalna ustanova, mogao bi i pored to- ga — kada ne bi stajao prazan — da bude jedna od rentabilnih ustanova Općine. Prepostavljajući da bi u sadaš- njem Radničkom Domu samo 100 rad- nika konačilo dnevno, to bi godišnji inkas iznosio preko dinara 70.000 a to bi značilo imati godišnje circa 50,000 dinara čiste dobiti. Ovaj račun može da posluži i kao dokaz, da bi ovakova jedna novo podignuta ustanova bila rentabilna za onog, koji bi je i podi- gao, ali samo onda, kada bi ista ima- la onakav unutarnji uregjal, kakovog žele i zahtjevaju radnici, jer inače ako bi se postupilo protivno tome, zadesio bi isti slučaj taj novopodignuti kao i sadašnji Radnički Dom. Kada bi se postupilo u smislu o- noga kako se gore kazalo, sigurno je da bi ta ustanova 1norala biti renta- bilna, a imajući.n vidu broj radnika koji se nalazi u Gružu, nije teško ni izračunati približni troškovnik za podig- nuće takove ustanove, kao i račun nje- zinog rentabiliteta. (Slijedi) PREPORUČAMO VAM dobro poznatu dubrovačku draguljarsku radnju Josipa Krilić, koja pruža danas u Dubrovniku najveći izbor raznog najmodernijeg zlatnog na- kita, specijalno za darove prigo- dom krizme, vjenčanja i krštenja. Cijene su posve solidne i bez- konkurentne. Stručna izradba satova, graviranje i posebni potički ateljč. Za robu daje specijalnu garanciju. Interesentima, kumama i kumovima za krizmu skrećemo naročitu paž- nju na ovu i solidnu firmu. Neučnika. za o ili e tražite putem Podružnice , Hrvatski Ra- ii u Dubrovniku.