g TAKSA PLAĆENA U GOTOVU ar. 36. DUBROVNIK, 9 Rujna 1936. gir“ <. Čekovnog računa našeg lista O cs 4153 Podružnice Sarajevo. God. XVIII Narodna Svijest Cijena je listu 5 Din. mjesečno : za inozemstvo 10 Din. mjesečno PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU REdništvO i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare. Izlazi svake Srijede Pojedini broj Din. 1.50 Crveni pakao nad Evropom Crvena avet nad Španjolskom. Španjolska revolucija u svoj svo- joj strahoti i grozoti ne prestaje. Pod udarcima bjesomučne mižnje crvenih, na sve što je kršćansko, ruše se i dalje stoljetne crkve, veliki samostani, kato- lički zavodi, a ne prestaje se sa ubij- stvima biskupa i svećenika, redovnika i redovnica. Evo našim čitateljima nekoliko vjerodostojnih svjedočanstava o gro- zotama španjolske revolucije. »Slovenec“ od 12 ov. mj. douosi razgovor sa slovenkom Marijom N., koja živi u Barceloni i ima svoje ro- gjake u Zagrebu, u kojem onu prika- zuje početak revolucije i divljaštva marksističkog mahnitanja u Barceloni. Megju ostalim pripovijeda i ovo: »Naroda se uhvatila nekakva po- divljalost, koju nikako me bih pripisala Barceloncima, koje poznam iz mirnih vremena. Po dogovoru, tako nam se je barem činilo, svaki su se dan skup- ljale grupe ljudi, počele su vikati, pri- jetiti se, tuliti, zavijati, kao da imaju živčani napadaj — uputili se prema kakvoj kući, koja je bila za čas opljač- kana i zapaljena. Sama sam vidjela takav prizor, Vlasnika i meku ženu, koja je vjerojatno bila njegova majka, dovukli su po podu držeći ju za ruke, kroz vrata na cestu, gdje su počeli po njima skakati i divlje plesati, dok nisu bili kup razmrcvarencg mesa. Navodno $u ,Skrivali ustaše“. Takogjer sam vlastitim očima vidjela, kako su doveli u povorci opkoljene od tisuća zvijeri koje su tulile, megju kojima su se nei- više isticale ženske, nekoliko svučenih žena i počeli s njima orgije, koje nije moguće opisati. Ko zna, iko su bile? Govorili su da su časne sestre iz ne- kog samostana, koji je bio porušen. li smo takogjer gledati samostan Karmeličanki, nekoć velika gragjevina, izmegju četiriju ulica. Iz njega se je još pušilo. Bio je skup razvalina. Pred crkvenim ulazom su pak bile postav- lene mumije (kosturi) karmelićanki, koje su zvjerske grupe đonesle iz grob- nice. 42 su bile, brojila sam ih. Stare mumije, jedna dapače iz 1436 godine. Gragjani su išli tamo, kao ma kakav zanimljivi komad. Policija se nije mje- šala. Tek četvrti dan dala ih je poko- pati“. »Osservatore Romano“ donosi izvještaj očevidca o umorstvu biskupa i 40 redovnika u Barbastru, starom gradu pod Pirinejima. Tamošnji za- povjednik vojske nije se odlučio u prve dane revolucije. Kasnije je pristao uz vladu u Madridu i stavio svoje sile na raspoloženje crvenima. U gradu je komunistički komitet držao svu vlast di rukama, ali ipak nije bio tako krvo- ločan, da bi ubijao svećenike. U to e došli nalozi iz Madrida, da se ima tle svećenstvo zajedno sa biskupom pobiti, ,Tako smo zatvoreni u tamnicu. Tu smo se jedan drugom ispovijedali \ičitali djela mučenika, Dana 2 kolo- \oza bili su strijeljani poglavari našega tamostana i još druga dva redovnika- svećenika, koji su bili u zatvoru u posebnim prostorijama. Dana 9 kolo- voza stiijeljan je biskup sa nekoliko redovnika. Dana 13 kolovoza strijeljali su komunisti 20 naših studenata koji su se pripravljali za svete redove. Još je ostalo 20 studenata, megju njima i jedan inladi svećenik, koji je posvećen prije nekoliko dana“. Ti su bili poubi- jani u jutro 14 kolovoza, Megju mu- čenicima malazio se i jegan kapetan gragjanske garde. I on je vikao, kad su ih vozili ulicama ma stratište, sa ostalima: Živio Krist Kralj! Zapovjednik parobroda društva ,Oceania“, ,Vis“_ g. Milivoj Bukorović, koji je u početku revolucije bio u Bar- celoni i Valenciji, pripovijeda o progo- nima svećenstva u Barceloni ovo do- pisniku beogradske ,Politike“ : »Komunisti su oružjem zauzeli preko stotinu crkava i manastira, ko- liko ih ima u samoj Barceloni. Ostala je poštegjena samo jedna jedina crkva Sacra Famiglia“. Sve ostale crkve i manastiri porušeni su ili zapaljeni. Po mnogim manastirima ctvoreni su gro- bovi i kosti mrtvaca pobacane su na ulicu. Vladini pristaše, za vrijeme po- bune bili su najviše ogcrčeni prema svećenicima. Danas se u Valenciji i Barceloni ne može vidjeti ni jedan svećenik. Oni koji nisu uspjeli da pobjegnu, pobijeni su. Kakva mržnja vlada prema sve- ćenstvu u Španiji kod današnjih vladi- nih pristaša, najbolje će nam pokazati ovaj slučaj, koji se za vrijeme pobune desio u Barceloni. Jedan šezdesetgo- dišnji gospodin prolazio je pristaniš- tem pored parobroda ,Vis“, Odjednom dva policajca na odstojanju od neko- liko koračaja, upravili su svoje puške prema njemu. Sav zaprepašten, ovaj starac drhćući podigao je ruke u vis, a zatim obazrivo počeo da izvlači iz džepa svoju legitimaciju. Kad su ovi policajci kasnije upitani zbog čega su zaustavili ovog čovjeka, izjavili su, da im je on mnogo sličan po svojoj spoljašnosti na svećenika i da su pomislili, u prvi mah, da je preobučen u običnog gra- gjanina htio da pobjegne brodom. Po svemu dobiva se utisak, da danas čo- vjek u Španiji, ako hoće da raskrsti sa životem, dovoljno je da se odjene u svećeničke haljine i smrt će ga br- zo snaći“, Što se dogagja u Sovjetskoj Rusiji? Prošli smo već put javili o veli- kom precesu, koji se održao u Moskvi protiv najistaknutijih komunista, koji su skupa s Lenjinom bili prvaci i vo- gje ruske revolucije. Pod velom miste- iijozne tajanstvenosti — a i ne može biti drukčije u zemlji najkruće tiranije — održao se proces, o kome je teško dobiti pravu sliku, a čiji je rezulat 16 strijeljanih. Ali se stvar na tome nije zaustavila. Vijesti iz Rusije govore o novom hapšenju u masama, Na zapre- paštenje marksista i komunista čitave Evrope u Rusiji se hapse svi komu- nisti sa desnice i ljevice, koji nijesu slijepi poklonici današnjeg diktatora Staljina. Izgleda da se je protiv da- našnjeg sovjetskog režima stvorio vrlo razgranjeni komplot iz komunističkih ljevičara pristaša Trockoga, koji smat- raju da je Staljin skrenuo s čisto ko- munističkog pravca, kao i raznih des- ničara, koji ne odobravaju ekonomsku politiku Staljina. Iznenagjenja u bilo kojem pravcu u Rusiji nijesu isključena. I tako nastaje za onu zapadnu Evropu, koja skreće u marksističke vo- de, novo razočaranje, da je komunis- tička praksa u Rusiji uspjela stvoriti novi svijet — obećani raj na zemlji. Kako je kod nas? Kominterna radi na svu paru. Studentska omladina jako je zaražena komunizmom. Univerziteti, osobito ne- ki, liferuju nam preko ljetne sezone veliki broj crvenih emisara, koji vrše svoju razornu akciju, osobito po našim primorskim ljetovalištima. Naša omla- dina, još nedovoljno izgragjena u svo- jim pogledima ma svijet i život, a za- hvaćena teškom ekonomskom krizom, pada na lijepak crvenoj internacijonali. Političari i novinstvo, koje zagovara t. zv. pučku frontu unaša pogotovo haos u narodne redove i pripravlja najbolje teren komunizmu. Tu se osobito ističe beogradska ,Politika“ sa svojim uvod- ničarom g. Balugdžićem. Ne zaostaju pak ni zagrebačke ,Novosti“. Karakteristična je u tom pogledu evolucija našeg liberalnog gragjanstva i inteligencije. Odgojeni bez nekog iz- razitog gledanja na svijet u kulturnim i socijalnim pitanjima ne mogu se sna- ći danas u vremenima novih i teških previranja. Zaražene mržnjom na t, zv, klerikalizam (bolje na katoličku Crkvu i njenu djelatnost) nosi ih struja da- našnjice sve više na lijevo, a da sli- jepci me vide da će sutra tamo biti pregaženi i uništeni. Eto to je slika naših prilika koje bivaju iz dana u dan sve teže. U bli- zini smo strahovitog vrtloga svjetskih dogagjaja, koji će teško minuti, a da i nas, u većoj ili manjoj mjeri, ne za- hvati. Što nam je činiti ? Jedan je samo faktor, s kojim ko- munizam najviše računa i koji mu se je jedini kadar konačno suprostaviti. To je kršćanstvo, Crkva. Ali to krš- ćansivo treba da potpuno obuhvati sta- liše, da ih udruži u boine redove, i da iz njih stvori što više svijesnih, izgra- gjenih i junačkih boraca. To je zadaća providencijalne Katoličke Akcije, koju današnji Papa toliko maglašava i na- regjuje kao krvavu potrebu današnjice. Nemojmo stoga stati postrance ili se svagjati, dok krov već gori nad glavama naših susjeda, a sutra vjero- jatno i mad našom, Svim silama na rad za Katoličku Akciju pod vodstvom svojih biskupa, Katolička Riječ“. Novi vozni red na željeznicama stupio je na snagu 15. V. Prema tom novom voznom redu vlakovi dolaze u Gruž 8:05, 9:25, 19:39, 23:40 a odlaze iz Gruža 6:15, 12. 19-40 22:15. Brzi je vlak što dolazi 9:25, a odlazi 19:40 Vlasnik — izdavač — Urednik : Tisak Dubrov. Hrvat Tiskare (zast. Gj. Ružier) Dubrovnik 2, Vicko Lisičar — Dubrovnik Rukopisi se ne vraćaju. tako je u boljševičkoj Rusiji ? Hiljade Sovjetskih radnika čeka od maja i juna, da im se isplati nji- hove nadnice. 55 (pedesetpet) miliona rubalja radničkih nagrada izdato je u druge svrhe. Dok se sovjetski vlasto- dršci sa čuvenom drskošću miješaju u unutrašnje stvari Španjolske, bune šire slojeve na ustanak i pokolj i za pot- poru španjolskih komunističkih paliku- ća, bijedne zarade sovjetskih radnika još za polovinu skraćuju, mora zvanična moskovska Pravda od 9. prošlog mje- seca augusta 1936 — br. 218, da pri- zna kako ,hiljade i hiljade“ radnika u Sovjetskoj Rusiji već mjesecima nije primilo nagradu. Sa pritvorenim ne- zadovoljstvom utvrgjuje list činjenicu, da šumarski trustovi — platne fondove radništva i činovništva ,za sve moguće ciljeve izdaju i zločinački rasipaju.“ Kako izlazi iz slijedećih podataka Pravde radi se o mnogo miliona rubalja na- grade: ,Mnogim hiljadama gorosijeća ne isplaćuju se nadnice. Okljevanja i i zakašnjenja u isplati nagrada ušla su u narodni komesarijat za drvarsku industriju već u hroničnu naviku... Mnogobrojnim radnicima sada u mje- secu augustu nijesu još isplaćene čak ni nagrade za mjesec jun, a što više ni za maj. Zaostaci u plaćanju šumar- skih trustova radnicima dostižu dva- naestine miliona rubalja. Glavna upra- va trusta Sjevernog šumarstva u zao- statku je sa radničkim isplatama za 19,644.000 rubalja, glavna uprava Is- točnog šumarskog trusta sa 23,865.000 rubalja, glavna uprava Sibirskog šu- marskog trusta sa 8,941.000 rubalja a glavna uprava Južnog šumarskog trušta sa 5.988.000 rubalja. Tako iznose zao- staci u plaćanju samo kod ova četiri od ukupnih 1I trustova narodnog ko- mesarijata za drvarsku industriju pre- ko 55 miliona rubalja t. j. preko pola milijarde dinara. Ovi zaostaci ni «u kom slučaju ne opadaju, već nepre- kidno rastu“. Kako list u svojim daljim tvrgjenjima podvlači, dovelo je ovo bezobzirno ophogjenje sa radništvom do ,mevjerovatnih priliva radne sna- Doslovno se veli: , Disciplina megju radništvom je znatno opala. Pojave kao zadočnjenja, potpuni izo- stanak sa rada kao i neispunjavanje radnih određaba na dneunom su redu. Posljedice ovoga su slijedeće: Program prerade drveta ne može se izvesti, otpremanje splavovima je u prekidu, fabrike za preradu drveta su prisiljene da ograniče rad, a ritam grožsvognje € vrlo osjetna Roemećea., u ge“. PREPORUČAMO VAM dobro poznatu dubrovačku draguljarsku radnju Josipa Krili6, koja pruža danas u Dubrovniku najveći izbor raznog najmodernijeg zlatnog na- kita, specijalno za darove prigo- dom krizme, vjenčanja i krštenja. Cijene su posve solidne i bez- konkurentne. Stručna izradba satova, i posebni potički ateljč. Za robu daje specijalnu garanciju. Interesentima, kumama i kumovima za krizmu skrećemo naročitu paž- nju na ovu solidnu firmu. graviranje