f 8r. 39. TAKSA PLAĆENA U GOTOVU DUBROVNIK, 30 Rujna 1936. Broj Cekovnog računa našeg lista jest 4153 Podružnice Sarajevo. God. XVIH Narodna Svijest Cijena je listu 5 Din. mjesečno: za inozemstvo 10 Din. mjesečno PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare. Izlazi svake Srijede Pojedini broj Din. 1.50 Vlasnik — izdavač — Urednik: Vicko Lisičar — Dubrovnik Tisak Dubrov. Hrvat Tiskare (zast. Gj. Ružier) Dubrovnik 2, Rukopisi se ne vraćaju. Kongres megjunarodnoga ženskoga saveza u Dubrovniku, 1-9. X. 1936. Kako je još pred nekoliko mjeseca bilo javljeno u svjetskoj i domaćoj štampi, zasijedat će kroz prvo devet dana nastajnoga mjeseca Oktobra u Dubrovniku kongres megjunarodnoga žensko- ga saveza po već uglavljenom programu rada. Predradnje za ovaj značajni i opsežni kongres zapo- čele su se u našem gradu već u subotu 26. o. mj. na sastancima uprava pojedinih društvenih sek- cija, te se danas dovršavaju, a večeras će slijediti svečano pri- Svrhairad ovoga udruženja. Prije svega treba osobito nagla- šiti i pohvaliti zauzimanje ovih dobro mislećih žena za obitelj i za odgoj djece, Danas, kad velik dio moder- ne javnosti hoće da na ruševinama obitelji u ime lične bezbrižnosti i uži- vanja podigne tako zvanu slobodnu lubav, a odgoj djece (u koliko ta- kovi brakovi mogu da ih imaju) po- vjeri raznim pjestovalištima i dječjim zavodima, djeluje kao pravi melem linjenica da se tako velik broj žena jo čitavom svijetu svojski zauzimlje, kako bi se obitelji, tomu glavnomu '$melju svakoga društva, dalo dolično mjesto, a obezbijegjenjem majaka osi- zuralo im najvažnije polje rada u obiteljskom krugu: odgajanje tjelesno zlrave i krepke, a duševno poštene i ustrajne mladeži, na kojoj će bu- luće generacije da temelje nastavak dobrih strana javnoga rada. — Ali to nje sve. Priličan broj ženskih lica bilo s kojega razloga ne može da osnuje vlastitu obitelj, pak se mora laćati samostalnoga rada. Ta činje- ica uvjetuje poseban djelokrug me- gjunarodnoga ženskoga saveza, koji se trudi oko toga, da se i ženama na socijalnom polju priznadu i zajamče uz jednake dužnosti takogjer i jed- naka prava kao i muškarcima. | to će nastojanje, pogotovo ako se u po- jedinim slučajevima ne pretjera ili krivi, svak rado priznati i odobriti, jer temeljna pravednost zahtijeva da i žena, u koliko i kvalitativno i kvan- ltativno pruža jednak rad kao i muš- karac, prima za to i jednako prizna- nje i jednaku nagradu. — Nu sve ove goruće potrebe savremenoga društva ne bi nažalost mogle da se tistvare, kad bi megjunarodna atimo- tera uslijed neograničene pohlepe pojedinih naroda za supremacijom nad drugim ostala i dalje mutna i zadušljiva, što bi lako dovelo do svjet- ske konflagracije ; zato logično megju- narodni ženski savez ubraja megju glavna područja svojega rada i upor- ho nastojanje oko stišavanja politič- kih strasti, a prije svega da se soci- jalnom pravdom i uzajamnom snoš- liivošću izbjegavaju sporovi i po mo- nosti osigura svjetski mir, bez kojega je svaki humanitarni rad ilu- manje učesnica uz prigodne po- zdrave i zahvalnice. Sutra će (1. X.) biti svečani otvor samoga kongresa. Ovo vrlo razgranjeno udru- ženje, koje broji 40 narodnih sa- veza i oko 40 milijuna članica, uživa u megjunarodnom kulturnom svijetu velik ugled, a njegov se socijalno-prosvjetni rad trajno ba- vi riješavanjem najvažnijih život- nih problema, zbog čega svraća na se simpatičnu pažnju i dobro- voljnu potporu uvaženih stručnjaka zoran, a propast čovječanstva gotova. — Razumije se samo po sebi da iz ovih glavnih smjernica opsežnoga ra- da, što ga je preuzelo ovo žensko megjunarodno udruženje, izbijaju mno- gobrojni ogranci, koji sačinjavaju de- taljne tačke njegovoga radnoga pro- grama, kao n. p.: državljanstvo žene, žensko pravo glasa, ukidanje ili ba- rem ograničavanje prostitucije i trgo- vine bijelim robljem, položaj žene u emigraciji, selekcija žemskoga samo- stalnoga rada, humanitarnost prama radnicama u doba trudnoće i porogjaja, osnivanje i uzdržavanje osiguravaju- ćih zaklada u korist radničkih obitelji za vrijeme bolesti, starosti i iznemo- glosti, položaj naobražene žene kao učiteljice, književnice iii umjetnice, briga za dobar tjelesni uzgoj dojen- čadi, postupak pri uzgoju i školovanju betežne i slabunjave djece, ublaživa- nje i po mogućnosti ukidanje suprot- nosti u raznim zakonima u pogledu djece (osobito siročadi), savjesnost i oprez pri moralnom odgoju mladeži osobito u doba prijelaza iz djetinstva u mladost, kruta i nesmiljena borba proti razvratnim i nećudorednim fil- movima, knjigama i novinskim publi- kacijama, osnivanje i uzdržavanje do- brih i odgojnih biblijoteka za mladež, gojenje u mladim licima obojega spo- la smisla i volje za glazbu i dobro kazalište, otvaranje i uzdržavanje što različitijih stručnih škola u svrhu pri- manja mladeži na školovanje praina sklonosti i sposobnosti, pomaganje i širenje svake ustanove koja teži na svjetski mir, propagiranje političke snošljivosti megju narodima i stran- kama, podupiranje i jačanje mirolju- bive i humanitarne svjetske štampe, trajno zauzimanje oko postepenoga ukinuća ropstva u nekim vaneuropej- skim državama i t, d. Otvor kongresa. Sutra, u četvrtak 1. X., bit će u 11 ura u jutro u Bondinom kazalištu svečani otvor kongresa pod ličnim pretsijedanjem glavne pretsjednice gje markize Ishbel Aberdeen and Temair (Škotke iz Aberdeena, doktorice hono- ris causa), a u nazočnosti pretstavnika mjesnih civilnih, vojnih i crkvenih vlasti, te kulturnih društava i privat- nih gragjana. Pozdravit će kongres i glavnih društvenih faktora kod najrazličitijih naroda; pak se i naš Dubrovnik, hrvatska Atena, smatra osobito počašćenim, što je megju tolikim kulturnim središti- ma bio izabran za sijelo ovogo- dišnjega kongresa takove zajed- nice, od koje cijeli svijet pravom očekiva znatnu pomoć u općem rađu oko pridizanja napaćenog čovječanstva. Za ovaj je kongres stiglo u naš grad preko 300 stranih pret- stavnica, od kojih oko 90 iz sa- ggia. Leposava Petković, pretsjednica saveza udruženja jugoslavenskih že- na, a zahvalit će se na pozdravu spomenuta gospogja glavna pretsjed- nica. U svrhu upoznavanja ovoga svjetskoga udruženja i upsežnoga polja njegova rada govorit će još dvije zamjenice glavne pretsjednice, ggje. Avril de Sainte — Croix (Fran- cuzica iz Pariza) i Maria Ogilvie Gor- don (Englezica iz Londona); prva o temi: ,Uloga žene u megjunarodno- mu životu“, a druga o temi: .,Razvoj megjunarodnoga saveza žena i nje- gov današnji djelokrug“. Konac se ove prve javne skupštine predvigja oko 1'/, sat poslije podne. Dvije vrste sastanaka. Sjednice, koje se bave pitanjima javnoga djelovanja megjunarodnoga ženskoga saveza kao cjeline, bit će plenarne i javne; a sastanci bilo cje- lokupnoga udruženja, bilo pojedinih sekcija, koji općenito ili pojedinačno pretresaju svoje djelovanje ili ras- pravljaju o unutrašnjoj organizaciji udruženja, te o megjusobnim odno- šajima raznih odbora u pogledu raz- diobe rada i sinteze postignutih rezul- tata u smislu pravila zajednice, bit će odijeljeni, iterni i pristupačni samo članicama cjelokupnoga udruženja ili pojedinih sekcija. Istaknutije plenarne javne sjednice. Nakon spomenute uvodne skup- štine pri svečanom otvoru kongresa bit će joši ove plenarne javne skup- tine općega interesa: U petak 2. X. u 9 ura u večer u Bondinom kazalištu. Pretsijedat će ggje.: Leposava Petković (pretsjedni- ca saveza udruženja jugoslavenskih žena) i Cecile Matheson (pretsjednica odbora za ženska zvanja u megjuna- rodnom ženskom savezu). — Na ovoj će se skupštini izredati ove govornice pretresajući uporedo naznačene teme : a) Švajcarska ggja. Miirset (tajnica švajcarskoga centralnoga odbora za ženska zvanja): ,Odgoj i priprema švajcarke mladeži za izbor zvanja“ ; b) Engleskinja ggja. F. Isabel Taylor (upravnica ženskoga inspektorata pri tvornicama u Velikoj Britaniji): ,Raz- me Engleske, zatim. iz Irske, Francuske i Skandinavskih drža- va; ostale su iz drugih europej- skih država, te iz Sjeverne i Južne Amerike, Australije, Nove Zelandije i Južne Afrike. Domaće pretstavnice bit će zastupane u velikom broju. Naše Uredništvo nazivlje svi- ma srdačnu dobrodošlicu i želi im najljepši uspjeh u radu. voj industrijskoga zakonodavstva u Velikoj Britaniji“ ; c) Austrijanka ggja Marie Hoheisel (pretsjednica sa- veza udruženja austrijskih Žena): ,Važnost domaćinske obuke za ženu u privredi, osobito za radnicu“ ; d) Cehinja ggja. Ana Gabrielova (tajnica saveza udruženja čehoslovačkih žena): Bata i razne strane njegove indus- trije“; e) Jugoslavenka ggja. Ata- nacković (zamjenica pretsjednice sa- veza udruženja jugoslavenskih žena) : tema će pravodobno biti najavljena ; i) Indijanka ggja. doktorica medicine Kashibai Nowrange (pretstojnica in- dijanskih delegatkinja): ,Radničke prilike u Indiji“. U nedjelju 4. X. u9 ura u večer u Bondinom kazalištu. Pretsijedat će naša sugragjanska ggja. Zlatka Sessa (pretsjednica mjesne ,Narodne Žen- ske Zadruge“). Govorit će pretstav- nice raznih stranih i domaćih ženskih udruženja o pitanju seoske žene, pri- kazujući svako stanje seljakinje u svojoj zemlji i iznoseći prijedloge složnoga megjunarodnoga djelovanja oko poboljšanja prilika na tom polju. U utornik 6. X. u9 ura u večer u Bondinom kazalištuu. Pretsijedat će glavna pretsjednica megunarodnoga ženskoga saveza, Škotka, doktorica honoris causa, ggja. markiza Ishbel Aberdeen and Temair, a bit će pre- tresane ove teme: a) Gosp. Aber- crombie (profesor londonske univer- ze): ,Stambeno pitanje u megjuna- rodnom osvijetljenju“* ; b) Talijanka ggja grofica Daisy di Robilanti: ,Raz- voj stanovanja u ltaliji*. — Za ovu su skupštinu predvigjene i druge go- vornice, što će naknadno biti javljeno tijekom prethodnih sjednica. — Ovla- šteni smo s kompetentne strane da javimo, da se u slučaju nepredvigje- nih razloga ili potrebe red programa sastanaka i govora može neznatno izmijeniti. Osim ovih skupština bit će u po- nedjeljnik 5. X. u 9 ura u večer u Bondinom kazalištu opća svečana ki- nematografska priredba, a u četvrtak 8. X. isto u 9 ura u večer svečani zajednički banket, kojemu će prisus- tvovati pozvani gosti iz mjesta. I jedno i drugo priregjuje savez udruženja jugoslavenskih žena.