f
8r. 39.

TAKSA PLAĆENA U GOTOVU
DUBROVNIK, 30 Rujna 1936.

Broj Cekovnog računa našeg lista

jest 4153 Podružnice Sarajevo.

God. XVIH

 

Narodna Svijest

 

Cijena je listu 5 Din. mjesečno: za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU
Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare.

Izlazi

 

svake Srijede
Pojedini broj Din. 1.50

 

Vlasnik — izdavač — Urednik: Vicko Lisičar — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvat Tiskare (zast. Gj. Ružier) Dubrovnik 2,

Rukopisi se ne vraćaju.

 

Kongres megjunarodnoga ženskoga saveza u Dubrovniku, 1-9. X. 1936.

Kako je još pred nekoliko
mjeseca bilo javljeno u svjetskoj
i domaćoj štampi, zasijedat će
kroz prvo devet dana nastajnoga
mjeseca Oktobra u Dubrovniku
kongres megjunarodnoga žensko-
ga saveza po već uglavljenom
programu rada. Predradnje za ovaj
značajni i opsežni kongres zapo-
čele su se u našem gradu već u
subotu 26. o. mj. na sastancima
uprava pojedinih društvenih sek-
cija, te se danas dovršavaju, a
večeras će slijediti svečano pri-

Svrhairad ovoga udruženja.

Prije svega treba osobito nagla-
šiti i pohvaliti zauzimanje ovih dobro
mislećih žena za obitelj i za odgoj
djece, Danas, kad velik dio moder-
ne javnosti hoće da na ruševinama
obitelji u ime lične bezbrižnosti i uži-
vanja podigne tako zvanu slobodnu
lubav, a odgoj djece (u koliko ta-
kovi brakovi mogu da ih imaju) po-
vjeri raznim pjestovalištima i dječjim
zavodima, djeluje kao pravi melem
linjenica da se tako velik broj žena
jo čitavom svijetu svojski zauzimlje,
kako bi se obitelji, tomu glavnomu
'$melju svakoga društva, dalo dolično
mjesto, a obezbijegjenjem majaka osi-
zuralo im najvažnije polje rada u
obiteljskom krugu: odgajanje tjelesno
zlrave i krepke, a duševno poštene
i ustrajne mladeži, na kojoj će bu-
luće generacije da temelje nastavak
dobrih strana javnoga rada. — Ali to
nje sve. Priličan broj ženskih lica
bilo s kojega razloga ne može da
osnuje vlastitu obitelj, pak se mora
laćati samostalnoga rada. Ta činje-
ica uvjetuje poseban djelokrug me-
gjunarodnoga ženskoga saveza, koji
se trudi oko toga, da se i ženama na
socijalnom polju priznadu i zajamče
uz jednake dužnosti takogjer i jed-
naka prava kao i muškarcima. | to
će nastojanje, pogotovo ako se u po-
jedinim slučajevima ne pretjera ili
krivi, svak rado priznati i odobriti,
jer temeljna pravednost zahtijeva da
i žena, u koliko i kvalitativno i kvan-
ltativno pruža jednak rad kao i muš-
karac, prima za to i jednako prizna-
nje i jednaku nagradu. — Nu sve
ove goruće potrebe savremenoga
društva ne bi nažalost mogle da se
tistvare, kad bi megjunarodna atimo-
tera uslijed neograničene pohlepe
pojedinih naroda za supremacijom
nad drugim ostala i dalje mutna i
zadušljiva, što bi lako dovelo do svjet-
ske konflagracije ; zato logično megju-
narodni ženski savez ubraja megju
glavna područja svojega rada i upor-
ho nastojanje oko stišavanja politič-
kih strasti, a prije svega da se soci-
jalnom pravdom i uzajamnom  snoš-
liivošću izbjegavaju sporovi i po mo-
nosti osigura svjetski mir, bez
kojega je svaki humanitarni rad ilu-

  
 
   
   
   
 

manje učesnica uz prigodne po-
zdrave i zahvalnice. Sutra će (1.
X.) biti svečani otvor samoga
kongresa.

Ovo vrlo razgranjeno udru-
ženje, koje broji 40 narodnih sa-
veza i oko 40 milijuna članica,
uživa u megjunarodnom kulturnom
svijetu velik ugled, a njegov se
socijalno-prosvjetni rad trajno ba-
vi riješavanjem najvažnijih život-
nih problema, zbog čega svraća
na se simpatičnu pažnju i dobro-
voljnu potporu uvaženih stručnjaka

zoran, a propast čovječanstva gotova.
— Razumije se samo po sebi da iz
ovih glavnih smjernica opsežnoga ra-
da, što ga je preuzelo ovo žensko
megjunarodno udruženje, izbijaju mno-
gobrojni ogranci, koji sačinjavaju de-
taljne tačke njegovoga radnoga pro-
grama, kao n. p.: državljanstvo žene,
žensko pravo glasa, ukidanje ili ba-
rem ograničavanje prostitucije i trgo-
vine bijelim robljem, položaj žene u
emigraciji, selekcija žemskoga samo-
stalnoga rada, humanitarnost prama
radnicama u doba trudnoće i porogjaja,
osnivanje i uzdržavanje osiguravaju-
ćih zaklada u korist radničkih obitelji
za vrijeme bolesti, starosti i iznemo-
glosti, položaj naobražene žene kao
učiteljice, književnice iii umjetnice,
briga za dobar tjelesni uzgoj dojen-
čadi, postupak pri uzgoju i školovanju
betežne i slabunjave djece, ublaživa-
nje i po mogućnosti ukidanje suprot-
nosti u raznim zakonima u pogledu
djece (osobito siročadi), savjesnost i
oprez pri moralnom odgoju mladeži
osobito u doba prijelaza iz djetinstva
u mladost, kruta i nesmiljena borba
proti razvratnim i nećudorednim fil-
movima, knjigama i novinskim publi-
kacijama, osnivanje i uzdržavanje do-
brih i odgojnih biblijoteka za mladež,
gojenje u mladim licima obojega spo-
la smisla i volje za glazbu i dobro
kazalište, otvaranje i uzdržavanje što
različitijih stručnih škola u svrhu pri-
manja mladeži na školovanje praina
sklonosti i sposobnosti, pomaganje i
širenje svake ustanove koja teži na
svjetski mir, propagiranje političke
snošljivosti megju narodima i stran-
kama, podupiranje i jačanje mirolju-
bive i humanitarne svjetske štampe,
trajno zauzimanje oko postepenoga
ukinuća ropstva u nekim vaneuropej-
skim državama i t, d.

Otvor kongresa.

Sutra, u četvrtak 1. X., bit će u
11 ura u jutro u Bondinom kazalištu
svečani otvor kongresa pod ličnim
pretsijedanjem glavne pretsjednice gje
markize Ishbel Aberdeen and Temair
(Škotke iz Aberdeena, doktorice hono-
ris causa), a u nazočnosti pretstavnika
mjesnih civilnih, vojnih i crkvenih
vlasti, te kulturnih društava i privat-
nih gragjana. Pozdravit će kongres

i glavnih društvenih faktora kod
najrazličitijih naroda; pak se i
naš Dubrovnik, hrvatska Atena,
smatra osobito počašćenim, što je
megju tolikim kulturnim središti-
ma bio izabran za sijelo ovogo-
dišnjega kongresa takove zajed-
nice, od koje cijeli svijet pravom
očekiva znatnu pomoć u općem
rađu oko  pridizanja napaćenog
čovječanstva.

Za ovaj je kongres stiglo u
naš grad preko 300 stranih pret-
stavnica, od kojih oko 90 iz sa-

ggia. Leposava Petković, pretsjednica
saveza udruženja jugoslavenskih že-
na, a zahvalit će se na pozdravu
spomenuta gospogja glavna pretsjed-
nica. U svrhu upoznavanja ovoga
svjetskoga udruženja i upsežnoga
polja njegova rada govorit će još
dvije zamjenice glavne pretsjednice,
ggje. Avril de Sainte — Croix (Fran-
cuzica iz Pariza) i Maria Ogilvie Gor-
don (Englezica iz Londona); prva o
temi: ,Uloga žene u megjunarodno-
mu životu“, a druga o temi: .,Razvoj
megjunarodnoga saveza žena i nje-
gov današnji djelokrug“. Konac se
ove prve javne skupštine predvigja
oko 1'/, sat poslije podne.

Dvije vrste sastanaka.

Sjednice, koje se bave pitanjima
javnoga djelovanja megjunarodnoga
ženskoga saveza kao cjeline, bit će
plenarne i javne; a sastanci bilo cje-
lokupnoga udruženja, bilo pojedinih
sekcija, koji općenito ili pojedinačno
pretresaju svoje djelovanje ili ras-
pravljaju o unutrašnjoj organizaciji
udruženja, te o megjusobnim odno-
šajima raznih odbora u pogledu raz-
diobe rada i sinteze postignutih rezul-
tata u smislu pravila zajednice, bit će
odijeljeni, iterni i pristupačni samo
članicama cjelokupnoga udruženja ili
pojedinih sekcija.

Istaknutije plenarne javne
sjednice.

Nakon spomenute uvodne skup-
štine pri svečanom otvoru kongresa
bit će joši ove plenarne javne skup-
tine općega interesa:

U petak 2. X. u 9 ura u večer
u Bondinom kazalištu. Pretsijedat će
ggje.: Leposava Petković (pretsjedni-
ca saveza udruženja jugoslavenskih
žena) i Cecile Matheson (pretsjednica
odbora za ženska zvanja u megjuna-
rodnom ženskom savezu). — Na ovoj
će se skupštini izredati ove govornice
pretresajući uporedo naznačene teme :
a) Švajcarska ggja. Miirset (tajnica
švajcarskoga centralnoga odbora za
ženska zvanja): ,Odgoj i priprema
švajcarke mladeži za izbor zvanja“ ;
b) Engleskinja ggja. F. Isabel Taylor
(upravnica ženskoga inspektorata pri
tvornicama u Velikoj Britaniji): ,Raz-

me Engleske, zatim. iz Irske,
Francuske i Skandinavskih drža-
va; ostale su iz drugih europej-
skih država, te iz Sjeverne i
Južne Amerike, Australije, Nove
Zelandije i Južne Afrike. Domaće
pretstavnice bit će zastupane u
velikom broju.

Naše Uredništvo nazivlje svi-
ma srdačnu dobrodošlicu i želi im
najljepši uspjeh u radu.

voj industrijskoga zakonodavstva u
Velikoj Britaniji“ ;  c) Austrijanka
ggja Marie Hoheisel (pretsjednica sa-
veza udruženja austrijskih Žena):
,Važnost domaćinske obuke za ženu
u privredi, osobito za radnicu“ ; d)
Cehinja ggja. Ana Gabrielova (tajnica
saveza udruženja čehoslovačkih žena):
Bata i razne strane njegove indus-
trije“; e) Jugoslavenka ggja. Ata-
nacković (zamjenica pretsjednice sa-
veza udruženja jugoslavenskih žena) :
tema će pravodobno biti najavljena ;
i) Indijanka ggja. doktorica medicine
Kashibai Nowrange (pretstojnica in-
dijanskih delegatkinja):  ,Radničke
prilike u Indiji“.

U nedjelju 4. X. u9 ura u večer
u Bondinom kazalištu. Pretsijedat će
naša sugragjanska ggja. Zlatka Sessa
(pretsjednica mjesne ,Narodne Žen-
ske Zadruge“). Govorit će pretstav-
nice raznih stranih i domaćih ženskih
udruženja o pitanju seoske žene, pri-
kazujući svako stanje seljakinje u
svojoj zemlji i iznoseći prijedloge
složnoga megjunarodnoga djelovanja
oko poboljšanja prilika na tom polju.

U utornik 6. X. u9 ura u večer u
Bondinom kazalištuu. Pretsijedat će
glavna pretsjednica megunarodnoga
ženskoga saveza, Škotka, doktorica
honoris causa, ggja. markiza Ishbel
Aberdeen and Temair, a bit će pre-
tresane ove teme: a) Gosp. Aber-
crombie (profesor londonske univer-
ze): ,Stambeno pitanje u megjuna-
rodnom osvijetljenju“* ; b) Talijanka
ggja grofica Daisy di Robilanti: ,Raz-
voj stanovanja u ltaliji*. — Za ovu
su skupštinu predvigjene i druge go-
vornice, što će naknadno biti javljeno
tijekom prethodnih sjednica. — Ovla-
šteni smo s kompetentne strane da
javimo, da se u slučaju nepredvigje-
nih razloga ili potrebe red programa
sastanaka i govora može neznatno
izmijeniti.

Osim ovih skupština bit će u po-
nedjeljnik 5. X. u 9 ura u večer u
Bondinom kazalištu opća svečana ki-
nematografska priredba, a u četvrtak
8. X. isto u 9 ura u večer svečani
zajednički banket, kojemu će prisus-
tvovati pozvani gosti iz mjesta. I jedno
i drugo priregjuje savez udruženja
jugoslavenskih žena.