Broj 40 Poziv na križarsku vojnu protiv židovskom komunizmu Njemački ministar dr. Gobels ne- davno je održao govor ma velikoj skupštini u Niirnbergu. Megju ostaloga rekao je i to, da Boljševizam pod krinkom socijalizma ruši evropsku kulturu. Židovstvo je tako prefrigano, da se prilagodi svakomu čovjeku, svakom stanju i svakom narodu. Ono nikada ne kaže što hoće, nego pusti, da svaki dočarava sliku boljševizma kako znade. I tako su već jako židovi za- slijepili mozgove ljudi, da ne vide po- toke krvi, koje za sobom ostavlja boljševizam. Dok židov Litvinov u Ženevi“ vara svijet sa demokrecijom kako tobože želi sovjetska Rusija su- djelovati sa kršćanskim narodima i pred kardinalima si meće pobožnu masku, dotle Dimitrov s pomoću ko- minterne ruši kršćanske naravne zakone i temelje svijeta. ; U RUSIJI NE VLADA RADNIŠTVO NEGO DIKTATURA TRIJU ŽIDOVA Evropski radnik misli, da je Ru- sija država proletera t, j. njegova, rad- nička država. Megjutim do sada nije- dan proleter ili radnik nije sjedio ,na vladi“ u Rusiji. Današnja vlada su zapravo tri židova, koji imaju vrhovnu vlast nad čitavom Rusijom. To su tri židova: drug Heršchel.Jehuda, koji si je uzeo ime Jagoda; drugi je Laza- rus Mosessohn (sada Kaganović) Sta- ljinov tast i treći gospodin Finkelstein (koji se sada zove Litvinov) i koji je ministar vanjskih poslova Sovjetske unije. Ta tri židova su ono što neu- pućeni radnici u Evropi zovu ,vlada proletarijata“. Ovi Židovi lažu svijetu da je so- vjetska Rusija socijalni raj, dok mora ruski radnik po Stahanovom sistemu tegliti kao životinja za plaću, koja mu ne dostaje ni za najnužnije, I to naj- nužnije je daleko ispod najmizernijeg radnika kod nas (u Njemačkoj). Ti radnici pako stanuju danas u sobama, koje se moraju zapravo zvati luknje. Oko 6 i pol milijuna ljudi mora u Rusiji raditi u prisilnim rad- nim taborima, gdje umiru radnici kao muhe. Tako su židovi pripremili rus- kom radniku takav ,raj“, kakvim nije bio pritisnut ni pod najgorim prijaš- njim režimom. uBio sam komunist“ Nekada uvjereni komunista A, B. Liberov objavio je pod ovim naslovom brošuru, u Bruklinu, u kojoj objašnja- va na neobično uvjerljiv način zašto je prestao biti komunist. U svojoj bro- šuri on se obraća svim američkim ko- munistima i objašnjava im kako su oni stalan predmet potsmjeha od strane sovejtskih kcmesara. U daljem svom izlaganju iznosi on pojedinačno i ove činjenice : Komunizam je ponizio rusku mla- dež, ugušio sve slobode; upropastio zanatstvo. Komunizam je neprijatelj radnog naroda. Komunizam je povečao broj rad- nih časova. Komunizam je snizio nedeljne nad- nice. Komunizam je neprijatelj žena. Komunizam je natjerao žene da rade po fabrikama. Komunizam je prinudio djecu da rukuju mašinama. Najsiromašniji narod na svijetu su Rusi — to je od njih učinio komu- nizam. Nijedan stranac koji je u posljed- nje vrijeme radio u Rusiji, nije ostao komunista, : Nijedan ruski radnik ili seljak koji je pobjegao iz Rusije, nije ostao ko- munista. Bio sam nekad komunist — ni- sam više komunist“. Komintern na poslu 17 augusta o. g. Jeruzalem: Ne- redi u Palestini postaju sve teži. U Tel-Avivu uhvaćena je jedna grupa ko- munista koja je razvila neobično veli- ku aktivnost, i oružjem bunila narod. 19 augusta o. g. Jedna emisiona stanica u Barceloni daje stalno izvješ- taje iz Moskve. Posljednjih dana ra- dio saopćuje uputstvo iz Moskve: ,Ubijte sve svećenike“. Zato su ko- munisti i pred svoj bijeg iz Toleda pobili sve svećenike na broju 64. 28 augusta o, g. Madrid: Na čelu komunističke organizacije u Španiji na- lazi se Hajnc Nojman, agent Komin- terna i šei GPU za špansku sovjetsku stranku, koji je nedavno stigao iz Mos- kve u Madrid. Nečuveni gnjusni postupak komunista Pariz 1. oktobra 1936. agencija Stefani javlja: Jedan pariski list obja- vio je senzacijonalnu vijest, da su u Španjolskoj mlade djevojke iz aristo- kratskih porodica i velike buržoazije primorane od crvenih milicijonera na nemoral, U Malagi je rekrutirano za tu službu 230 djevojaka iz najboljih porodica i ukrcane na ratne brodove u tom cilju. U Madridu je 500 tako- vih djevojaka poslano na sjevernu fron- tu. Isto tako je bilo i u San Sebas- ianu. PREPORUČAMO VAM. dobro poznatu dubrovačku draguljarsku radnju Josipa Krilić, koja pruža danas u Đubrovniku najveći izbor taznog najmodernijeg zlatnog na- kita, specijalno za darove prigo- dom krizme, vjenčanja i krštenja. Cijene su posve solidne i bez- konkurentne. Stručna izradba satova, graviranje i posebni optički ateljč. a robu daje specijalnu garanciju. loteresentima, kumama i kumovima za krizmu skrećemo naročitu paž- nju na ovu solidnu firmu. Radi snijega obustavljen željez- nički promet kroz Gorski Ko- tar i Liku! Kada ta vijest jednom osvane u novinama, biti će prekasno da Vam hitno dobavim perje, punjene jastuke, perine i poplune. Cjenik i ilustrovani katalog šaljem besplatno ! Posteljina, Zagreb, Ilica 76. ZDRAVO VINO 1 MOŠT upotrebom. KALIUM-META-BISU LFITA MARKE _,,VINOBRAN““ upute i uzorke šalje besplatno TVORNICA ,,ZORKA“ D. D., SUBOTICA »NARODNA SVIJEST“ 7 Listopada 1936 Strana 3 Kako živi seljak u U Sovjetskoj Uniji živi oko 168 milijona ljudi, od kojih 42 milijona u varošima. Ali ipak Sovjetska Unija os- taje zemljoradnička zemlja, jer još uvi- jek tri četvrtine njenih stanovnika živi na selu i bavi se zemljoradnjom. Prinudna kolektivizacija, koja je od slo- bodnih seljaka stvorila zemljoradničke proletere obuhvata danas više od 90 po stid seoskog stanovništva, i ona će se produžiti do potpune kolektivizacije, Sad skoro novine su opet udarile na velika zvona pišući o ,jakom pri- livu“ zaostalih seljaka kolektivnim gaz- dinstvima, što više ne čudi kod tolikih poreskih mjera i drugih obaveza — kao na primjer kod prinudnog rada za gragjenje puteva i t, d. Seljak — po- jedinac treba da bude i bit će ,likvi- diran“, Još je samo pitanje vrlo krat- kog vremena, pa će on potpuno iščez- nuti. Poslije prvih fatalnih pokušaja ko- muniziranja gazdinstava, koje je htjelo da prisili seljaka da se odrekne svake boljševičkoj Rusiji. privatne svojine, ograničilo se je na to da se seoska gazdinstva skupe kao kolektivna u obliku ,Artela*“, — rad- ničkih zadruga, — pri čemu je u stva- ri žitno gazdinstvo vogjeno zajednički, Postoje i kolektivna stada krava; po- jedincima je ostavljen samo jedan mali dio zgrade za stanovanje, Eto tako se završilo privredno kolek- tiviziranje sela, o kome se je govorilo sa toliko hvale od strane boljševičkih vogja i činjena propaganda svim mo- gućim sretstvima. Posljednjih godina osijećao se je sve veći pritisak od strane vlasti, ali i sve veći otpor kod seoskog stanovništva. Ne treba se ču- diti, ako uskoro ustanu čitave oblasti, da se oslobode proleterskih okova, koje im je nametnuo boljševički režim, Umjesto da smanje broj proletera So- vjeti povećavaju njihov broj i deman- tuju na ovaj način sva svoja ranija obećanja i pokazuju svoje pravo lice — upropastitelja ruskog naroda i ra- zorioca kulture i napretka. Ne zaboravimo... Dubrovnik ne bi imao zaborav- ljati svoje velike sugragjane, koji su stekli već za života velikih zasluga. Visoka duhovna kultura starog Dub- rovnika i njegova slavna prošlost oba- vezuje ga, da čvrsto pamti istorijske jubileje svojih znamenitih ljudi. U ovoj godini imamo 400 godiš- njicu od dana rogjenja jednog od naj- proslavljenijih pjesnika Dubrovnika, i to Dinka Ranjine (1536—1607). Pisac zbirke pjesama ,Pjesni raz- like“ (Firenza 1563), koji je dugo vri- jeme boravio pod nebom ltalije, inti- man prijatelj znamenitog Kozme Me- diči, — Dinko Ranjina, koji je sedam puta bio knez Republike Dubrovačke, bio je u svoje doba reformator dubro- vačke lirike: on ju je osvježio i okri- jepio pod uticajem dubokog prouča- vanja najboljih primjera klasične knji- ževnosti. Bio je i nježan mislioc u ljubav- nom pjesništvu, i ujedljiv majstor sa- tiričnih epigrama i jedan od osnivača dubrovačke pobožne poezije. Umjetnički koristeći se svim me- trima klasične versifikacije Dinko Ra- njina u isto vrijeme približivao se je duhu marodne poezije i uskladio je staroklasičnu liriku sa liričkim doživ- ljajima tadašnjega doba. Njegovo sjajno ime ovjekovječeno je u povijesti slavne dubrovačke knji- ževnosti, a njegovo tijelo mirno po- čiva u dubrovačkoj zemlji... Zar prosvijećeni Dubrovnik neće nikako zabilježiti 400. godišnjicu (1536- 1936) od dana rogjenja svoga pjesnika Dinka Ranjine? Sergije VI. Štejn, profesor. Pokućstvo i sve u struku spadajuće | kao Linoleum, Tepihe za hodnike, sobe, okvire i slike | l veliki izbor, uz vrlo li Ni umjerene cijene kod; U M.SEŽIMI DUBROVNIK Guverner Narodne ban- ke o stabilnosti dinara. Nakon što je prošlih dana Francuska, Italia i Švicarska snizila vrijednost svoga franka za jednu trećinu, a spre- ma se i Holandija to isto učiniti, ta je odluka naišla posve razumljivo na velik odjek ne samo u Francuskoj ne- go i u čitavom svijetu. Kad bi taj isti proces uslijedio i u našoj državi, s našim naime novcem, onda bi ponov- no bio pogogjen i to teško pogogjen srednji čovjek, koji štedi svoj novac za eventualnu kakvu prijeku potrebu i da osigura egsistenciju u svojoj sta- rosti. Bilo je dakle od velike potrebe, da čujemo mišljenje sa kompetentne strane. Zato je guverner Narodne Bar- ke dr Radosavljević ovih dama izjavio, da stabilnost dinara ostaje na snazi. Sa puno optimizma možemo gledati u budučnost i u pogledu naše vanjske trgovine i u pogledu stobilnosti dina- ra, naše nacijonalne valute“, I pretsjednik vlade g. dr. Stojadi- nović izjavio je, da sniženje vrijed- nosti, što ga je prelrpio francuski franak, neće škoditi našem dinaru, jer mi nismo imali veliku vanjsku trgovinu s Francuskom. Naprotiv će nam koristiti, jer nekoje naše dugove Francuskoj plačamo u francima. REESE Šem Za proljeće prispjeli najnoviji modeli EOTO- APARATA svjetskih tvornica od Din. 75 na više Fotoodjeljenje , JADRAN“ knjižara- papirnica štamparija knjigovežnica DUBROVNIK MRKOG