Broj 40

 

Poziv na križarsku vojnu
protiv židovskom komunizmu

Njemački ministar dr. Gobels ne-
davno je održao govor ma velikoj
skupštini u Niirnbergu. Megju ostaloga
rekao je i to, da Boljševizam pod

krinkom socijalizma ruši evropsku
kulturu.

Židovstvo je tako prefrigano, da
se prilagodi svakomu čovjeku, svakom
stanju i svakom narodu. Ono nikada
ne kaže što hoće, nego pusti, da
svaki dočarava sliku boljševizma kako
znade. I tako su već jako židovi za-
slijepili mozgove ljudi, da ne vide po-
toke krvi, koje za sobom ostavlja
boljševizam. Dok židov Litvinov u
Ženevi“ vara svijet sa demokrecijom
kako tobože želi sovjetska Rusija su-
djelovati sa kršćanskim narodima i
pred kardinalima si meće  pobožnu
masku, dotle Dimitrov s pomoću ko-
minterne ruši kršćanske naravne zakone
i temelje svijeta. ;

U RUSIJI NE VLADA RADNIŠTVO
NEGO DIKTATURA TRIJU ŽIDOVA

Evropski radnik misli, da je Ru-
sija država proletera t, j. njegova, rad-
nička država. Megjutim do sada nije-
dan proleter ili radnik nije sjedio ,na

vladi“ u Rusiji. Današnja vlada su
zapravo tri židova, koji imaju vrhovnu
vlast nad čitavom Rusijom. To su tri
židova: drug Heršchel.Jehuda, koji si
je uzeo ime Jagoda; drugi je Laza-
rus Mosessohn (sada Kaganović) Sta-
ljinov tast i treći gospodin Finkelstein
(koji se sada zove Litvinov) i koji je
ministar vanjskih poslova Sovjetske
unije. Ta tri židova su ono što neu-
pućeni radnici u Evropi zovu ,vlada
proletarijata“.

Ovi Židovi lažu svijetu da je so-
vjetska Rusija socijalni raj, dok mora
ruski radnik po Stahanovom sistemu
tegliti kao životinja za plaću, koja mu
ne dostaje ni za najnužnije, I to naj-
nužnije je daleko ispod najmizernijeg
radnika kod nas (u Njemačkoj).

Ti radnici pako stanuju danas u
sobama, koje se moraju zapravo zvati
luknje. Oko 6 i pol milijuna ljudi
mora u Rusiji raditi u prisilnim rad-
nim taborima, gdje umiru radnici kao
muhe. Tako su židovi pripremili rus-
kom radniku takav ,raj“, kakvim nije
bio pritisnut ni pod najgorim prijaš-
njim režimom.

uBio sam komunist“

Nekada uvjereni komunista A, B.
Liberov objavio je pod ovim naslovom
brošuru, u Bruklinu, u kojoj objašnja-
va na neobično uvjerljiv način zašto
je prestao biti komunist. U svojoj bro-
šuri on se obraća svim američkim ko-
munistima i objašnjava im kako su oni
stalan predmet potsmjeha od strane
sovejtskih kcmesara. U daljem svom
izlaganju iznosi on pojedinačno i ove
činjenice :

Komunizam je ponizio rusku mla-
dež, ugušio sve slobode; upropastio
zanatstvo.

Komunizam je neprijatelj radnog
naroda.

Komunizam je povečao broj rad-
nih časova.

Komunizam je snizio nedeljne nad-
nice.

Komunizam je neprijatelj žena.

Komunizam je natjerao žene da
rade po fabrikama.

Komunizam je prinudio djecu da
rukuju mašinama.

Najsiromašniji narod na svijetu su
Rusi — to je od njih učinio komu-
nizam.

Nijedan stranac koji je u posljed-
nje vrijeme radio u Rusiji, nije ostao
komunista, :

Nijedan ruski radnik ili seljak koji
je pobjegao iz Rusije, nije ostao ko-
munista.

Bio sam nekad komunist — ni-
sam više komunist“.

Komintern na poslu

17 augusta o. g. Jeruzalem: Ne-
redi u Palestini postaju sve teži. U
Tel-Avivu uhvaćena je jedna grupa ko-
munista koja je razvila neobično veli-
ku aktivnost, i oružjem bunila narod.

19 augusta o. g. Jedna emisiona
stanica u Barceloni daje stalno izvješ-
taje iz Moskve. Posljednjih dana ra-
dio  saopćuje uputstvo iz Moskve:
,Ubijte sve svećenike“. Zato su ko-
munisti i pred svoj bijeg iz Toleda
pobili sve svećenike na broju 64.

28 augusta o, g. Madrid: Na čelu
komunističke organizacije u Španiji na-
lazi se Hajnc Nojman, agent Komin-
terna i šei GPU za špansku sovjetsku
stranku, koji je nedavno stigao iz Mos-
kve u Madrid.

Nečuveni gnjusni

postupak komunista

Pariz 1. oktobra 1936. agencija
Stefani javlja: Jedan pariski list obja-
vio je senzacijonalnu vijest, da su u
Španjolskoj mlade djevojke iz aristo-
kratskih porodica i velike buržoazije
primorane od crvenih milicijonera na
nemoral, U Malagi je rekrutirano za
tu službu 230 djevojaka iz najboljih
porodica i ukrcane na ratne brodove
u tom cilju. U Madridu je 500 tako-
vih djevojaka poslano na sjevernu fron-
tu. Isto tako je bilo i u San Sebas-
ianu.

PREPORUČAMO VAM. dobro
poznatu dubrovačku draguljarsku
radnju Josipa Krilić, koja pruža
danas u Đubrovniku najveći izbor
taznog najmodernijeg zlatnog na-
kita, specijalno za darove prigo-
dom krizme, vjenčanja i krštenja.

Cijene su posve solidne i bez-
konkurentne.

Stručna izradba satova, graviranje
i posebni optički ateljč.

a robu daje specijalnu garanciju.
loteresentima, kumama i kumovima
za krizmu skrećemo naročitu paž-
nju na ovu solidnu firmu.

 

Radi snijega obustavljen željez-
nički promet kroz Gorski Ko-
tar i Liku!

Kada ta vijest jednom osvane u
novinama, biti će prekasno da Vam
hitno dobavim perje, punjene jastuke,
perine i poplune. Cjenik i ilustrovani
katalog šaljem besplatno !

Posteljina, Zagreb, Ilica 76.

 

ZDRAVO VINO 1 MOŠT

upotrebom.
KALIUM-META-BISU LFITA
MARKE _,,VINOBRAN““

 

upute i uzorke šalje besplatno
TVORNICA ,,ZORKA“ D. D., SUBOTICA

 

 

 

»NARODNA SVIJEST“ 7 Listopada 1936

 

Strana 3

 

Kako živi seljak u

U Sovjetskoj Uniji živi oko 168
milijona ljudi, od kojih 42 milijona u
varošima. Ali ipak Sovjetska Unija os-
taje zemljoradnička zemlja, jer još uvi-
jek tri četvrtine njenih stanovnika živi
na selu i bavi se zemljoradnjom.

Prinudna kolektivizacija, koja je od slo-
bodnih seljaka stvorila zemljoradničke
proletere obuhvata danas više od 90
po stid seoskog stanovništva, i ona će
se produžiti do potpune kolektivizacije,

Sad skoro novine su opet udarile
na velika zvona pišući o ,jakom pri-
livu“ zaostalih seljaka kolektivnim gaz-
dinstvima, što više ne čudi kod tolikih
poreskih mjera i drugih obaveza —
kao na primjer kod prinudnog rada za
gragjenje puteva i t, d. Seljak —  po-
jedinac treba da bude i bit će ,likvi-
diran“, Još je samo pitanje vrlo krat-
kog vremena, pa će on potpuno iščez-
nuti.

Poslije prvih fatalnih pokušaja ko-
muniziranja gazdinstava, koje je htjelo
da prisili seljaka da se odrekne svake

boljševičkoj Rusiji.

privatne svojine, ograničilo se je na to
da se seoska gazdinstva skupe kao
kolektivna u obliku ,Artela*“, — rad-
ničkih zadruga, — pri čemu je u stva-
ri žitno gazdinstvo vogjeno zajednički,
Postoje i kolektivna stada krava; po-
jedincima je ostavljen samo jedan mali
dio zgrade za stanovanje,

Eto tako se završilo privredno kolek-
tiviziranje sela, o kome se je govorilo
sa toliko hvale od strane boljševičkih
vogja i činjena propaganda svim mo-
gućim sretstvima. Posljednjih godina
osijećao se je sve veći pritisak od
strane vlasti, ali i sve veći otpor kod
seoskog stanovništva. Ne treba se ču-
diti, ako uskoro ustanu čitave oblasti,
da se oslobode proleterskih okova,
koje im je nametnuo boljševički režim,
Umjesto da smanje broj proletera So-
vjeti povećavaju njihov broj i deman-
tuju na ovaj način sva svoja ranija
obećanja i pokazuju svoje pravo lice
— upropastitelja ruskog naroda i ra-
zorioca kulture i napretka.

 

Ne zaboravimo...

Dubrovnik ne bi imao zaborav-
ljati svoje velike sugragjane, koji su
stekli već za života velikih zasluga.
Visoka duhovna kultura starog Dub-
rovnika i njegova slavna prošlost oba-
vezuje ga, da čvrsto pamti istorijske
jubileje svojih znamenitih ljudi.

U ovoj godini imamo 400 godiš-
njicu od dana rogjenja jednog od naj-
proslavljenijih pjesnika Dubrovnika, i
to Dinka Ranjine (1536—1607).

Pisac zbirke pjesama ,Pjesni raz-
like“ (Firenza 1563), koji je dugo vri-
jeme boravio pod nebom ltalije, inti-
man prijatelj znamenitog Kozme Me-
diči, — Dinko Ranjina, koji je sedam
puta bio knez Republike Dubrovačke,
bio je u svoje doba reformator dubro-
vačke lirike: on ju je osvježio i okri-
jepio pod uticajem dubokog prouča-
vanja najboljih primjera klasične knji-
ževnosti.

Bio je i nježan mislioc u ljubav-
nom pjesništvu, i ujedljiv majstor sa-
tiričnih epigrama i jedan od osnivača
dubrovačke pobožne poezije.

Umjetnički koristeći se svim me-
trima klasične versifikacije Dinko Ra-
njina u isto vrijeme približivao se je
duhu marodne poezije i uskladio je
staroklasičnu liriku sa liričkim doživ-
ljajima tadašnjega doba.

Njegovo sjajno ime ovjekovječeno
je u povijesti slavne dubrovačke knji-
ževnosti, a njegovo tijelo mirno po-
čiva u dubrovačkoj zemlji...

Zar prosvijećeni Dubrovnik neće
nikako zabilježiti 400. godišnjicu (1536-
1936) od dana rogjenja svoga pjesnika
Dinka Ranjine?

Sergije VI. Štejn, profesor.

 

Pokućstvo

i sve u struku spadajuće |

 

kao Linoleum, Tepihe za

hodnike, sobe, okvire i slike |
l

veliki izbor, uz vrlo li

Ni

umjerene cijene kod;

U M.SEŽIMI

DUBROVNIK

 

Guverner Narodne ban-
ke o stabilnosti dinara.

Nakon što je prošlih dana Francuska,
Italia i Švicarska snizila vrijednost
svoga franka za jednu trećinu, a spre-
ma se i Holandija to isto učiniti, ta
je odluka naišla posve razumljivo na
velik odjek ne samo u Francuskoj ne-
go i u čitavom svijetu. Kad bi taj isti
proces uslijedio i u našoj državi, s
našim naime novcem, onda bi ponov-
no bio pogogjen i to teško pogogjen
srednji čovjek, koji štedi svoj novac
za eventualnu kakvu prijeku potrebu
i da osigura egsistenciju u svojoj sta-
rosti. Bilo je dakle od velike potrebe,
da čujemo mišljenje sa kompetentne
strane. Zato je guverner Narodne Bar-
ke dr Radosavljević ovih dama izjavio,
da stabilnost dinara ostaje na snazi.
Sa puno optimizma možemo gledati
u budučnost i u pogledu naše vanjske
trgovine i u pogledu stobilnosti dina-
ra, naše nacijonalne valute“,

I pretsjednik vlade g. dr. Stojadi-
nović izjavio je, da sniženje vrijed-
nosti, što ga je prelrpio francuski
franak, neće škoditi našem dinaru,
jer mi nismo imali veliku vanjsku
trgovinu s Francuskom. Naprotiv će
nam koristiti, jer nekoje naše dugove
Francuskoj plačamo u francima.

REESE Šem
Za proljeće prispjeli
najnoviji modeli

EOTO- APARATA

svjetskih
tvornica
od Din. 75 na više
Fotoodjeljenje
, JADRAN“

knjižara- papirnica
štamparija
knjigovežnica
DUBROVNIK

 

MRKOG