Br. 42.

TAKSA PLAĆENA U GOTOVU
DUBROVNIK, 21 Listopada 1936.

Broj Cekovnog računa našeg lista

a jest 4153 Podružnice Sarajevo.

Narodna Svijest

God. XVIH

 

  
  
  
  
 
  
  
  
 
   
   
   
    
   
   
 

Crkva vojujuća, kao svjetovni dio
Kristovog Kraljevstva, izurgnuta je
od svog postanka napadima. Nije bilo
vijeka u povijesti Crkve, a da se nije,
bilo na kojem dijelu svijeta, proljevala
kru Kristovih sljedbenika. Ali pobjeda
je uvijek slavila triumfe na strani
Kristovoj, jer ,urata je pakleno neće
nadvladati“, Osnivač Crkve, Sin Božji
Isus Krist udario je svojoj Zaručnići
pečat neprolaznosti i nema te sile,
koja bi se tome mogla suprostaviti.
Jest, Crkva će odoljevati i u buduć-
nosti svim napadima, ali treba da se
spremno dočeka svaki napad. Ogpsto-
janje Crkve Kristove neće ovisiti o
broja pripadnika, ali misija Crkve
vodi računa i o tom broiu. Nije pravi
pripadnik Crkve onaj, koji se je za-
dovoljio time, da se je sam sklonio
pod majčinsko skuto Njezino i zašti-
tio sebe, jer takav nema u sebi lju-
bavi. Treba pomagati da Crkva do
kraja izvrši svoju ulogu. Treba da
nas Kristova ljubav prožme do u
dno duše i da se spremno žrtvuje-
mo za bližnjega. Treba da se spremi:
mo i na najgore. Treba da se odgoje
| vjernici, koji će spremno za ljubav
Krista žrtvovati blago i časti, pak_i
sam život, (Treba s druge strane od-
| gojiti ljude, koji će drugima pomagati
da ne klonu u kušnjama i ne uzmaknu
iz straha.

Mi vidimo, tako rekuči, na vla-
stite oči, kako danas Krist dozvoljava
najteže napade na Crkvu baš u zem-
ljama sa najvećom ujerskom tradici-
jom. To je stoga što su u tim zemlja-
ma vijernici, spavajući na lovorikama
svojih pregja dozvolili da im se so-
tona, taj lupež duša, uvuče u kuću i
započne svoje razorno djelovanje, To
mora biti ozbiljan memento svima !
Hrvatski je narod isto tako narod
jake i časne katoličke tradicije, ali
|nam to ipak ne daje pravo da skršte-
| nih ruku promatramo kako zlo napre-
duje i zadovoljimo se konstatacijom,

Cijena je listu 5 Din. mjesečno : za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU
Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare.

Izlazi

.i njegovu kraljestou neće biti konca

da toga kod nas nema. Ako gori kuća
tvog susjeda iznosi i ti svoje pokuć-
stvo napolje, jer kad već plane i tvoja
kaća, može biti prekasno.

Svećenici i svjetovnjaći, prenimo
se! Zasučimo rukave, pak na posao.
Ne izazivajmo bič srdžbe Božje na
naš narod. Orgunizirajmo naše župe
u organizaciji Katoličke Akcije. Nemoj-
mo oklijevati i gubit vrijeme u disku-
sijama, koji je tip bolji, i da li je
oportuno sada osnivati katoličke orga-
nizacije. Postoje tipovi sa več ispro-
banim metodama, a postoje i novi,
koji mnogo obećavaju. Brzo i zrelo
razmislite i odlučite se, Nalazimo se
pred odlučnom bitkom. Provedimo
opću mobilizacija svih vjernika bez
obzira na dobu, spol i stalež. Sve će
to biti dobri Kristovi vojnici, ako je
u njima ljubav Kristova. —  Uvjež-
bajmo tu wojsku i odgojimo je da
spremno brani svoju svetu Vjeru od
napada sotonovih ortaka. Naučimo i
obodrimo sve što se dade organizirati
u K. A, da ustraje do kraja i da
umire s poklikom : Živio Krist Kralj.

Budimo svijesni, da se ništa ne
može suprostaviti najezdi paklenih
četa, raznih boja i imena do li dobro
organizovane čete Kristovih borača
iz organizacija Katoličke Akcije. Ako
u ovim historijskim danima općeg pre-
viranja ne budemo dorasli vremenu u
kojem se nalazimo, mogu nas zateči
teški udarci. Molimo i radimo, da nas
Bog ne prepusti neprijateljima duša
naših. Ne dao Bog, da se bude jed-
nom iz dna bolne duše morao izvi-
nuti uzdah ,faimus“ — bijasmo, a
sada ?... Na kome će biti odgovor-
nost ? Zar će Crkva propasti, ako
Hrvatska ne bude više Antemurale
Christianitatis ? A vječni spas naše
braće i naš... ?

Ozbiljno sa zamislimo i ne če-
kajmo ! To je naša poruka prigodom
blagdana Krista Kralja i dana Ka-
toličke Akcije.

 

ladaća katol. svietovnjaka

Nedavno je nadbiskup Hinsley —
najveći dostojanstvenik katol. crkve u
Engleskoj — u svojoj pastirskoj posla-
nicirekao o katol. svjetovnjacima izmegju
ostalog i ovo, kako je danas od velike
važnosti za katol. Crkvu da katol. lajici
postanu u istinu pravi apostoli. Kato-
| lički laik ne smije biti mrtvi materijal
u Kristovoj zgradi, nego stijena puna
života, koja mora davati trajnost i so-
| lidnost toj zgradi, Danas, katol. lajik
(ne smije biti pasivan, niti smije reći,
da se bori za katol. načela ako on ne
vodi brige o katol. društvime, katol.
štampi itd. Današnje prilike traže da
katolici — kler i lajici — budu što
| bliže jedan drugomu, da se zajednički
| bore protiv bezbožnih ideja koje po-
| plavljuju svijet. Lajički pak apostolat
— veli nadbiskup — nije nikada bio
lako potreban kao danas, i nikada
nije Sv. Otac toliko naglasivao potrebu
lajičkog apostolata kao baš danas. Na
koncu je nadbiskup istaknuo kako

 
   
  
     
 

danas manjka pravih katol. vogja koji
bi se iskreno borili za prava i slobodu
katol. crkve.

 

70 hiljada ,,politički nepouzda-
nih“ sovjetskih gragjana.

Kako nedjeljni list Novoje Slovo
od 27 septembra ov. god. javlja u to-
ku mjeseca septembra o. g. u raznim
većim gradovima Sovjetske Unije odu-
zeti su stanovi od 70 hiljada ljudi. U
Moskvi je istjerano 12 hiljada ljudi, u
Lenjingradu 19 hiljada i 600, u Har-
kovu 11 hiljada i petsto, u Kijevu 22
hiljade i 300 i u Odesi 7 hiljada
i 700.

Ovo istjerivanje je došlo kao po-
sljedica naredbe političkog biroa ko-
munističke partije od 25 augusta o. g.
pod izgovorom da su potrebni za rad-
nike, i da ove stanove treba oduzeti
odmah od svih politički nepouzdanih
ljudi t. j. posljednjih ,buržoa“, kako
ih naziva sovjetski list.

svake Srijede
Pojedini broj Din. 1.50

Vlasnik — izdavač — Urednik: Vicko Lisičar — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvat Tiskare (zast, Gj. Ružier) Dubrovnik 2,

Rukopisi se ne vraćaju.

Seoska omladino,
stupaj u redove ,,SKOM-a“!

Nad Francuskom se viju tmasti
oblaci komunizma, rušitelja čovječje
slobode, rušitelja vjere u Boga, te ru-
šitelja pravog moralnog života. Komu-
nizam ne vodik slobodii spasu čovje-
čanstva, već k propasti materijalnoj i
duševnom.

Francuska polaže velike nade u
svoju organizovanu katoličku omladinu,
koja će biti snažni udarac tom nepri-
jatelju čovječanstva.

Tim zlodusima glavaoi je cilj za-
vesti nas omladinu, na kojoj svijet
ostaje, držeći se one, ,čija je mladost
tog i budućnost.“ Zbog toga idu po
gradovima i selima u koži bjelih i
divnih jaganjaca, a u toj se koži na-
lazi zvjerski duh, krvoločniji od tigrova
i leoparda, koji žive u najgustijim
prašumama Airike.

Žalosnu nam sliku daje Španjolska :
umorstva, paljenja, mučenja, rušenja
hramova božjih i t. d. Dio odgovornosti
zato nose i sami katolici koji nijesu
bili organizirani, misleći da je dovoljno
samo biti katolik t.j. upisan u maticu
krštenih !

Krist je rekao sv. Petru: ,Ti si
Petar t.j. Stijena na toj Stijeni sazidati

ću crkvu svoju i vrata paklena neće je
nadvladati.“ — Koliko je bijesnih va-
lova bezvjerstva udaralo i udara o
hrid katoličke crkve, a ipak joj ne
mogu naškoditi. Nemogu joj zato, jer
je postavljena od onog koji je gospo-
dar cijelog Svemira.

Vjera je sačuvala kršnu Hercego-
vinu i plemenitu Bosnu od turske bu-
jice i islama.

Kad su mnogi po čitavom svijetu
našli spas u katoličkoj vjeri u borbi
protiv komunizma, naći ćeš ga i Ti,
hrvatska omladino,

Ne gubimo vrijeme, jer je vrijeme
novac! Ujedinimo se i obnovimo se u
Kristu ma korist sebi, na diku svoga
kraja, vjeri i domovini svojoj.

Sa ponosom i oduševljenjem kli-
čemo :

«Krist vlada, Krist pobjegjuje,

»Petrova lagja ne tone !“

Još jednom. Omladino stupaj u
redove Skom-.a. — Obnovimo selo u
Kristu, zasadimo u naša srca: vjeru u
Boga, ljubav, slogu i jedinstvo. Neka
bude naše geslo: Bogu i hrvatskoj
domovini !

Vitasek Eduard.

 

Pod jarmom Stahanovskog sistema hiljade
radnika propada u Sovjetskoj Rusiji.

U svim rudnicima i svim javnim
radovima gdje se primjenjuje Staha-
novski sistem postoji takav otvoren
teror, da i sami ruski listovi moraju
s vremena na vrijeme da objave vije-
sti o propasti mnogih radnika, čiji or-
ganizam nije mogao da podnese ovaj
teški i ubistveni sistem rada. Pritom
listovi van Sovjetske Rusije vrlo ri-
jetko pišu o poraznom uticaju i stra-
hovitim posljedicama koje ostavlja Sta-
hanovski sistem rada na organizam
ruskih radnika.

Dva ruska radnika, nedavno od-
bjegla iz Sovjetske Unije, iznijela su
svoje utiske u kojima se sa očitim bo-
lom govori o mukama i patnjama hi-
ljada ruskih radnika, koji su prinudje-
ni da rade u rudnicima i pored. naj-
težih brutalnosti nadzornika radova.

Čim je sovjetska vlada uvidjela
koliko se može koristiti Stahanovskim
sistemom u fabrikama oružja, ona je
forsirala ovaj način rada, Ne samo što
je zahtjevala da se za jedno izvjesno
odregjeno vrijeme postigne količina
rada, koji prelazi mogućnosti jedne
radne snage, tiego je šta više zahtje-
vano od radnika da se postigne re-
kord bez obzira što će se znatno pre-
ći odredjeno vrijeme. Ovo je, istina,
pretstavljeno kao jedna ,plemenita u-

takmica za više ciljeve boljševizma“,
ali u stvari jasno je da se ničim nije
mogla opravdati ovakova bezobzirna i
strašna ekspoatacija ljudskog života.

Obično štampa u Evropi ovome
posvećuje vrlo malu pažnju, i tek kad
se pojave oni koji su na svojoj koži
osjetili strahoviti, učinak ovog famoz-
nog sistema, onda svjetska štampa po-
sveti male bilješke, bojeći se možda
da će, na ovaj način da se zamjeri
izvjesnoj grupi, koja je ma sve strane
uspjela da svojom smišljenom akcijom
i propagandom stvori potrebne uslove
za još širu i efikasniju propagandu
svojih razornih ideja.

Eto dokle se došlo stalnim popu-
štanjem, i nemoćnim bježanjem pred
odgovornošću, koja sve više zahtjeva
da se izigje otvoreno protiv svih onih
koji u ime ,viših ideja“, olako prelaze
preko lješeva radnika i široke radne
mase, bez obzira što su ranije baš ti
isti sovjetski agitatori govorili da će
se sve učiniti ,radi uništenja grube
eksploatacije kapitalističkog režima“.
Zar ima uvjerljivije primjera koliko su
fraze sovjetskih agenata jedna obična
laž i prevara za sve one lakovjerne
i lakomislene koji još vjeruju u ostva-
renje sovjetskog raja na zemlji. Da li
ima još takvih?

 

Odlazak i dolazak željeznice.
Po novom zimskom voznom redu od
15 0, mj. vlakovi dolaze u Gruž: 59'5,
9% (brzi) i 19%, a odlaze iz Gruža:
615, 12 i 194 (brzi).

Brze pruge parobroda Dubro-
vačke i Jadranske Plovidbe po novom
zimskom voznom redu od 15 ov. mi.
dolaze u Gruž u 7! s. v. a odlaze iz
Gruža u 8% s, j.