SEA A
it,
mia
-
REVE ENES EENNNNNINSNNNAEN
Strana 2
BORBA ČESKIH KATOLIKA
PROTIV BOLJŠEVIZMA
Na kongresu čeških katolika u
Kršeticama kod Litomerica rekao je
katolički ministar Zajiček megju osta-
lim i ovo:
.U španjolskoj se je boljševizam
prije svega stoga mogao afirmirati, jer
su se katolici premalo brinuli za javni
život i jer je bila zanemarena socijalna
skrb. ... Mi moramo boljševizam du-
hovno pobijediti, ne samo inače tako
potrebnim -pobijanjem nezaposlenosti,
već valja u prvom redu u obitelji,
školii općini ojačati vjerske temelje“.
Čehoslovačka — katolička pučka
stranka održala je u istom smislu ve-
liku skupštinu, na kojoj je megju osta-
lim stvoren i ovaj zaključak :
.Izjavljujemo, da ćemo u smislu
želje sv. Oca nastaviti borbu protiv
boljševizma, i mi vapimo za jednom
veličajnom organizacijom ove borbe.
Stoga se s veseljem izjavljujemo za
osnutak ,Nacionalne lige protiv bolj-
ševizma“., Mi se saglasujemo s njezi-
nim osnutkom i obećajemo, da ćemo
se u mnjoj boriti protiv najlukavijega
neprijatelja kršćanstva. Mi tražimo od
vlade republike Čehoslovačke, da s po-
jačanom brižljivošću progoni poraslu
boljševičku agitaciju, a prije svega me-
gju mladeži i nezaposlenima. Mi sma-
tramo, da je naročito važna dužnost
mnistarstva unutrašnjih poslova da stro-
gim postupkom izbjegava sve, što bi
inozemstvu moglo učiniti dojam, da
sino mi boljševička oaza u Srednjoj
Evropi. Ozbiljna je dužnost naših
prosvjetnih vlasti, da po školama
zaustave poraznu propagandu ko-
munističkih fraza i da iz učiteljskih
redova uklone sve širitelje boljše-
vičkog otrova“.
Osnutak ženskog društva gradske omladine
(GROM-KA)
U ponedjeljak dne 19 listopada
održana je u kat. društvu » Bošković“
prva konstituirajuća glavna skupština
ženskog društva gradske Omladine
(, Grom“). Vidimo da specijalizirani ti-
povi Katoličke Akcije najviše nalaze
odjeka u narodu, da su oni upravo
ono što je narod dugo isčekivao. U
tome nam najbolje svjedoči munjevito
širenje društva _Skom kojim će skoro
biti isprepletena cijela Hrvatska. U tim
društvima nalazi svaki član ono što
mu je najbliže srcu, što odgovara
njegovom shvaćanju i sredini.
Zbog toga nije ni čudo da dubro-
vački dumagojci - akademičari zajedno
sa O. K. Žicom nijesu naišli na velike
poteškoće pri osnivanju ovog novog dru-
štva, koji je u isto vrijeme jedno od prvih
društava svoje vrsti u Hrvatskoj kato-
ličkoj akciji. Naprotiv, akademičari. ne
samo da nijesu nailazlli na poteškoće,
nego su sadašnje članice u propa-
gandnim razgovorima same izražavale
potrebu osuivanja
društva. Oso služi
o potrebi ovakovih
društava.
Zadaća ,Groma* je velika i sve-
ta, jer će on sakupljati gradsku omla-
dinu (mušku i žensku) koja je svršila
srednje nauke te nema prilike da bude
organizirana u katoličke gjačke orga-
nizacije. Kakvi su_sve loši utjecaji u
gradu to je svakome dobro poznato
i zbog toga je osnivanje Groma krva-
va potreba. Kako Dubrovnik nije ve-
liki grad to će ovaj ženski ,Grom“ sa-
kupljati i svršene učenice i radnice te će
se eventualno po potrebi razdijeliti u
dvije sekcije.
Kao pretsjednica novoosnovanog
,Groma“ izabrana je Nelda Štambuk,
podpresjednica Marija Stanić, tajnica
Marija Oriental i blagajnica Katica
Svirčev. Duhovnik društva je dn Karlo
Capurso. Svoje sastanke društvo će
održavati svake sedmice sa predava-
njem, ličnim sastavcima, duhovnim
razmatranjima i novostima iz katolič-
kog svijeta.
jednog ovakovog
kao argumenat
specializiranih
GUŠTER ILI
GUŠTERICA
(Postoji li još taj tradicionalni top sa Lovrijenca i gdje
se nalazi ?)
Kako je poznato, Dubrovnik je bio
megju prvim gradovima i državama
Evrope, koje izradjivahu topove. Izrad-
ba kovanih ,bombarda“ u Dubrovniku
počima u drugoj polovini XIV. vijeka,
a već godine 1411. bila je osnovana i
ljevaona topova. Ako usporedimo Gel-
čić-a (Die Erzgiesser der Republik Ra-
gusa) i Dr. Maynert-a (Geschichte des
Kriegswesens) vidimo daje Dubrovnik
imao ljevaonu topova 12 godina prije
grada Praga, 34 godine prije grada
Beča i 64 godine prije Rusije.
Najveći procvat umjetnosti ljevana
topova bio je u Dubrovnikn u XV. i
XVI. vijeku. U Dubrovniku početkom
XVI. vijeka nalazimo ljevaoca svjet-
svjetskog glasa: majstora Babptistu iz
Raba, (1504-1540), njegovi topovi, u
većini slučajeva bili su veoma ukusno
i izragjeni i ukrašeni, a imali su vrlo
lijepe i značajne latinske natpise.
Tokom vremena Republika je na-
bavila veliki broj topova, koji su — za
ondašnje prilike — bili odličnog kva-
liteta, Prilikom francuske okupacije
1806. bilo je u samom Gradu 133
brončana topa (vidi Appendini: Dnevnik
7 8), a sa tvrgjavama Stona i utvrdje-
njima na Lastovu, Lopudu i Sokolu
bilo ih je oko 200.
Od sve te mnogobrojne artilerije,
od koje se je vrlo malo, gotovo ništa
sačuvalo, najviše je ostao u narodnoj
uspomeni, divni top sa Lovrijenca na-
zvan ,Gušter“, talijanski ,Lucerta“,
koji je već gotovo prešao u legendu.
Neki dapače od tog jednog topa na-
praviše dva: Guštera i Guštericu, što
nikako ne odgovara stvarnosti. Zabuna
je izgleda nastala iz razloga, što na-
rod taj top nazivlje ,Gušter“ dočim u
talijanskim pisanim kronikama stoji
»Lucerta,“ a to zapravo znači gušterica.
Na tom krasnom topu, remek djelu
Baptiste Rabljanina, čitao se sljedeći
natpis :
A—S—M—D — XXXVII
IVPITER — OMNIPOTENS — ITE-
RVM — SI — PERDERE — VELLET
CRVDELEM — GENTEM — VIRIBVS
— IPSE SUIS
NEMPE — EGO — TVNC — IOVE —
SAEVIREM — CRVDELIVS
IPSA — VI — QVAM — BAPTISTA —
PRAEBVIT — ARTE — MANVS
OPVS — BAPTISTAE — ARBENSIS
IN — ARCE — S — LAVRENTII
,NARODNA SVIJEST“ 4 Studenoga 1936
v
4
PISMA
TRSTENIK. Neuredno primanje
pošte. Pošto Turistička Pruga Jadr.
Plovidbe Br. 6., koja tiče Trstenik na
polasku u petak i na povratku u ne-
djelju, pristaje na sidrište, to nam poš-
ta kadkada neuredno dolazi, Desi se
da pošta, ako se ne predade u petak,
stigne tek utornik u jutro, i tako na-
staje velika šteta i pobrka za pojedin-
ce i za državne Vlasti, pošto ima u
mjestu 7 državnih ureda, koji više pu-
ta moraju nešto hitno riješavati i upu-
ćivati svojim Nadleštvima i obratno a
s druge strane u mjestu je veliki pro-
met, koji na taj način trpi zastoj. Kriv-
nja je u tome, što mjesna agencija
nema svoga prevoznog broda, a pri-
vatni čamci neće da prime poštu radi
odgovornosti, i tako se desi da niti
ima ko da odnese poštu na parobrod
a niti da je pridigne na parobrodu.
Prosvjedujemo i tužimo se za ovu
neurednost te molimo Direkciju, neka
se pobrine ili da parobrod tiče obalu
— a tim ne gubi vele vremena — ili
neka se pobrine da mjesna Agencija
ima podesni brod, kojim bi se preva-
žala pošta i putnici,
VIGANJ, 28. oktobra. ,SKOM“
Nowvoosnovano društvo SKOM u du-
brovačkoj biskupiji. Uoči blagdana Kri-
sta Kralja došao je k nama O. Klement
Žic iz Dubrovnika kao duhovnik diece-
zanskog Okružja SKOMa da ostvari
želju našeg vlč. župnika Don Ante
Bačića i nas Omladiae, da se i u na-
šoj župi osnuje društvo SKOM.
Sutradan na dan Krista Kralja i
na dan Katoličke Akcije otpjevao je
Ra ai e dl IEEE IAN OSLA
U velikom izboru možete naći najmodernije svile, štofe,
pelice i ostali modni pribor. — Kod poznate trgovine
Broj 44 |
IZ NARODA
Sv. misu vIč. Župnik preko koje je
narodu i nama omladini održao vatre-
ni govor O. Klement Žic. Govorio je
o Katoličkoj Akciji u vezi sa danom
Krista Kralja i napokon pozvao nas
omladinu u društvo Skom tumačeći
nama i narodu (ocevima i majkama)
što hoće društva SKOM i koji je nji-
hov program. Propovjednik je bio naj-
pomnjivije praćen, tako da smo se mi
omladinci, svi bez razlike, oduševljeno
odazvali njegovom pozivu. Poslije Sv,
Mise sastali smo se u župnom dvoru
gdje smo najprije saslušali predavanje
O. KI. Žica koje je bilo izrećeno u
smislu osnivanja društva. Predavač je
bio svom pažnjom saslušan i dok je
on govorio pravili smo mnoge bilješ-
ke, Po završenom govoru, i iza kako
su bila pročitana i protumačena druš.
tvena pravila, prešli smo ma biranje
uprave u koju su ušli: pretsjednilk Ko-
sić Frano. potpredsjednik Krunajević
Vjekoslav, tajnik Jerko Mato, blagaj-
nik Vidović Beldo. Izabranoj su upra-
vi čestitali O. KI. Žee i vič, Župnik
puni nade da će novoosnovano druš-
tvo u našoj župi biti vrlo aktivno, jer
ima zato sve preduvjete. Na koncu je
zaključeno da se sastanci održavaju
svako petnaest dana, odregjena je čla-
narina od 1 din. mjesečno, članovi će
čim prije kupiti svoje društvene znač-
ke i već za Božić nastupiti pred jav-
nost sa jednom pučkom glumom.
Mi smo pak omladinci sretni što
smo se učlanili u društvo baš na dan
kada čitava hrvatska Katolička Akcija
Omladinac
slavi svoj dan!
S. TUŠKAN naslj.
Josip YIlenšik
ul. ingrijina
Općenito se misli da se ta ,bom-
barda“ nalazi u bečkom Vojnom mu-
zeju, ali najnovijim istraživanjem do-
kazano je, da je tamo nema, U bečkom
Vojnom muzeju stvarno postoje dva
lijepa dubrovačka topa; ali ma jednom
je natpis :
,OP — HYERONYMI — VITALIS —
CREMONENSIS — A — S — 1571
a na drugome, koji je zapravo prvi i
ujedno pokusni komad Baptiste za
prijem u državnu službu republike,
stoji :
HAEC — NOVA —-RHAGVSAE — FIN:
XIT — BAPTISTA — TUENDAE
NVBIBVS — ERVMPVNT — QVALIA
— TELA — CAVIS
A—A—M-—D-—V
Gdje je dakle ,Gušter“ i da li
uopće još postoji ?
Najvjerovatnije rješenje tog pitanja
je ovo: U Dubrovniku postoji tradicija
da je jedan top, prilikom skidanja sa
Lovrijenca pao u more. To potvrgjuje
i Dum Ivan Stojanović u svojoj Engel-
Stojanović: Povijesti Dubrovnika“,
gdje kaže: ,2 golema topa, remek
djela lijevanja, vlada Hhtjede sa Lovri-
jenca prenijeti u Beč, jedan se omače
i skotrlja u more gdje i danas kiša a
drugoga odnesoše gdje naumiše“.
U rukopisnoj knjizi Oca Maria
Mattei ,Zibaldone“ II na strani 396,
imamo popis matpisa koji su bili na
topovima tvrgjave Lovrijenac, Prema
tome popisu na Lovrijencu je bilo 7
teških topova i to: ,Gušter“ i još 3
komada sa natpisom ,OPVS BAPTIS-
TAE ARBENSIS“, 2 sa natpisom ,OPVS
VITALIS CREMONENSIS“ i jedan sa
natpisom ,OPVS VIRGINI ALBERGET-
TIL“ Na osnovu tog popisa, može
se sa stalnošću utvrditi, da je gore
navedeni top, koji se nalazi u beč.
kom Muzeju (OP. HIERONYMI VITA-
LIS CREMONENSIS), sa Lovrijenca.
Ako je Austrija htjela 2 topa sa Lov-
rijenca prenijetiu bečki Muzej svakako
su to morala biti dva najljepša, te je
jedan od njih bio ,Gušter“ Prema
tome jasno je, da je glasoviti , Gušter“
baš onaj top, koji po pisanju Dum
Ivana i po narodnoj predaji leži u
moru pod Lovrijencom.
U Dubrovniku gdje je cvala iz-
radba topova, visoke umjetničke vri-
jednosti, odakle su se izvažali topovi
i za inostranstvo, nemamo. na žalost
od tih topova niti jednog komada. Bilo
bi dakle vrlo poželjno da se ,Gušter“
pronagje i iz mora izvadi, a da bude
jedan svjedok do kog je stepena u
razvitku tehnike Dubrovnik dotjerao u
XVI vijeku.
Dužnost je svakog Dubrovčanina
da poradi na tome da se taj umjet.
ničko tehnički spomenik pronagje, 4
napose bi bila dužnost našeg vrijed
nog društva ,Dub“ i gradske općine
da se zato zauzmu.
Pisac ovih redaka proučio je ovo
pitanje te je došao do zaključka; ako
bi se uzelo ronioce iz Kranja, koji su
u tom poslu stručnjaci, cijeli posao,
ako bi bio ,uspjehom okrunjen“ za-
padao bi oko 3500 Din. koju bi svo«
tu Gradska općina svakako mogla res-
kirati za jedan historijsko-tradicionalni
komad, neprojenjive historijske i umjet«
ničke vrijednosti. Vrijednost samog
metala tog topa, računsjući ga za stari
bronz nadmašuje tu svotu. BB
1
: