i = TAKSA PLACENA U GOTOVU Br. 45. 0 Broj "Cekovnog računa našeg lista DUBROVNIK, 11 Studenoga 1936. ET jest 4153 Podružnice Sarajevo. God. XVIH Narodna Svijest Cijena je listu 5 Din. mjesečno: za inozemstvo 10 Din. mjesečno PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare. Izlazi svake Srijede _ Pojedini broj Din. 1 50 Vlasnik — izdavač — Urednik: Vicko Lisičar — Dubrovnik Tisak Dubrov. Hrvat Tiskare (zast. Gj. Ružier) Dubrovnik 2, Rukopisi se ne vraćaju. HRVATSKO _ SELJAŠTVO Na zborovanju izaslanika Hrvat- ske katoličke seljačke omladine SKO- M-a u nedjelju dne 25. listopada na blagdan Krista Kralja izrekao je preuzv. g. nadbiskup koadjutor dr. Alojzije Stepinac važan govor, iz ko- jega donosimo važnije stavke. »Neki dan dopala mi je u ruke knjiga ,Selo govori“. Pokretači hoće da se bore za čovječnost. Lijepa stvar i pohvalna stvar, Ali da upitamo te razne liberalce i komuniste, kakvo je rodoslovlje njihova čovjeka, dobili bi- smo od mnogoga odgovor, da čovjek potječe od životinje. Koje onda čudo, ako se takva ,čovječnost“ izrodi ko- načno u bestijalnost, kako svjedoči Ru- sija, Meksiko, Španija. Čovječnost Crkve potječe od Boga, za koga svjedoči Sv. Pismo, da je On stvorio prvoga čovjeka. I njezino po- štivanje seljačkoga staleža potječe od |Boga, koji je već prvoga čovjeka upu- tio na omaj posao, koji je sličan da- (našnjemu vašemu zanimanju: ,Et po- \suit eum in paradiso voluptatis ut o- (peraretur et custodiret illum“ (Gen. 2, 15) — ,l postavio ga je u raj od traskošja, da ga radi i čuva“, Ako dak- le postoji ikakvo plemstvo od najdav- nijih vremena do danas, onda je to ono plemstvo, koje hrvatski pjesnik Arnold naziva plemstvom pluga. To je plemstvo oplemenjivano i utvrgjivano kreposnim životom. A gdje se kod seljaka uvriježio grijeh i zloća, iamo je bilo okrnjeno ili sasvim uniš- leno i plemićko dostojanstvo seljaka. Kao glasna opomena za sva vremena viče primjer Kaina. Onoga Kaina, koji je poslije grijeha prestao da bude ra- lar, t. j. vlasnik stalnoga doma i obra- \gjivač domaće grude, pa je postao po- lucalo i skitnica. Nitko nije ljepše proslavio i opi- sao ljepotu obragjivanja zemlje nego li Sin Božji, Spasitelj Isus Krist. Plodove ruku ratarevih pšenicu i \ino odredio je on za nekrvnu žrtvu Ulica Kraljice Marije s odjevni problem, zato se u svakoj prigodi obratite na Trgovačku Kuću REKORD (mini: Dubrovnik sv. Misu, u kojoj Oa svaki dan silazi na naše oltare. S njivom usporedio. je Isus Krist i kraljevstvo svoje. Što više kad hoće da istakne djelatnost svoga nebeskoga Oca kaže na jednom mjes- tu ,Pater meus agricola est!“ , Otac je moj ratar!“ (Iv, 15, 1). Poštivanje dakle seljačkoga stale- ža naučila je Crkva od Boga. Ako je pak sam Bog tako cijenio vaš stalež, nije li i vaša sveta dužnost, da prije svega čuvate sami kod sebe čast toga staleža i da ga nikada ne oskvrnete grijehom i opačinama. Ko- liko imade, koji su plemstvo svo- ga seljačkog staleža oskvrnuli već i koji ga oskvrnjuju svakodnevno naj- ružnijim opačinama, kao pijanstvom, psovkom, bludom, ubijanjem djece u utrobi majčinoj, svagjama itd. I oni će prije ili kasnije doživiti sudbinu Kaina prema onoj Sv. Pisma: ,Domus impio- rum delebitur“, kuća bezbožnika bit će razorena“ (Prov. 14, 11). Svi osjećamo, koliko kulturne vri- iednosti stoje u ovo doba na kocki u Evropi. Cijela stara kršćanska kultura. Evrope u pogibli je de bude srušena U borbi za očuvanje te kulture u hr- vatskom narodu dična je zadaća na- mijenjena i hrvatskom seljaštvu, na- pose vama mladima. Znam, što i kako misli najbolji i najplemenitiji dio hrvatskoga sela, jer nije tako davno, što me je Providnost Božja od seljačkog pluga dovela na ovaj teški i odgovorni položaj, da o- rem duhovnu njivu goleme nadbisku- pije. Zato ja s velikim nadama gledam u vas kao u preporodni kvasac, koji ima da potpunim kršćanskim duhom prožme naše drago selo. Pogjite dakle kućama svojim puni ponosa i žara. Ne onoga ponosa, koji prezire druge staleže, jer bi to bilo zlo, kada se znade, da su svi staleži udo- vi jednog narodnog tijela, nego puni onoga ponosa, koji je sretan, da može što više učiniti za slabije i neznatnije“. IDEARAROINIRNIE OO S z E es Zea Nema sumnje o. KES Ž ) %% %a O da i Vas zanima ea zat sve što u današnjim prilikama može da olakša NI Ulica Kraljice Marije Imademo stalno na skladištu najmodernije engleske štoiove prvorazredne kvalitete za muške kapute i odijela. Ogroman izbor štofova za kostime, haljine, jesenske i zimske kapute. h Krasne stalne boje i izvanredan kvalitet, | Potpunoma nove fazone raznih vrsta, kišnih kabanica za dame i gos- podu, kao Topical, Derby, Cloque, Miranda itd. Cijene vrlo solidne počam od Din, 250.— | Sva ostala manufakturna roba kao platna, garniture za ručavanje, zas- tori, svileni popluni u najvećem izboru. Razgledajte naše izloge i posjetite nas bez obaveze na kupnju. Tražite posjet naših zastupnika! Zanimljiva otkrića o potajnom djelovanju francuskoga uVelikoga Pariški list , Gringoire“ (Paris VIIe, 20, Avenue Rapp) donosi u svojemu broju od 2. prošloga Oktobra izvješće o godišnjoj skupštini 1936. irancusko- ga ,Velikoga Orienta“. Tu se, izmegju ostaloga, čita ovo što slijedi (a što mi donosimo u vijernom prijevodu): ,U sjednici od 23. Septembra predložio je framason Brenier skupštini, da se os- nuje velik večernji dnevnik, Prijedlog je bio oduševljeno saslušan i jedno- glasno prihvaćen. Tako će se u Frar- cuskoj pojaviti kroz najkraće vrijeme velik isključivo. framasonski dnevnik. Dne 24. Septembra provela je skup- ština naknadne izbore za društveno »Redovno vijeće“. Izmegju ostalih bio je u to vijeće izabran i framason F€- licien Court sa zadaćom, da kao oso- ba povjerenja uspostavi prijateljstvo izmegju španjolskoga i francuskoga Velikoga Orienta“, — Pri koncu ove sjednice bili su prihvaćeni neki čisto komunistički zaključci, pri kojim je sudjelovala i loža ,Le Phare soisson- nais“, a njoj, kako je poznato, pripa- da i Monnet, ministar poljoprivrede u Blumovu kabinetu. Najvažnija je pak sjednica bila 25. Septembra, pri kojoj je presvijetli brat Jattefeaux u svojemu govoru rekao po prilici i ovo: ,Mi smo u Ženevi kod delegata saveza maroda intervenirali radi talijansko-abisinskog konilikta, te smo postigli, da su bile prihvaćene sankcije proti Mussoliniju. — Mi smo ŽIVILA H Prije nekoliko dana boravio sam po poslu u jednom lijepom i velikom hrvatskom selu u blizini Vinkovaca. Krasni zdravi ljudi, muževi i žene, sve Hrvati i Hrvatice. Održavali su taj dan neku proslavu. Selo bilo okićeno za- stavama, a kroz one četiri lijepe, ravne i široke ulice orili su se od jutra do večeri uzvici: ,Živila Hrvatska“, Ve- selio sam se gledajući onaj zdravi naš mladi naraštaj, naše mlade Hrvate i mlade Hrvatice, gledajući u njima li- jepu budućnost domovine, najbolje jamstvo za tu budućnost! Školska im je zgrada velika i li- jepa. Začudio sam se, kada sam vidio, da imadu tako veliku školu, pa sam zapitao jednog starijeg seljaka, kako to, da im je škola tako velika. Za čas mi je sve bilo jasno. — .Gospodine, ta je škola iz starih vremena. Ja sam nju polazio pred desetak i desetak godina. Bilo je u njoj osam učitelja, sada ih ima samo tri, a do skora će treći otići, jer su i dvojica dosta. Od godine do godine u našem selu sve manje djece, sve manje učenika, pa je ta naša velika i lijepa škola postala prevelika. — Školske sobe zijevaju od praznine“, — Slušajte, prijatelju, — Orijenta“ postigli, da se je francuski parlamenat izrazom grandijoznog povjerenja pra- ma nama izjasnio u naš prilog, kad je jedan desničarski zastupnik zahtije- vao, da se u Francuskoj zabrane taj- na družtva. — Napokon mi smo bili oni, koji smo na molbu španjolskoga »Velikoga Orijenta“ potakli redovno vijeće francuskoga ,Velikoga Orijen- ta“_ da skloni francusku vladu na potpomaganje španjolske republike, Oružje, koje je onamo prispjelo, prispjelo je na naš poticaj*. — U tom časn“ (nastavlja spomenuti list ,Gringoire“) ,podigao se je bivši senator Brenier i protestirao je proti izjavama Jattefeaux-a povikavšti: ,Ne- sretniče, sve što Vi ovdje govorite, sa- znat će se u javnosti, Šutite u ime naše sigornosti!“ — ,Odmah je za- tim“ (slijedi list ,Gringoire“) ,nastala grobna tišina. Braća se zagledaše je- dan u drugoga, te je svaki nastojao da prodre u misli svojega susjeda Bre- nier nešto zamrmlja, pak poviče: ,Ni- kada, nikada, nije francuska vlada sla- la španjolskoj vladi ni oružje ni mu- niciju!“ — ,Uzrujan do skrajnosti“ (zaključuje list ,Gringoire“) ,zamoli on zatim pretsjednika da zaključi sjedni- cu, što se i dogodi po zaključku re- dovnog vijeća“. — Ovomu je članku pariškog lista suvišan svaki komentar; samo jedno pitanje neka nam bude dozvoljeno: Hoće li i dalje strana i naša domaća židovska i framasonska štampa tvrditi, da su framasonske lo- že nedužna dobrotvorna udruženja? RVATSKA recite mi, — kako to, da imađete tako malo djece? — ,Eh, gospodine, pa to vam je jasno! Mladji svijet, naši sinovi i naše kćeri žene se, pa ne će da imaju djecu, jer su im djeca jedna bri- ga, koja im nije potrebita. Djeca im smetaju veselju i zabavi a oni se žele što dulje zabavljati. Šta ćete, kad su mladi“, ,Pa dobro — ve- lim ja njemu — kad je tako, a šta je sa njihovim gospodarstvom, kad takav par umre. Tko dolazi na njihovu zem- lju ?* — ,To me pitate gospodine ? Ako imadu roda, rod, ako ne milom i sporazumom a ono preko suda, par- nicom, a ako neimaju roda, onda do- lazi na takovu zemlju stranac. Imamo već 25 numera u selu sa strancima !* Na to se odlučim, da zapitam tog mog najnovijeg prijatelja, da li su ti mladi ljudi Hrvati ? Šav začugjen nad tako- vim pitanjem odgovori mi, kao sasvim razumljivo: ,Kako me možete io pi- tati? Pa maravski, da su Hrvati. Šta mogu drugo biti? Hrvati su im nji- hovi očevi i majke, pa ne mogu ni biti drugo nego Hrvati. I te kakovi su oni Hrvati ! — Osnovali su si baš prije kratkog vremena ,Hrvatsku čitaonicu“.