Br. 46. _ TAKSA PLAĆENA U GOTOVU z Broj Cekovnog računa našeg lista DUBROVNIK, 18 Studenoga 1936. ae jest 4153 Podružnice Sarajevo. God. XVIII Narodna Svijest | Cijena je listu 5 Din. mjesečno : za inozemstvo 10 Din. mjesečno PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare. Izlazi svake Srijede Pojedini broj Din. 1.50 Vlasnik — izdavač — Urednik: Tisak Dubrov. Hrvat Tiskare (zast. Gj. Ružier) Dubrovnik 2, Vicko Lisičar — Dubrovnik Rukopisi se ne vraćaju. Odosmo! Tko, kamo, po Bogu brate !? Svi. kud za vazda gre se... Pa to svi znamo čovječe Bcžiji | | Jes', ali ne živemo, kako da ne | znamo, ko muhe bez glave: gledamo, [la ne vidimo; mislimo, a ludujemo; gradimo, a razvaljujemo; živi sino, a umrli smo .. Ma što ti je danas, da si počeo |mudrovati i dupsti; ili ti je, ne daj | Bože, novembar liznuo pamet? | A melim te, zar ti nijesi ovoga puta pohodio grad mrtvih, u kojemu svjećice jače rasvjetljuju uego svi naši električni lampijoni zajedno: tmine gradova razbija mrak grobova. ... U treptećem plamičku grobnih voš- ftanica koliko po svijetu učenjska su- |ludnih, bogataša prepuklih siromaha; |koliko vlastodržaca robova, a junaka | kukavica; koliko siromaha bogataša du- |hom, a moralnih orijaša propalica — koliko ... | Tko bi izbrojio kontraste ,svijet- la“ života i ,mraka“ smrti? Kolikima je suza Mitvoga dana |poviatila vid, a raga rastanka izliječila iitce .... Kolikima je pri otvorenoj reci puk- [lo pred očima, pa uočiše jasno slazu [života vječnoga. Koliko je nepoznatih [svetih Frana Borgia! Snaga novem- [barskih doživljaja mnoge je preokre- ula vrijednosti; mnoge, piče sve stva- (ri svela na jedno. | Ali, brate, kako preokrenula kako na jedno? Ne samo preokrenula, nego pače čitavom životu ulila smisao, bez ko- ljega je ljudski život grdna besmislica. [Ako se.život ove doline suza otkine jod života preko groba, otkine vrijeme |od vječnosti, što onda znači istina, pravda, poštenje, ljubav; što znači vlast, posluh, pravo i dužnost; što raz- lika dobra i zle, nagrade i kazne? Sve jlo znači — ništa! LUX NOVEMBRIS. Ne samo to, nego čovjek —- ma- terija ne bi mogao ni taj sud izreći, jer materija po svojoj biti ne može ni umo- vati ni suditi. Zato je za misaonog čovjeka strašno dilemma cornutum: ili osobni Bog i neumrla duša, ili nihili- zam i očaj na svim linijama života, Sve na jedno!l? — Da; jer što nije upravljeno k bitnoj i jedincatoj svrsi čovječjeg života, besmisleno je. U mirisu cvijeća, čempresa i svi- jeća; u klecanju, molitvi i bolnom je canju osijeća duša svu veličanstvenu ozbiljnost i ljepotu istine Sina Bož- jega: Unum porro necessarium est! Dobro, ali što ti kažeš o kulturi, civilizeciji, narodnosii, državama, zna- nosti, tehnici, sccijalnosti itd. v tvome novembarskom svijetlu? Sve to može biti dobro, korisno, divno, ako je sredstvo, a ne svrha; inače je samo ures na mitvom čov- jeku. Zar misliš, da mijenja bitaost stvari, ako je mitac obučen u svilu, zlato i dijamante ? Bitno je, je li čov- jek živ ili mitav, Bitno je, je li ma putu posligauća svrhe života, ili je na stranput ci vječne propasti. A vršci visokih čempresa poziva- ju duše na visoke misli prolaznosti, kre- posti i vječnosti: sursum corda! — U nebo, k Stvorcu, k milim pokojnicima... Pa to su, brate, i bitni temelji ljudske savjesti, koja se ne može da snagje u neminovnom kodeksu zakona bez zakonodavca. Ono očajno ignora- mus,et ignorabimus ubija smisao i liu- bav života. A mi hcćemo puninu i lje- potu života, koja preko atmosfere gro- bova, obasjanih rumenilom Kalvarije, nazrijeva Sunce vječnog života i uskr-. snuća ... . Divan ti je život žive vjere: Ja sam put, istina i život... O mors, bonum est consilium tu- um! O smrti, sestrice blaga, do sto godišta nema nas nikoga, pa nitko je jutros u koljevci zaplakao: proljetos zeleno lišće žuto sa stabla slijeće... Odosmo! Lux Novembris. Danas, kad nekoji europejski dr- |lavnici rado očijukaju sa sovjetskim | vastodršcima, vrijedno je u prijevodu renijeti nekoliko citatata iz Lenjino- ih djela: ,Savremene zadaće sovjet- ke vlasti“ i ,Država i revolucija“, Tu | veliki usrećitelj Rusije (Lenjin) piše (ovo: Kao što u Rusiji, tako niti u uropi neće biti teško polučiti našu pobjedu posvemašnjim uništenjem ne- oc vladajućih klasa. Naše će metode ko nastojanje otpora. Konačna pobjeda ašega poihvata bit će dakle tamo (brža i trajnija, nego je to ovdje bilo | moguće. — Sovjetska moć ne pozna šlavanju svake pojedinačne volje, na Dezuvjetnom podlaganju našim proh- levima. Mi smo gospodari, Nama je povjereno uništavanje. Naša je duž- tost da provodimo skrajnju bezobzir- nost, A pri tom je radu okrutnost naj- Ustrišci iz Lenjinovih djela veća zasluga. Apsolutnim terorom, ko- jemu služe kao sretstva svaka izdaja, svaka vjerolomnost, svako nijekanje ma i najmanje sjene istine, srozat će- mo čovječanstvo na najniži jednolični stepen, na kojemu će ono postati la- ko upotrebljivim instrumentom našega gospotstva. To je u krupnim citama naš put. Pošto smo u Rusiji došli do moći svojom čvrstom metodom i pot- punim, ustrajnim čupanjem svih sup- rotnih elemenata; pošto imamo sigu- ran dogled da ćemo i u Europi i u Americi osnovati svoju vlast oduzim- ljući uspavanoj buržoaziji tlo ispod noga, organizujući zločinstva i zlo- čince, te iskorišćujući spretno buržuj- sku mentalitet, počet ćemo, kad se tu ugnijezdimo, sa radom u Aziji i u Af- rici, — Pri tome ćemo se u potpunoj mimikriji (= prilagogjivanju prama o- kolini, kao što m. pr. kameleon mije- nja boje prama predmetima, koji ga okružuju — op. Ur.) čak priključiti zapadnim silama i pomagati njihove egoistične ciljeve. Mi ćemo s njima možda i sklapati i ugovore, te ih tako uspavljavati u sigurnosti, da im naša potajna rabota ostane sakrivena unu- tar njihovih granica. Kad ih pak dotle budemo potkopali, da se njihove vla- de budu uzdržavale na prividnom tlu, tada ćemo ih, oslonjene na našu po- moć, zavesti na pustolovine i puštati da tu propanu, da na njihovim ruše- vinama osnujemo svoju moć takogjer i u njihovim zemljama. Naš cilj mora da uvijek bude neopozovljiv: mi mo- ramo da zavladamo cijelim svijetom“, Pitanje sudbene zgrade u Dubrovniku. Odgovornim na uvaženje. Čita se u posljednje vrijeme po novinama kako Vlada gosp. Dra. Sto- jadinovića gradi po raznim krajevima naše otažbine zgrade za razne potrebne institucije, pa donekle i za sudove. Baš u posljednje vrijeme postalo je aktuelno i pitanje zgrada za sudove u Zagrebu, Splitu itd. i regbi, da će u najskorije vrijeme doći do izgradnje jedne raprezentativne zgrađe u Splitu, kakova bi odgovarala današnjim pot- rebama i lokalnim prilikama, Iskreno govoreći takova se je potreba osjećala u Splitu i nemamo ništa protiv toga, dapače nam je kao Dubrovčanima drago vjerujući, da će time biti pospješeno i riješenje pitanja sudbene zgrade u našem gradu. Možda više nego li igdje u našoj državi ia se potreba osjeća u u našem gradu, koji još nikada nije imao sreće, da dobije jednu čestitu zgradu,. koja bi odgovarala potrebama vremena, pogotovo ovdje, gdje se sa svih strana svijeta sliježu stranci, koji baš po državnim zgradama i sude o kulturnom niveu našega grada. Zgrada u kojoj se u posljednje vrijeme nalaze naši sudovi nije uopće izgragjena za ikakovu javnu prostoriju, već za pri- vatnu uporabu, kao kuća za stanove. I gg. sudije i kancelarije smještene su u malenim prostorijama u kojima su prisiljeni da uregjuju, jer raspravnih dvorana nema osim jedne u najgor- njem kalu, a i ta ne odgovara današ- njim zahtjevima, a pogotovo ne klimat- skim prilikama. Za privatne stranke nema nikakovih, a kamo li doličnih prostorija u kojima bi se stranke, koje su katkada prisiljene čitavo jutro zadrža- vati se, moglese smjestiti, već su stranke prisiljene gurati se po uskim i mrač- nim hodnicima, a u zimskim vremenima i pogibelinim radi strašne promahe. U jednu riječ zgrada ne odgovara za sud i bilo bi od prijeke potrebe, da se gradi dotična zgrada u tu svrhu, a to je u današnjim prilikama jedino mo- guće državnom inicijativom. Toliko što se same zgrade liče, (Slijedi). Razočarani marksisti Poslije neuspjelog komunističkog veljačkog puča u Austriji mnogi su marksisti bili pobjegli u Rusiju. Mis- lili su jadnici, da će iamo naći svaku blagodat i živjeti udobno. Ali u krat- ko vrijeme oni su se razočarali. Sad se vraćaju kući u Austriju, te su ovih dana ti austrijski marksisti izjavili, da će ragje živjeti u austrijskim kaznio- nama nego u »slobodi* u sovjetskoj Rusiji. Naučnika za trgovinu ili obrt tra- žite putem Podružnice , Hrvatski Ra- diša“ u Dubrovniku. Ulica Kraljice Marije NaNaa=a= ana. ill", RSDISRJRIIIIIJIIRISSO Upravo stigao ogroman izbor njfinijih damskih štofova za zimske kapute. Specijalno preporučamo naše štciove crne boje La kvalitete stalna tamno crna boja. Noviteti za plesne haljine Imprimć Cr6pe satin, Naravna svila Cloque imprimć, Cirč itd. Kra- sne mustre najzadnja pariška novost, Imademo velik izbor raznih gumiranih kišnih kabanica te kabanice iz originalne engleske Balonske Svile poznate fazone ,Derby“ za dame i gospodu. Izradba prvorazredna i dvosiruko izragjene. Garantirano nepromočive. Ogroman izbor najraznovrsnijih krzna kao skunks, Silber opozun Scehund, Persianer itd. Posjetite nas bez obaveze na kupnju! Tražite posjet naših zastupnika! Samo kod Trgovačke Kuće ,REKORD' tica Dubrovnik PREPORUČAMO VAM dobro poznatu dubrovačku draguljarsku radnju Josipa Krilić, koja pruža danas u Dubrovniku najveći izbor raznog najmodernijeg zlatnog na- kita, specijalno za darove prigo- dom krizme, vjenčanja i krštenja. Cijene su posve 'solidne i bez- konkurentne. Stručna izradba satova, graviranje i posebni optički ateljč. Za robu daje specijalnu garanciju. Interesentima, kumama i kumovima za krizmu skrećemo naročitu paž- nju na ovu solidnu firmu. Ulica Kraljice Marije