Br. 46.
_ TAKSA PLAĆENA U GOTOVU
z Broj Cekovnog računa našeg lista
DUBROVNIK, 18 Studenoga 1936. ae jest 4153 Podružnice Sarajevo.
God. XVIII
Narodna Svijest
| Cijena je listu 5 Din. mjesečno : za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU
Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare.
Izlazi
svake Srijede
Pojedini broj Din. 1.50
Vlasnik — izdavač — Urednik:
Tisak Dubrov. Hrvat Tiskare (zast. Gj. Ružier) Dubrovnik 2,
Vicko Lisičar — Dubrovnik
Rukopisi se ne vraćaju.
Odosmo!
Tko, kamo, po Bogu brate !?
Svi. kud za vazda gre se...
Pa to svi znamo čovječe Bcžiji |
| Jes', ali ne živemo, kako da ne
| znamo, ko muhe bez glave: gledamo,
[la ne vidimo; mislimo, a ludujemo;
gradimo, a razvaljujemo; živi sino, a
umrli smo ..
Ma što ti je danas, da si počeo
|mudrovati i dupsti; ili ti je, ne daj
| Bože, novembar liznuo pamet?
| A melim te, zar ti nijesi ovoga
puta pohodio grad mrtvih, u kojemu
svjećice jače rasvjetljuju uego svi naši
električni lampijoni zajedno: tmine
gradova razbija mrak grobova. ...
U treptećem plamičku grobnih voš-
ftanica koliko po svijetu učenjska su-
|ludnih, bogataša prepuklih siromaha;
|koliko vlastodržaca robova, a junaka
| kukavica; koliko siromaha bogataša du-
|hom, a moralnih orijaša propalica —
koliko ...
| Tko bi izbrojio kontraste ,svijet-
la“ života i ,mraka“ smrti?
Kolikima je suza Mitvoga dana
|poviatila vid, a raga rastanka izliječila
iitce ....
Kolikima je pri otvorenoj reci puk-
[lo pred očima, pa uočiše jasno slazu
[života vječnoga. Koliko je nepoznatih
[svetih Frana Borgia! Snaga novem-
[barskih doživljaja mnoge je preokre-
ula vrijednosti; mnoge, piče sve stva-
(ri svela na jedno.
| Ali, brate, kako preokrenula kako
na jedno?
Ne samo preokrenula, nego pače
čitavom životu ulila smisao, bez ko-
ljega je ljudski život grdna besmislica.
[Ako se.život ove doline suza otkine
jod života preko groba, otkine vrijeme
|od vječnosti, što onda znači istina,
pravda, poštenje, ljubav; što znači
vlast, posluh, pravo i dužnost; što raz-
lika dobra i zle, nagrade i kazne? Sve
jlo znači — ništa!
LUX NOVEMBRIS.
Ne samo to, nego čovjek —- ma-
terija ne bi mogao ni taj sud izreći, jer
materija po svojoj biti ne može ni umo-
vati ni suditi. Zato je za misaonog
čovjeka strašno dilemma cornutum: ili
osobni Bog i neumrla duša, ili nihili-
zam i očaj na svim linijama života,
Sve na jedno!l? — Da; jer što
nije upravljeno k bitnoj i jedincatoj
svrsi čovječjeg života, besmisleno je.
U mirisu cvijeća, čempresa i svi-
jeća; u klecanju, molitvi i bolnom je
canju osijeća duša svu veličanstvenu
ozbiljnost i ljepotu istine Sina Bož-
jega: Unum porro necessarium est!
Dobro, ali što ti kažeš o kulturi,
civilizeciji, narodnosii, državama, zna-
nosti, tehnici, sccijalnosti itd. v tvome
novembarskom svijetlu?
Sve to može biti dobro, korisno,
divno, ako je sredstvo, a ne svrha;
inače je samo ures na mitvom čov-
jeku. Zar misliš, da mijenja bitaost
stvari, ako je mitac obučen u svilu,
zlato i dijamante ? Bitno je, je li čov-
jek živ ili mitav, Bitno je, je li ma
putu posligauća svrhe života, ili je na
stranput ci vječne propasti.
A vršci visokih čempresa poziva-
ju duše na visoke misli prolaznosti, kre-
posti i vječnosti: sursum corda! — U
nebo, k Stvorcu, k milim pokojnicima...
Pa to su, brate, i bitni temelji
ljudske savjesti, koja se ne može da
snagje u neminovnom kodeksu zakona
bez zakonodavca. Ono očajno ignora-
mus,et ignorabimus ubija smisao i liu-
bav života. A mi hcćemo puninu i lje-
potu života, koja preko atmosfere gro-
bova, obasjanih rumenilom Kalvarije,
nazrijeva Sunce vječnog života i uskr-.
snuća ... . Divan ti je život žive vjere:
Ja sam put, istina i život...
O mors, bonum est consilium tu-
um! O smrti, sestrice blaga, do sto
godišta nema nas nikoga, pa nitko je
jutros u koljevci zaplakao: proljetos
zeleno lišće žuto sa stabla slijeće...
Odosmo!
Lux Novembris.
Danas, kad nekoji europejski dr-
|lavnici rado očijukaju sa sovjetskim
| vastodršcima, vrijedno je u prijevodu
renijeti nekoliko citatata iz Lenjino-
ih djela: ,Savremene zadaće sovjet-
ke vlasti“ i ,Država i revolucija“, Tu
| veliki usrećitelj Rusije (Lenjin) piše
(ovo: Kao što u Rusiji, tako niti u
uropi neće biti teško polučiti našu
pobjedu posvemašnjim uništenjem ne-
oc vladajućih klasa. Naše će metode
ko nastojanje otpora. Konačna pobjeda
ašega poihvata bit će dakle tamo
(brža i trajnija, nego je to ovdje bilo
| moguće. — Sovjetska moć ne pozna
šlavanju svake pojedinačne volje, na
Dezuvjetnom podlaganju našim proh-
levima. Mi smo gospodari, Nama je
povjereno uništavanje. Naša je duž-
tost da provodimo skrajnju bezobzir-
nost, A pri tom je radu okrutnost naj-
Ustrišci iz Lenjinovih djela
veća zasluga. Apsolutnim terorom, ko-
jemu služe kao sretstva svaka izdaja,
svaka vjerolomnost, svako nijekanje
ma i najmanje sjene istine, srozat će-
mo čovječanstvo na najniži jednolični
stepen, na kojemu će ono postati la-
ko upotrebljivim instrumentom našega
gospotstva. To je u krupnim citama
naš put. Pošto smo u Rusiji došli do
moći svojom čvrstom metodom i pot-
punim, ustrajnim čupanjem svih sup-
rotnih elemenata; pošto imamo sigu-
ran dogled da ćemo i u Europi i u
Americi osnovati svoju vlast oduzim-
ljući uspavanoj buržoaziji tlo ispod
noga, organizujući zločinstva i zlo-
čince, te iskorišćujući spretno buržuj-
sku mentalitet, počet ćemo, kad se tu
ugnijezdimo, sa radom u Aziji i u Af-
rici, — Pri tome ćemo se u potpunoj
mimikriji (= prilagogjivanju prama o-
kolini, kao što m. pr. kameleon mije-
nja boje prama predmetima, koji ga
okružuju — op. Ur.) čak priključiti
zapadnim silama i pomagati njihove
egoistične ciljeve. Mi ćemo s njima
možda i sklapati i ugovore, te ih tako
uspavljavati u sigurnosti, da im naša
potajna rabota ostane sakrivena unu-
tar njihovih granica. Kad ih pak dotle
budemo potkopali, da se njihove vla-
de budu uzdržavale na prividnom tlu,
tada ćemo ih, oslonjene na našu po-
moć, zavesti na pustolovine i puštati
da tu propanu, da na njihovim ruše-
vinama osnujemo svoju moć takogjer
i u njihovim zemljama. Naš cilj mora
da uvijek bude neopozovljiv: mi mo-
ramo da zavladamo cijelim svijetom“,
Pitanje sudbene zgrade u Dubrovniku.
Odgovornim na uvaženje.
Čita se u posljednje vrijeme po
novinama kako Vlada gosp. Dra. Sto-
jadinovića gradi po raznim krajevima
naše otažbine zgrade za razne potrebne
institucije, pa donekle i za sudove.
Baš u posljednje vrijeme postalo je
aktuelno i pitanje zgrada za sudove
u Zagrebu, Splitu itd. i regbi, da će
u najskorije vrijeme doći do izgradnje
jedne raprezentativne zgrađe u Splitu,
kakova bi odgovarala današnjim pot-
rebama i lokalnim prilikama, Iskreno
govoreći takova se je potreba osjećala
u Splitu i nemamo ništa protiv toga,
dapače nam je kao Dubrovčanima drago
vjerujući, da će time biti pospješeno i
riješenje pitanja sudbene zgrade u
našem gradu. Možda više nego li igdje
u našoj državi ia se potreba osjeća u
u našem gradu, koji još nikada nije
imao sreće, da dobije jednu čestitu
zgradu,. koja bi odgovarala potrebama
vremena, pogotovo ovdje, gdje se sa
svih strana svijeta sliježu stranci, koji
baš po državnim zgradama i sude o
kulturnom niveu našega grada. Zgrada
u kojoj se u posljednje vrijeme nalaze
naši sudovi nije uopće izgragjena za
ikakovu javnu prostoriju, već za pri-
vatnu uporabu, kao kuća za stanove.
I gg. sudije i kancelarije smještene su
u malenim prostorijama u kojima su
prisiljeni da uregjuju, jer raspravnih
dvorana nema osim jedne u najgor-
njem kalu, a i ta ne odgovara današ-
njim zahtjevima, a pogotovo ne klimat-
skim prilikama. Za privatne stranke
nema nikakovih, a kamo li doličnih
prostorija u kojima bi se stranke, koje
su katkada prisiljene čitavo jutro zadrža-
vati se, moglese smjestiti, već su stranke
prisiljene gurati se po uskim i mrač-
nim hodnicima, a u zimskim vremenima
i pogibelinim radi strašne promahe. U
jednu riječ zgrada ne odgovara za sud
i bilo bi od prijeke potrebe, da se
gradi dotična zgrada u tu svrhu, a to
je u današnjim prilikama jedino mo-
guće državnom inicijativom. Toliko što
se same zgrade liče, (Slijedi).
Razočarani marksisti
Poslije neuspjelog komunističkog
veljačkog puča u Austriji mnogi su
marksisti bili pobjegli u Rusiju. Mis-
lili su jadnici, da će iamo naći svaku
blagodat i živjeti udobno. Ali u krat-
ko vrijeme oni su se razočarali. Sad
se vraćaju kući u Austriju, te su ovih
dana ti austrijski marksisti izjavili, da
će ragje živjeti u austrijskim kaznio-
nama nego u »slobodi* u sovjetskoj
Rusiji.
Naučnika za trgovinu ili obrt tra-
žite putem Podružnice , Hrvatski Ra-
diša“ u Dubrovniku.
Ulica Kraljice Marije
NaNaa=a= ana. ill", RSDISRJRIIIIIJIIRISSO
Upravo stigao ogroman izbor njfinijih
damskih štofova za zimske kapute.
Specijalno preporučamo naše štciove crne boje La kvalitete stalna
tamno crna boja.
Noviteti za plesne haljine
Imprimć Cr6pe satin, Naravna svila Cloque imprimć, Cirč itd. Kra-
sne mustre najzadnja pariška novost,
Imademo velik izbor raznih gumiranih kišnih kabanica te kabanice
iz originalne engleske Balonske Svile poznate fazone ,Derby“ za
dame i gospodu. Izradba prvorazredna i dvosiruko izragjene.
Garantirano nepromočive.
Ogroman izbor najraznovrsnijih krzna kao skunks, Silber opozun
Scehund, Persianer itd.
Posjetite nas bez obaveze na kupnju!
Tražite posjet naših zastupnika!
Samo kod Trgovačke Kuće
,REKORD' tica Dubrovnik
PREPORUČAMO VAM dobro
poznatu dubrovačku draguljarsku
radnju Josipa Krilić, koja pruža
danas u Dubrovniku najveći izbor
raznog najmodernijeg zlatnog na-
kita, specijalno za darove prigo-
dom krizme, vjenčanja i krštenja.
Cijene su posve 'solidne i bez-
konkurentne.
Stručna izradba satova, graviranje
i posebni optički ateljč.
Za robu daje specijalnu garanciju.
Interesentima, kumama i kumovima
za krizmu skrećemo naročitu paž-
nju na ovu solidnu firmu.
Ulica Kraljice Marije