Strana 2
Tko i kada mora vijati državnu zastavu -
tko i kada može vijati srpsku, hrvatsku
i slovenačku zastavu ?
Današnji postojeći propisi Zakona
o nazivu i podijeli Kraljevine na uprav-
na područja i Zakona o praznicima
oba istodobno izdana g. 1929 odre-
gjuju kada se i gdje se mora vijati
državna zastava.
Ovaj zakonski propis nije bio toč-
no interpretiran od upravnih vlasti, niti
su iste uočile svrhu i volju zakono-
davca, pa je stoga bio nepravilno pri-
mijenjivau u više slučajeva.
Zakon o nazivu i podijeli Kralje-
vine ma upravna područja od 1929 od-
nosi se samo na službena nadleštva.
U & 29 ovog zakona o osnutku ba-
novina veli se, da se mogu vijati sa-
mo državne zastave.
Ovaj zakon ne govori, da se ova
odredba odnosi na gragjane, niti auto-
nomne urede, niti veli, da su zabra-
njene narodnosne zastave srpska, hr-
vatska i slovenačka. Ovo je općenita
odredba za državne vlasti, koja dono-
si svoje tumačenje u istodobno izda-
nom Zakonu o praznicima.
Zakon o praznicima u $ 9 veli:
»U dane državnih praznika mo-
gu se isticati na zgradama samo dr-
žavne zastave. U te dane moraju se
istaći državne zastave na svim držav-
nim i samoupravnim nadleštvima, kao
i na zgradama ustanova javnopravnog
karaktera, a u varošima svi sopstve-
nici zgrada dužni su istaći državne
zastave“,
Iz ovog zakonskog propisa u $
9 Zakona o praznicima slijedi: da
se samo državna zastava mora vijati i
to samo u dva dana na godinu, biva
na Previšnji Rogjendan Ni. Vel. Kra-
lja daeva šestog septembra i na prvi
decembra, i to samo na svim držav-
nim uredima, na svim samoupravnim
uredima, to jest banskim i općinskim
zgradama, na svim zgradama raznih
ustanova javnopravaog značaja, kao
m. pr. banskih i općinskih bolnica, te
ma privatnim zgradama (kućama) u
gradovima (varošima i varošicama), —
ali ne na privataim kućama po selima.
Pošto je odregjeno ovim zakon-
skim propisom žko i kada mora vijati
državuu zastavu, znači da u ostale
dane i državna nadleštva i samouprav-
na nadleštva i ustanove javno: pravnog
značaja i vlasnici kuća u gradovima
nijesu dužni vijati državnu zastavu.
Inače ne bi zakon odredio, kada se i
gdje se ista mora vijati.
(Slijedi)
Njemačka i Japan
potpisali su u srijedu dne 25 pr. mj.
u Berlinu ugovor. Ovaj je pakt protiv
komunstičke internacionale, — u stvari
— znači stvaranje antikomunističkog
ironta. U diplomatskim se krugovima
vjeruje, da će takogjer Italija pristupiti
ovomu sporazumu u čilju briskiranja
komunističke propagande. Poslije ovog
potpisivanja istog je dana ministar za
propagandu g. Gčbbels pročitao ma
radiu tekst njemačkog-japanskog spo-
razuma. Tom je prilikom g. Gobbels
u ime kancelara g. Hitlera izjavio, da
sporazum sklopljen izmegju Reiha i
Japana donosi konačno javnost u at-
mosferu, kojom je komunistička inter-
nacionala pokušala da prekrije Europu
i cio svijet. Dalje je isti ministar izja-
vio; Dvije su se sile (Njemačka i Ja-
pan) složile takogjer da formulišu snaž-
nu i odlučnu izjavu, u kojoj su podvu-
kle da one ne namjeravaju da uzmak-
nu ni kapituliraju pred opasnošću cr-
vene anarhije. Osaj sporazum nagla-
šava sa najvećom pouzdanom rjasnoš-
ću, da treba sprovoditi definitivnu ak-
ciju. Obe strane ugovornice nisu pro-
vocirale komunističku internacionalu.
Ne! Komunistička internacionala po-
kušava jednim neprekidnim nizom pro-
vokacija, pokušaja revolucija, pobuna,
subverzivnog pokreta anarhije i ne-
skrupoloznim tendencijama poremetiti
iz osnova cio svijet i baciti ga u haos“,
Pisma iz naroda.
MAJKOVI Ljetina, Nakon prošle
slabe godine — uslijed suše — mna-
dali smo se da će ova god. biti bolja,
ali nas je nada prevarila. Uslijed ne-
prestanih kiša prošle zime i proljeća
žito je većinom poleglo i podušila ga
trava, te ga je bilo veoma slabo, a
i ono što je bilo, slabe je kakvoće, Je-
dino ranog krumpira bilo je dobro, a
i vina je bilo — gdje nije uništila tu-
ča — dosta prilično, te je ono dobre
kakvoće. Ostalo svega je bilo slabo.
Maslina lani bilo malo, a ove godine
može se reći — nimalo, Dosta obitelji
nema sad, kad je doba za berbu ma-
slina — nemajn sa čim začiniti, a malo
ih je, koji će imati začine za svu go-
dinu. Uz to mnogi neće imati doma-
ćeg kruha ni do Božića, te će većina
teško proći ovu mastajnu zimu, jer
treba novca za kruh, začinu, odjeću,
obuću i i, d., a novca nema od šta
dobiti, jer tri glavna proizvoda od ko-
jih je naš težak namirivao svoje pot-
rebe: ulje, vino i buhač, ti su ili iz-
dali ili propali. *
Svatovi. U nedjelju dne 15. pr.
mj. vjenčali su se dva vrijedna seoska
mladića iz bolje stojećih seoskih obi-
telji i to Sjekavica Antun Antunov sa
Perušina Katom Ivovom i njezin brat
Miho sa Katom Zec Božovom. Svadba
je obavljena po starinskom narodnom
običaju uz javno pjevanje i pucanje i
u bogatim narodnim nošnjama. Kako
je prošlo dosta vremena da nije obav-
ljena svadba u svečani dan uz pjeva-
nje i pucanje, to je taj dan i cijelo
selo bilo u veselom raspoloženju.
Novo otvorena!
ODLIKOVANA
Mljekarna , ALPA“ ,,Zdravljak““
DUBROVNIK
Ulica Kraljice Marije broj 3 vis-a-vis Pravoslavne crkve
Novo otvorena!
Naučnika za trgovinu ili obrt tra-
žite putem Podružnice , Hrvatski Ra-
diša“ u Dubrovniku.
Brze pruge parobroda Dubro-
vačke i Jadranske Plovidbe po novom
zimskom voznom redu od 15 ov, mj.
dolaze u Gruž u 7** s, v. a odlaze iz
Gruža u 8% s, j,
,NARODNA SVIJEST“ 2 Prosinca 1936
Broj 48
KOŽI.
NEMA BOLJE I JEFTINIJE
ZAŠTITE PROTI OPOROJ
a0
PESARO ai
ee"
Jugoslav.
P. Beiersdorf & Co.
adi siroj.
Maribor
Razne vijesti
Kanadski ministar pretsjednik u
Kvebecu izjavio je delegaciji pučko-
frontaša, da neće trpjeti u Kanadi bilo
kakove komunističke akcije ma pod
kojom zastavom.
U Lyonu je umro nadbiskup i
kardinal Maurin u 78 godini života.
Megju ostalima iskazao je počast mrtvo-
mu tijelu i načelnik Lyona Herriot
presjednik francuskog parlamenta.
Akademija besmrtnika u Fran-
cuskoj je izabrala msgr Grente-a, bis-
kupa iz Mansa, svojim članom.
Francuska federacija kršćanskih
»radničkih sindikata pobijedila je so-
cijalističku-komunističku , Konfederaciju
Rada“ u izborima za rad. delegate sa
16 protiv 4 u metalurgijskim tvorni-
cama. Kršćanski radnici izjavljuju da
odbacaju klasnu borbu i kolektivizam.
Francuski ratnici upravili su
protest protiv umorstava kojima su
pali kao žrtve svećenici i vjernici u
Španjolskoj.
Protestantska federacija Francus-
ke je takogjer osudila nečovječno div-
ljanje španjolskih komunista i naredila
molitve za sve mučenike vjere, bez
obzira da ki su protestanti ili katolici,
Velika se katolička bolnica gra-
di blizu Pariza. Ovih je dana pariški
nadbiskup položio temeljni kamen.
Bolnica će imati 400 bolničkih kreveta
Kraj 100 novih crkava nijesu katolici
zaboravili ni na tjelesne potrebe svojih
vjernika.
Privredni krugovi u Njujorku
očekuju da će u Americi doskora doći
do move inflacije, Time bi se povećala
vrijednost posjeda, a istodobno bi se
riješilo i pitanje, nezaposlenosti.
U zalivu Libeka (Njemačka) su-
darila se je prošlog tjedna njemačka
podmornica sa nekim parobrodom.
Sudar je bio tako jak, da je podmor-
nica odmah i potonula. Kod toga je
nastradalo 8 mornara, ostali su spašeni.
Kongres katoličke kinom atogra-
fije. Prema zaključku ovogodišnje va-
tikanske izložbe katoličke štampe kao
i na svršetku 80 godišnjice rogjenja
sv. Oca Pija XI. održat će se u Rimu
od 17-19. decembra uključivo, kongres
katoličke kinomatografije, u vezi s
papinskom enciklikom ,Vigilanti cura“
O kinematografiji. Kongregisti se mogu
poslužiti općim pogodnostima željezni-
čke vožnje, što važe za posjet vatik.
izložbe katoi, štampe.
Papini akademici. Sveti Otac Papa
imenovao je 70 prvih akademika za
svoju novu Akademiju nauka, sve sa-
mih stručnjaka svjetskog glasa, megju
kojima ima i nekatolika, Svi su se
smatrali osobito sretnima i počašćenima
papinskim imenovanjem. |
Odlazak kardinala Pacellia iz
Udruženih Amer. Država bio je pred-
metom osobitih iskaza poštovanja. Tako
je na 4 pr. mj. priredio kardinal Hayes
u Newy>rku veliko primanje, kod koga
je prisustvovalo preko 4 tisuće uzva:
nika iz sviju slojeva američkih kato.
lika. Kod primanja lje bio prisutan i
državni ministar pošta. Drugi značaj.
niji dogogjaj prije odlaska ;je bio su.
sret kardinala i Roosevelta. Presideni
Roosevelt je zadržao kardinala dva sata
kod sebe i priredio mu doručak. Na
izlasku ga je osobno ispratio sve do
uličaih vratiju. Odlazak kardinala je
uslijedio na 7. pr. mj. iz Newjorka.
Papinog državnog tajnika je ma paro.
brod ispratila velika masa naroda.
Madžarski namjesnik Horthy, koji
je otišao u pohode talijanskom Kralju,
bio je primljen od sv. Oca Pape. Papa
se s njim zadržao u razgovoru 75
minuta, Papa je poklonio gospogji Hor.
thy kralješ (krunicu) od dragog kame
nja. Zatim su pohodili državnog taj:
nika-kardinala Pacellia.
Redovnici sv. Benedikta koji st
pošli na istočni dio Himalaje, da osnuju
tu utočište, slično onome na velikom
sv. Bernardu u Alpama, već su sa
gradili svoj dom ma visini od 3700
metara. đ
10 hiljada putnika najednom moći
će putovati preko Atlantskog Oceana,
kad poznati američki brodovlasnik Pol
V. Čempen sagradi svoja dva ogromna
parobroda, od kojih će svaki imali
100 hiljada bruto registrovanih tona i
biti dugačak 380 m. te voziti prosje-
čnom brzinom od 34 do 38 čvorova
na sat. Tako će oni s lakoćom pre:
laziti Atlanski Ocean za svega 4 dana
Imaće po 5 hiljada kabina za 2 osobe
i izvjestan broj kabina za 1 osobu.
ERIOJTNAN RANAMA JANA II E
Glasovire, orgulje, harmoniume,
vloline i tambure popravlja i
i istonmira najsavjesnije
if Bartunek Antut
udesitelj orgulja i glasoviti
Dubrovnik — Prijeki 1!
Simm
CIJENE UMJERENE