TAKSA PLAĆENA U GOTOVU
r. 49.
DUBROVNIK, 9 Prosinca 1936.
Broj Čekovnog računa našeg lista
jest 4153 Podružnice Sarajevo.
God. XVIII
Narodna Svijest
| _ Ovogodišnji blagdan Imakulate
[od osobitog je značenja za našu du-
'brovačku biskupiju. Toga je dana do-
nesena u biskupskoj Residenciji od-
luka, kojom Natpastir odregjuje da se
|dijecezanski, Euharistijski kongres odr-
|ži dana 15, 16, 17 i 18 mjeseca srp-
[nja dojduće godine u našem lijepom
Dubrovniku. Ova velevažna pastirska
poslanica objelodanjena je u današ-
njem broju našega lista.
Bogu hvala, koji je eto ispunio
želje bogoljubnog puka i klera diljem
maše biskupije. Narod stoji pripravljen
ljoš od svojih dekanatskih kongresa,
|gdje je izvršena plemenita i hvalevri-
|jedna utakmica u davanju časti Euha-
(rijstijskom Kristu Kralju. A sada sve
čeka, da dogje u Dubrovnik i da se
ulicama grada sv. Vlaha izvrši smotra
(Kristovih četa, čije će redove zbijati
|vjerski zanos i sveto oduševljenje za
|širenjem slave i časti Božanskog Srca
Euharistijskog.
Dubrovnik je dostojan ovakove jed-
ne svete manifesiacije. Ta nije li on
grad, koji vjekovima ispovijeda vjeru
ju Isukrsta i Njegovu prisutnost u Presv.
|Sakramentu oltara ? Nijesu li najljepše
|stranice njegove historije ispisane do-
|gogiajima, koji neosporno svjedoče o
njegovim katoličkim tradicijama? I zi-
dine njegove sa lijepim kipovima Sv.
Vlaha, i kapele njegove podignute u
||čast Svetaca, Božjih ugodnika i veli-
|čanstvene crkve sa Katedralom na čelu
[dostojni su i velebni spomenici, koji
Cijena je listu 5 Din. mjesečno: za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU
Uredništvo i Uprava kO 'Dilbrovačke Hrvatske Tiskare;
Izlazi
ŽELJE NAM SE ISPUNJAJU
Euharistijski kongres u Dubrovniku
Poslanica dijecezanskog Biskupa
će kao u prošlosti tako i u budućno-
sti svjedočiti o kršćanskoj kulturi, koja
je izgradila Dubrovnik i dala mu čas-
no mjesto w historiji čovječanstva.
Ali, kao da sve to nije bilo do-
voljno. Proslava Svete Godine Spase-
nja i otkupljenja ljudskog roda osta-
vila je Dubrovniku jednu neumrlu us-
pomenu, Zablistao je na Srgju Sveti
Križ, da s visine kazuje moru i kopnu,
kako je Dubrovnik pod osobitom za-
štitom Isukrstova kraljevskog barjaka.
Eto dakle, u sjeni i pod zaštitom Sv.
Križa održaće se i dojdući Euharistij-
ski kongres.
Dijecezanski Biskup zove mas ua
kongres. Sve bez iznimke, sve kato-
like, a osobito sve Hrvate katolike. Ni-
koga nije izuzeo, jer smo svi otkuplje-
ni predragocjenjenom krvi Isukrstovom i
za sve je Bož. Spasitelj ustanovio Pre-
sveti Oltarski Sakramenat. Stoga svi
se moramo odazvati njegovom očin-
skom pozivu.
Započnimo stoga svi bez iznimke
molitvama i ostalim pripremama, u
smislu poslanice preuzv. MNatpastira i
uputa koje će nam davati Radni odbor.
Zamisao Euh. kongresa sveta je i
Bogu ugodna, a program, što ćemo
ga dojdući put donijeti, bogat i uz-
višen.
" Stoga u ime Božje pregnimo za
radom oko bliže pripreme vodi nas
naš Natpastir a blagoslovom svojim
prati nas Euharistični Isus i Nebeska
Majka!
Dne 3 ov. mj. ministar g. Dra-
[giša Cvetković je na održanom zboru
u Gornjem Milanovcu rekao megju
ostaloga i ovo: ,Čak i oni, koji nas
najoštrije kritikuju, moraju da priznaju
|ijedno: da smo za godinu i pol dana
uspjeli da unutrašnje političke prilike
|sredimo u takvoj mjeri, da možemo
|| eći, da više nema nikakvih opasnosti
[za osnovne interese države, da se
|osnovna pitanja našeg jedinstva više
ljih pretstavnika u općinama, kao i
u svima drugim manifestacijama dr-
|regjeno gledište na narodno jedinstvo
i cjelinu države kao takve i ako se
mi danas razlikujemo, mi se razliku-
: jemo samo u načinu unutrašnje dr-
| None uprave, ali u osnovnim pogle-
dima na državnu cjelinu i narodno
1 Muinsivo mi smo danas potpuno na
: [stoj liniji.
| »Seljački Dom“ slnžbeno glasilo
b. HSS, osvrće se na vijesti o prego-
[\orima i o sporazumu, te piše: ,Sve
[su te novinske vijesti postavljene 'nma
, [itivu osnovicu, jer nije bitno i ne
može biti bitno, da se sporazum pra-
IHRVATSKO PITANJE
vi izmegju hrvatskoga naroda i po-
jedinih političkih stranaka u Srbiji i
izvan nje, već je to osnovica: spo-
razum izmegju hrvatskog naroda i
srpskoga naroda, kog čega mora su-
djelovati i slovenski narod. Radi se
dakle o sporazumu Srba, Hrvata i
Slovenaca, a ne pojedinih političkih
stranaka.“. Glede razgovora dra. Ma-
čeka sa pretstavnicima beogradske van-
parlamentarne opozicije piše ,Seljački
Dom“, da ,to nije stvaranje sporazu-
ma, nego stvar razgovora i obavje-
štenja, kako bi se i ma koji nočin
lakše stvorilo jednolično gledanje na po-
jedina politička pijanja u zemlji i kako
bise dala narodu mogućnost, u kraje-
vima izvan Hrvatske, da dade povje-
renje svojim pravim pretstavnicima. O
tim pitanjima mora biti obavješten i
srpski narod i na osnovu toga dati
svoje povjerenje svojim pretstovnici-
ma, koji bi onda, nevezanih ruku,
mogli stvarati sporazum sa pretsta-
unicima Hrvatske i hrvatskoga na-
roda. Da se pak dađe narodu mo-
gućnost, da izabere svoje. prave pret-
stavnike, potrebno je, da ma tom
poradi kako Udružena opozicija, tako
i beogradska vlada, odnosno svi oni,
koji žele zaista iskren i pošten spo-
razum sa hrvatskim narodom.“
svake Srijede
Pojedini broj Din. 1.50
Vlasnik — izdavač — Urednik: Vicko Lisičar — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvat Tiskare (zast. Gj. Ružier) Dubrovnik 2,
Rukopisi se ne vraćaju.
Tko i kada mora vijati državnu zastavu -
tko i
Zakon o općinama od 15/IV 1933
u $ 1836 veli izričito, koja se mjesta
smatraju kao varoši, odnosno gradovi.
Samo u ovim gradovima moraju vijati
državnu zastavu i vlasnici zgrada, inače
po svim drugim mjestima u državi,
koja su smatrana kao sela, nisu dužni
vlasnici kuća niti u ova dva državna
praznika vijati državnu zastavu.
Kad se jedna općina sastoji od
više poreskih općina, odlomaka, megiju
koje odlomke sdada i grad (varoš, va-
rošica), onda su dužni vlasnici zgrada
vijati samo državnu zastavu na ova dva
državna praznika u onom odlomku ili
poreskoj općini u kojoj je dotični grad,
varoš ili varošica, a mne u cijeloj toj
općini, u ostalim odlomcima ili po-
reskim općinama.
S 186 općinskog zakona donosi
mjesta, koja su ovim zaknnom progla-
šena za gradove (varoši). Ta su u
Dalmaciji - Hrvatskoj - Slavoniji : Kotor,
Hercegnovi, Dubrovnik, Split, Šibenik,
Senj, Bakar, Sušak, Karlovac, Petrinja,
Sisak, Zagreb, Varaždin, Čakovac, Ko-
privnica, Križevci, Bjelovo, Požega,
Nova Gradiška, Brod sa Savi, Virovi-
tica, Osijek, Vukovo, Vinkovci, Sr.
Mitrovica, Ruma, Sr. Karlovci i Zemun
(28 gradova). U Bosni i Hercegovini:
Mostar, Livno, Travnik, Bihać, Bsnja-
luka, Tuzla i Sarajevo (7 gradova). U
Vojvodini: Subotica, Sombvr, Senta,
Novisad, Štara Kanjiža, Velika Kikinda
Petrovgrad, Pančevo, Vršac i Bijela
Crkva (10 gradova). U Sloveniji: Lju-
bljana, Maribor, Ptuj i Celje (4 grada).
U Crnojgori: Cetinje i Podgorica (2
grada). U Srbiji: Beograd, Šabac, Va-
ljevo, Užice, Čačak, Smederevo, Poža-
revac, Zaječar, Jagodina, Kraguljevac,
Kruševac, Niš, Pirot, Leskovac, Vranje,
Kumauovo, Skoplje, Priština, Peć,
Prizren, Tetovo i Bitolj (22 grada).
Samo u ovo sedamdeset i troje
gradova moraju i vlasnici zgrada na
6/IXi 1/XII da viju samo državnu zastavu.
Inače nisu dužni u druge dane u go-
dini. Dok uopće nisu dužni vijati nigda
državnu zastavu svi ostali vlasnici kuća
u državi niti na ova dva državna praz-
nika, blagdana, kao što je nisu dužni
vijati nigda ni privatna lica, privatni
uredi, biroji, kancelarije, razne crkve i
kada može vijati srpsku, hrvatsku
i slovenačku zastavu ?
Nastavak
vjere, jer to spomenuti zakon ne traži
od njih.
Zakonodavac odregjujuć iko i ke-
da smije da vije samo državnu zasta-
vu, htio je time da dade osobito zna-
čenje državnoj zastavi, kao simbolu
državne zajednice, koja predstavlja i
Srbe, i Hrvate i Slovence. Htio joj je
osigurati osobite dane i taksativno iz-
ričito navodeći tko ju smije vijati, da
je svatko ne rabi po svojoj volji zvan
i mezvan, da vije državnu zastavu.
Zakon ne ovlašćuje nikoga dru-
goga da rabi najveći simbol državne
zajednice, osim u & 9 spomenutih lica
i javoih ustanova i mnadleštva, pa i
ovima je to naredio samo u dva dana
na godini, na dva državna praznika.
Iz riječi ,samo“ u $ 9 ovoga za-
kona, znači da i ova ovlaštena lica,
ustanove i mnadleštva mogu (u druge
dane vijati i svoje narodnosne zastave,
ali u ova dva dana praznika na, nego
samo državnu zastavu.
Ne postoji niti jedan zakonski
propis, koji veli, da je zabranjeno
vijanje narodnosne srpske, ili hrvatske
ili slovenske zastave.
Sve ogćine srpske mogu vijati
svoju srpsku, a hrvatske svoju hrvat-
sku, slovenske svoju slovevsku, a po-
miješane općine mogu vijati hrvatsku
i srpsku zastavu ma svojim zgradama
osim na dane 6/IX i 1/Xll u koje da-
ne moraju vijati jedino državnu zastavu.
Svi privatni uredi mogu vrijati
srpsku, hrvatsku ili slovevsku zastavu
vazda, osim vlasnika kuća u gori spo-
menutim sedamdeset i troje gradova
na dane 6/IX i 1/XII, a inače i ovi
mogu vijati svoju zastavu kroz sve
druge dane u godini.
Poznavajući tačno zakonski tekst i
volju zakonodavca, nigdje nije zabra-
njeno vijanje narodnih zastava srpske,
hrvatske ili slovensse, jer ne samo da
to nije zakon zabranio, nego je obratno
dapače odredio kad i tko može vijati
državnu zastavu.
Prema izloženom upravne vlasti u
mnogo. slučajeva pogiešno su primje-
nivale zakonske propise, udarivši glo-
be onim, koji su vijali svoje narodne
zastave i ako za taj čin nema kaz-
nene sankcije.
Kancelar Gehuschrigo protiv komunizma
Dir. Schuschnigg rekao je megju
ostalim doslovce i ovo:
.Glavni je naš protivnik komuni-
zam. Strogo motrimo tu propagandu,
što se ubacuje iz inostranstva. U sa-
mom našem narodu komunizam nikad
ne može uzeti maha iz tri glavna
razloga, i to: 1. zbog patriotizma na-
šeg naroda; 2. zbog duboko ukorije-
njenih vjerskih osjećaja našega naroda;
i 3. zahvaljujući visokom prosvjetnom
stanju naše zemlje. U komunizmu
gledamo ne samo najizrazitijega pro-
tivnika vlastite zemlje već i mnajopa-
snijeg protivnika suvremenoj prosvjeti
i poretku cijelog svijeta.“
PREPORUČAMO VAM dobro
poznatu dubrovačku draguljarsku
radnju Josipa Krilić, koja pruža
danas u Dubrovniku najveći izbor
raznog najmodernijeg zlatnog na-
kita, specijalno za darove prigo-
dom krizme, vjenčanja i krštenja.
Cijene su posve solidne i bez-
konkurentne.
Stručna izradba satova, graviranje
i posebni optički ateljč.
Za robu daje specijalnu garanciju.
Interesentima, kumama i kumovima
za krizmu skrećemo naročitu paž-
nju na ovu solidnu firmu.