Strana 2 TRIDESETGODIŠNJICA GUNDULIĆEVE GLAZBE Nazad trideset i više godina po- stojala je u Dubrovniku , Hrvatska Op- ćinska Glazba“. Uslijed poznate riječ- ke rezolucije duhovi su se počeli dje- liti pa i u Dubrovniku. Megju Hrva- tima nastale su dvije stranke: pravaška i narodna. Jer su u Dubrovniku imali većinu u općini narodnjaci to je i glaz- ba kao općinska dobila to obilježje. Ovo potakne pravaše da stanu misliti kako bi došli do jedne svoje čisto hr- vatske glazbe. Hrvatsko Pjevačko Društvo ,Gun- dulić“, koje je već postojalo od g. 1893. bilo je pravaški opredjeljeno, Po- što je već isto imalo uz pjevački i tam- buraški zbor a i mali orkestar, to je bilo najnaravnije da ono osnuje i li menu glazbu. God. 1906. osnovao se je u Gun- duliću Odbor koji će poraditi oko os- nutka glazbe. Na čelu odbora stajao je G. Pero Orepić, te on zajedno sa G. Lukom Koprivicom ie pokojnim Mar- kom Mitrovićem dadu se na posao. Brzo su bila sakupljena sredstva za osnutak glazbe. — Uz već spomenute za osnutak glazbe zaslužni su gg. G. Kovačević, N. Caput, B. Rašica, T. Held, A. Miletić, i M.Beasić te pok. biskup Bar- bić, pk. Posedel, pk. Oniskije vić i pk. M. Guska Već u kolovozu iste godine pris- pjela su u Dubrovnik glazbala kupljena na izložbi u Milanu. Glazbala su bila iz- ložena u Hrvatskoj Radničkoj Zadruzi koja je imala tada svoje prostorije gdje ih danas ima Gundulić. Mnogi su do- lazili da se dive krasnoj izradbi glaz- bala a svi prisaše Gundulića jedva su očekivali dan kad će glazba javno izaći. Nakon par dana što su glazbala bila iziožena pojavi se u noći požar. Cijela Zadruga izgori a od glazbala ne osta ni traga. To je bilo 8. kolovoza 1906. Glazbala kao ni pokućstvo Zad- ruge nijesu bili osjegurani. Ali ovaj požar još više raspali svijest dubro- vačkih pravaša kao i prijatelja Gun- dulića. Svak je nešto žrtvovao i već slijedeće godine Zadruga je bila ob- skrbljena svim potrebitim. Nije se za- boravilo ni na glazbu. Isti odbor po- novno se dade na posao još većom voljom i žilavošću te u lipnju 1907. bila su naručena nova glazbala iz Česke. Sve je već bilo spravno da Gun- dulićeva glazba izigje kad nasta po- teškoća radi društvenih pravila, jer da ista ne predvigjaju glazbu. Protivnici hvatali su se svega da zapriječe izlaz glazbe. Na to g. Pero Orepić i pk. Marko Mitrović uzmu društvena pra- vila, otputuju u Zadar i tu pomoću g. Vlaha Turčinovića isposiuju pro- mienu pravila tako da su se već slije- deći dan mogli povratiti u Dubrovnik sa potvrgjenim novim pravilima Dru- štva Gundulić. Na ovaj način sve su spletke protivnika bile pregažene i Gundu- lićeva Glazba izigje prvi put dne 17 studenoga 1907. Njeziu izlaz, iz shva- tljivih razloga, bio je oduševljeno po- zdravljen od rodoljubnog gragjanstva. I ako je glazba izišla g. 1907. to se pravom može držati g. 1906. kao go- dina osnutka glazbe, jer je ona bila uistinu osnovana 1906. a samo spletke protivnika osujetile su, odnosno pro- dužile njezin izlazak, Zilavoj ustrajnosti i radu g. Pera Orepića, koga je u svemu potpomagao spomenuti odbor glazbe a osobito g. Luko Koprivica, ima se zahvaliti osnu- tak i izlazak Gundulićeve Glazbe. Uz svoj osobni rad g. Orepić mnogo je žrtvovao i materijalno, osobito u po- četku, i za uzdržavarije same glazbe. U svemu ovome g. Orepiću može da se uz bok stavi i časnog starinu Dum Antuna kan. Liepopilija. Prvi Gundulićevi glazbari bili su već izvježbani glazbari od prijašnjih glazba a bilo ih je dosta koli su iz općinske prešli u Gundulićevu Glazbu. Megju prvim glazbarima na prvom mjestu ireba istaknuti g. Josipa Ju- vančića, koji je u samom početku bio i kapelnik glazbe dok nije došao G. Raha. Megiu prvim glazbarima bili su ioš živući gg. Pero Sagrestan, Ivo Ju- rišić, Bazi Car, Pavlini, Vinko Asić. Tateresantno je istaknuti da ima i danas u Gundulićevoj Glazbi neko- liko glazbara, koji su bili i u početku, pred 30 god. a ti su gg. Antun Gan- dić, Dade Perišić, Pero Marković. Kroz prvo je vrijeme Gunduli- ćeva Glazba veoma često izlazila odr- žavajući koncerte ili sudjelujući kod sprovoda, a bila je često pozivana i u okolicu. Ovo je stanje potrajalo do god. 1914 kad je uslijed rata bio onemo- gućen svaki rad glazbe, Glazbala su megjutim bila rekvirirana za vojničku glazbu. Iza rata vojnička je vlast po- vratila glazbala ali opet poratne prilike nijesu pogodovale radu Gundulićeve Glazbe te nije ni nastupila. God. 1926. bila je osnovana Hr- vatska Glazba najviše nastojanjem g. L. Koprivica kao zasebno tijelo dok joj je Gundulić stavio na raspolaganje svu svoju glazbenu imovinu. Kad je Hrvatska Glazba bila raspuštena god. 1929. kušalo se je opet uspostaviti jednu hrvatsku glazbu pod raznim na- zivima, ali sve bilo uzalud, Imovine svih glazba kupila je Općina pa tako i onu društva Gundulić. God. 1933. prigodom svoje 40 godišnjice osnutka bilo je oživljeno Društvo Gundulić s novcem dobivenim za prodaju Glazbe Općini. Nešto je novca preostalo i zato je bilo nabav- ljeno u jednoj povoljnoj prigodi oko 20 glazbala od druge ruke. Sve je bilo spremljeno da čeka bolje vrijeme. Iza petomajskih izbora izmjena prilika da- de povoda te se stalo misliti na oživ- ljenje Gundulićeve Glazbe, Bilo je još uvijek nešto gotovine od prodane Glazbe a za potrebito apeliralo se je na rodoljubno gragjanstvo. Sve je bilo spravno da glazba izigje kad nastanu silne poteškoće i prijetnje. Neustraši- vost tadanje Uprave Gundulića te od- važnost glazbara svlada sve. I na Ve- liku Gospu 1935. uz potrebite i raz- ložne mjere opreznosti glazba napokon izigje uz silno oduševljenje hrvatskog Dubrovnika, a pod vodstvom g. Josipa Juvančića. Od kolovoza prošle godine do danas Glazba je nastupila u mnogim prigodama u gradu, a napravila je i posebne izlete u slijedeća okolišna mjesta: u Mandaljenu, Mline, Čilipe, Mokošicu, Lopud 2 puta, Slano, Ba- niće, Ston, Mljet i u Veluluku, vršeći na taj način svoju kulturnu i narodnu misiju. Danas Gundulićeva Glazba broji 43 glazbara a ima odijela.i glazbala u potrebi i za 50 glazbara. Glazbenih početnika koji su izašli kroz ovu godi- nu ima 17, a još ih se pripravlja oko 20. Kapelnik je sada iza zaslužnog g. Josipa Juvančića poletni i zauzetni g. Vinko ,NARODNA_ SVIJEST“ 9 Prosinca 1936 Broj 49 KOŽI. NEMA BOLJE 1 JEFTINIJE ZAŠTITE PROTI OPOROJ s“ zra a a0 sa suzama ao A Mis e M re S s s \ s ANY Jugoslav. e NO Oy st P. Beiersdorf & Co. i S S lis. OI 2 2 \ Ni NS Maribor Sagrestan. Da je glazba ovako lijepo napredovala zasluga je Uprave Društva Gundulić a nadasve zauzetnog pred- sjednika društva O. T. Dr. Velnića. Ne- procjenivih zasluga već od prvog po- četka pa neprestano do danas za sadaš- nju Gundulićeva Glazbu ima g. Gjino kap. Krunajević, koji najvećim zanosom i nesebičnim radom radiza glazbu, te je uistinu njezina duša. Gundulićeva Glazba ima sve uslo- ve da se lijepo razvija i djeluje a dužnost je svijesnog hrvatskog gragjan« stva da je moralno i materijalno pot- pomaže. Prigodom 30. godišnjice osnutka želimo Gundulićevoj Glazbi da i na dalje lijepo raste, cvate i napreduje na korist hrvatskog naroda a na ponos hrvatskog Dubrovnika. Spanjolska Djela crvenih zvieri, I još se nazi- zaju ,miliclonarima kultere u siužbi naroda“. Mnoge detalje o zločinima, što ih izvršiše komunističke zvijeri nad španjol. katolicima, donio je engleski dnevnik Daily Mail.“ Njegovi se podatci teme- lje na pouzdanim izvještajima očevidaca. Tako su komunisfi u mjestu Coria del Rio, alfabetskim redom, a na temelju izbornih lista, poklali sve desničarski ras- položene muževe i žene. Žrtve su bile ili ustrijeljene ili spaljene. Bilo ih je više od 300 mrtvih. — U Autequeri uhapsiše komunisti avijatičara Francisca Medinu, nožem mu iskopaše oči, a zatim ga s britvom iznakaziše. Njegov mehaničar počinio je, gledajući to mu- čenje, samoubojstvo, da izmakne tim strašnim mukama. — Kod Huelve uba- civali su komunisti kroz prozore zatvora prepunoga ljudi dinamitske bombe tako dugo, dok nisu bili svi uhapšenici po- ubijani. — U Liereni pričvrstiše jednog svećenika strmoglavce uza zid tako da su mu objenoge probili velikim čavlima a onda ga ostavili, dok nije u strašnim mukama izdahnuo. — U Constantiri strgaše sa 20 žena njihovo odijelo i silovaše ih, poliše s benzinom i onda zapališe. U istom su mjestu lješine smaknutih muževa i Žena prepilili i objesili na prozore. — U Cazelli de la Sierra jednoga su svećenika živa tes. terom pilali na komade. — U Almen- draleju, u dvorištu su tamnice 30-ero muževa, žena i djece čavlima pribili uza zid, polili benzinom i zapalili. U samostanima su sv, Klare i sv. Ane,u istom gradu, u noći od 16. na 17. ko. lovoza, minogi uhapšenici postavljeni u crkvenu lagju i onda su od komunista sa crkvenog kora strijeljani. Zar nakon toga ne zvuči kao gnju- sna i sramotna laž, skovana u soton- skim radionicama, tvrdnja komunističke ageucije Fabre (Valencija, 28. studeno- ga), da se ljubav, s kojom su mili- cionari spasili kulturne tekovine, jedino može usporediti sa bijesom nacionalista, da te tekovine unište,“ da su španjolski komunisti ,milicionari kulture u službi naroda“ i da nacionalisti hoće da uni šte duhovnu djelatnost.“ A tko je Špa- njolsku, taj muzej crkvenih umjetnina, pretvorio u zemlju rasula i ruševina? Tko je na pr. puščanom paljbom sru- šio veličanstveni golemi kip Srca Isu- sova kraj Madrida? Tko je bacao u vatru prekrasne kipove svetaca, koji su prema pisanju samih komunista, vrijedili čitav imetak? Tko je jednim udarcem uništio hiljadugo dišnji Gospin kip? Tko je opljačkao porušio i po- palio stotine crkava i drugih umjetničkih objekata u Španjolskoj? Itd. itd. itd. A o umorstvima i mi smo i drugi lis tovi već bezbroj puta pisali. Gospodarska štedionica Središnjica: SPLIT Podružnice: DUBROVNIK i MAKARSKA Najveći dalmatinski novčani zavod na zadružnom polju. Nove uloške na štednju ukamaćuje najpovoljnije te ih u svako doba isplaćuje u cjelosti. Otvara tekuće račune. — Daje kratkoročne zajmove. Lombardira sve državne papire. — Kupuje i prodaje vrijednosne papire, devize i valute uz dnevne tečajeve. — Obavlja naj- kulantnije sve bankovne poslove. — Odlične izravne veze u zemlji i inozemstvu. Novo otvorena! 3 ODLIKOVANA Mljekarna ,ALPA“ ,, Zdravljak“ DUBROVNIK Ulica Kraljice Marije broj 3 vis-a-vis Pravoslavne crkve Novo otvorena!