Strana 2

 

TRIDESETGODIŠNJICA

GUNDULIĆEVE GLAZBE

Nazad trideset i više godina po-
stojala je u Dubrovniku , Hrvatska Op-
ćinska Glazba“. Uslijed poznate riječ-
ke rezolucije duhovi su se počeli dje-
liti pa i u Dubrovniku. Megju Hrva-
tima nastale su dvije stranke: pravaška
i narodna. Jer su u Dubrovniku imali
većinu u općini narodnjaci to je i glaz-
ba kao općinska dobila to obilježje.
Ovo potakne pravaše da stanu misliti
kako bi došli do jedne svoje čisto hr-
vatske glazbe.

Hrvatsko Pjevačko Društvo ,Gun-
dulić“, koje je već postojalo od g.
1893. bilo je pravaški opredjeljeno, Po-
što je već isto imalo uz pjevački i tam-
buraški zbor a i mali orkestar, to je
bilo najnaravnije da ono osnuje i li
menu glazbu.

God. 1906. osnovao se je u Gun-
duliću Odbor koji će poraditi oko os-
nutka glazbe. Na čelu odbora stajao
je G. Pero Orepić, te on zajedno sa
G. Lukom Koprivicom ie pokojnim Mar-
kom Mitrovićem dadu se na posao.
Brzo su bila sakupljena sredstva za
osnutak glazbe. — Uz već spomenute
za osnutak glazbe zaslužni su gg. G.
Kovačević, N. Caput, B. Rašica, T. Held,
A. Miletić, i M.Beasić te pok. biskup Bar-
bić, pk. Posedel, pk. Oniskije vić i pk. M.
Guska Već u kolovozu iste godine pris-
pjela su u Dubrovnik glazbala kupljena
na izložbi u Milanu. Glazbala su bila iz-
ložena u Hrvatskoj Radničkoj Zadruzi
koja je imala tada svoje prostorije gdje
ih danas ima Gundulić. Mnogi su do-
lazili da se dive krasnoj izradbi glaz-
bala a svi prisaše Gundulića jedva su
očekivali dan kad će glazba javno
izaći.

Nakon par dana što su glazbala
bila iziožena pojavi se u noći požar.
Cijela Zadruga izgori a od glazbala ne
osta ni traga. To je bilo 8. kolovoza
1906.

Glazbala kao ni pokućstvo Zad-
ruge nijesu bili osjegurani. Ali ovaj
požar još više raspali svijest dubro-
vačkih pravaša kao i prijatelja Gun-
dulića. Svak je nešto žrtvovao i već
slijedeće godine Zadruga je bila ob-
skrbljena svim potrebitim. Nije se za-
boravilo ni na glazbu. Isti odbor po-
novno se dade na posao još većom
voljom i žilavošću te u lipnju 1907. bila
su naručena nova glazbala iz Česke.

Sve je već bilo spravno da Gun-
dulićeva glazba izigje kad nasta po-
teškoća radi društvenih pravila, jer da
ista ne predvigjaju glazbu. Protivnici
hvatali su se svega da zapriječe izlaz
glazbe. Na to g. Pero Orepić i pk.
Marko Mitrović uzmu društvena pra-
vila, otputuju u Zadar i tu pomoću
g. Vlaha Turčinovića isposiuju pro-
mienu pravila tako da su se već slije-
deći dan mogli povratiti u Dubrovnik
sa potvrgjenim novim pravilima Dru-
štva Gundulić.

Na ovaj način sve su spletke
protivnika bile pregažene i Gundu-
lićeva Glazba izigje prvi put dne 17
studenoga 1907. Njeziu izlaz, iz shva-
tljivih razloga, bio je oduševljeno po-
zdravljen od rodoljubnog gragjanstva.
I ako je glazba izišla g. 1907. to se
pravom može držati g. 1906. kao go-
dina osnutka glazbe, jer je ona bila
uistinu osnovana 1906. a samo spletke
protivnika osujetile su, odnosno pro-
dužile njezin izlazak,

Zilavoj ustrajnosti i radu g. Pera
Orepića, koga je u svemu potpomagao
spomenuti odbor glazbe a osobito g.
Luko Koprivica, ima se zahvaliti osnu-

tak i izlazak Gundulićeve Glazbe. Uz
svoj osobni rad g. Orepić mnogo je
žrtvovao i materijalno, osobito u po-
četku, i za uzdržavarije same glazbe.
U svemu ovome g. Orepiću može
da se uz bok stavi i časnog starinu
Dum Antuna kan. Liepopilija.

Prvi Gundulićevi glazbari bili su
već izvježbani glazbari od prijašnjih
glazba a bilo ih je dosta koli su iz
općinske prešli u Gundulićevu Glazbu.
Megju prvim glazbarima na prvom
mjestu ireba istaknuti g. Josipa Ju-
vančića, koji je u samom početku bio
i kapelnik glazbe dok nije došao G.
Raha. Megiu prvim glazbarima bili su
ioš živući gg. Pero Sagrestan, Ivo Ju-
rišić, Bazi Car, Pavlini, Vinko Asić.

Tateresantno je istaknuti da ima
i danas u Gundulićevoj Glazbi neko-
liko glazbara, koji su bili i u početku,
pred 30 god. a ti su gg. Antun Gan-
dić, Dade Perišić, Pero Marković.

Kroz prvo je vrijeme Gunduli-
ćeva Glazba veoma često izlazila odr-
žavajući koncerte ili sudjelujući kod
sprovoda, a bila je često pozivana i u
okolicu.

Ovo je stanje potrajalo do god.
1914 kad je uslijed rata bio onemo-
gućen svaki rad glazbe, Glazbala su
megjutim bila rekvirirana za vojničku
glazbu. Iza rata vojnička je vlast po-
vratila glazbala ali opet poratne prilike
nijesu pogodovale radu Gundulićeve
Glazbe te nije ni nastupila.

God. 1926. bila je osnovana Hr-
vatska Glazba najviše nastojanjem g.
L. Koprivica kao zasebno tijelo dok
joj je Gundulić stavio na raspolaganje
svu svoju glazbenu imovinu. Kad je
Hrvatska Glazba bila raspuštena god.
1929. kušalo se je opet uspostaviti
jednu hrvatsku glazbu pod raznim na-
zivima, ali sve bilo uzalud, Imovine
svih glazba kupila je Općina pa tako
i onu društva Gundulić.

God. 1933. prigodom svoje 40
godišnjice osnutka bilo je oživljeno
Društvo Gundulić s novcem dobivenim
za prodaju Glazbe Općini. Nešto je
novca preostalo i zato je bilo nabav-
ljeno u jednoj povoljnoj prigodi oko
20 glazbala od druge ruke. Sve je bilo
spremljeno da čeka bolje vrijeme. Iza
petomajskih izbora izmjena prilika da-
de povoda te se stalo misliti na oživ-
ljenje Gundulićeve Glazbe, Bilo je još
uvijek nešto gotovine od prodane
Glazbe a za potrebito apeliralo se je na
rodoljubno gragjanstvo. Sve je bilo
spravno da glazba izigje kad nastanu
silne poteškoće i prijetnje. Neustraši-
vost tadanje Uprave Gundulića te od-
važnost glazbara svlada sve. I na Ve-
liku Gospu 1935. uz potrebite i raz-
ložne mjere opreznosti glazba napokon
izigje uz silno oduševljenje hrvatskog
Dubrovnika, a pod vodstvom g. Josipa
Juvančića.

Od kolovoza prošle godine do
danas Glazba je nastupila u mnogim
prigodama u gradu, a napravila je i
posebne izlete u slijedeća okolišna
mjesta: u Mandaljenu, Mline, Čilipe,
Mokošicu, Lopud 2 puta, Slano, Ba-
niće, Ston, Mljet i u Veluluku, vršeći
na taj način svoju kulturnu i narodnu
misiju.

Danas Gundulićeva Glazba broji 43
glazbara a ima odijela.i glazbala u
potrebi i za 50 glazbara. Glazbenih
početnika koji su izašli kroz ovu godi-
nu ima 17, a još ih se pripravlja oko 20.
Kapelnik je sada iza zaslužnog g. Josipa
Juvančića poletni i zauzetni g. Vinko

,NARODNA_ SVIJEST“ 9 Prosinca 1936

 

Broj 49

 

  

  
 

KOŽI.

NEMA BOLJE 1 JEFTINIJE
ZAŠTITE PROTI OPOROJ

s“
zra a a0

 
   
  

  

sa
suzama ao

A Mis

    
 

e M
re S
s s
\ s ANY Jugoslav.
e NO Oy st P. Beiersdorf & Co.
i S S lis. OI
2 2 \ Ni NS Maribor

 

Sagrestan. Da je glazba ovako lijepo
napredovala zasluga je Uprave Društva
Gundulić a nadasve zauzetnog pred-
sjednika društva O. T. Dr. Velnića. Ne-
procjenivih zasluga već od prvog po-
četka pa neprestano do danas za sadaš-
nju Gundulićeva Glazbu ima g. Gjino
kap. Krunajević, koji najvećim zanosom
i nesebičnim radom radiza glazbu, te
je uistinu njezina duša.

Gundulićeva Glazba ima sve uslo-
ve da se lijepo razvija i djeluje a
dužnost je svijesnog hrvatskog gragjan«
stva da je moralno i materijalno pot-
pomaže.

Prigodom 30. godišnjice osnutka
želimo Gundulićevoj Glazbi da i na
dalje lijepo raste, cvate i napreduje na
korist hrvatskog naroda a na ponos
hrvatskog Dubrovnika.

 

Spanjolska

Djela crvenih zvieri, I još se nazi-
zaju ,miliclonarima kultere u siužbi
naroda“.

Mnoge detalje o zločinima, što ih
izvršiše komunističke zvijeri nad španjol.
katolicima, donio je engleski dnevnik
Daily Mail.“ Njegovi se podatci teme-
lje na pouzdanim izvještajima očevidaca.
Tako su komunisfi u mjestu Coria del
Rio, alfabetskim redom, a na temelju
izbornih lista, poklali sve desničarski ras-
položene muževe i žene. Žrtve su bile
ili ustrijeljene ili spaljene. Bilo ih je
više od 300 mrtvih. — U Autequeri
uhapsiše komunisti avijatičara Francisca
Medinu, nožem mu iskopaše oči, a
zatim ga s britvom iznakaziše. Njegov
mehaničar počinio je, gledajući to mu-
čenje, samoubojstvo, da izmakne tim
strašnim mukama. — Kod Huelve uba-
civali su komunisti kroz prozore zatvora
prepunoga ljudi dinamitske bombe tako
dugo, dok nisu bili svi uhapšenici po-
ubijani. — U Liereni pričvrstiše jednog
svećenika strmoglavce uza zid tako da
su mu objenoge probili velikim čavlima
a onda ga ostavili, dok nije u strašnim
mukama izdahnuo. — U Constantiri
strgaše sa 20 žena njihovo odijelo i
silovaše ih, poliše s benzinom i onda
zapališe. U istom su mjestu lješine
smaknutih muževa i Žena prepilili i
objesili na prozore. — U Cazelli de la

Sierra jednoga su svećenika živa tes.
terom pilali na komade. — U Almen-
draleju, u dvorištu su tamnice 30-ero
muževa, žena i djece čavlima pribili
uza zid, polili benzinom i zapalili. U
samostanima su sv, Klare i sv. Ane,u
istom gradu, u noći od 16. na 17. ko.
lovoza, minogi uhapšenici postavljeni u
crkvenu lagju i onda su od komunista
sa crkvenog kora strijeljani.

Zar nakon toga ne zvuči kao gnju-
sna i sramotna laž, skovana u soton-
skim radionicama, tvrdnja komunističke
ageucije Fabre (Valencija, 28. studeno-
ga), da se ljubav, s kojom su mili-
cionari spasili kulturne tekovine, jedino
može usporediti sa bijesom nacionalista,
da te tekovine unište,“ da su španjolski
komunisti ,milicionari kulture u službi
naroda“ i da nacionalisti hoće da uni
šte duhovnu djelatnost.“ A tko je Špa-
njolsku, taj muzej crkvenih umjetnina,
pretvorio u zemlju rasula i ruševina?
Tko je na pr. puščanom paljbom sru-
šio veličanstveni golemi kip Srca Isu-
sova kraj Madrida? Tko je bacao u
vatru prekrasne kipove svetaca, koji
su prema pisanju samih komunista,
vrijedili čitav imetak? Tko je jednim
udarcem uništio hiljadugo dišnji Gospin
kip? Tko je opljačkao porušio i po-
palio stotine crkava i drugih umjetničkih
objekata u Španjolskoj? Itd. itd. itd.
A o umorstvima i mi smo i drugi lis
tovi već bezbroj puta pisali.

 

Gospodarska štedionica

Središnjica: SPLIT

Podružnice: DUBROVNIK i MAKARSKA

Najveći dalmatinski novčani zavod na zadružnom polju.

Nove uloške na štednju ukamaćuje najpovoljnije te ih u svako doba isplaćuje u cjelosti.

Otvara tekuće račune. — Daje kratkoročne zajmove. Lombardira sve državne papire. —

Kupuje i prodaje vrijednosne papire, devize i valute uz dnevne tečajeve. — Obavlja naj-
kulantnije sve bankovne poslove. — Odlične izravne veze u zemlji i inozemstvu.

 

Novo otvorena!

 

3 ODLIKOVANA
Mljekarna ,ALPA“ ,, Zdravljak“
DUBROVNIK

Ulica Kraljice Marije broj 3 vis-a-vis Pravoslavne crkve

Novo otvorena!