TAKSA PLAĆENA U GOTOVU
Br. 50.
DUBROVNIK, 16 Prosinca 1936.
OF" ia Cekovnog računa našeg lista
ME jest 4153 Podružnice Sarajevo.
God. XVIII
Narodna Svijest
Cijena je listu 5 Din. mjesečno: za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU
Uredništvo i i LUprava Kod Dubroyačite Hrvatske Tiskare.
Izlazi
svake Srijede
Pojedini broj Din. 1.50
Vlasnik — izdavač — Urednik: Vicko Lisičar — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvat Tiskare (zast. Gj. Ružier) Dubrovnik 2,
Rukopisi se ne vraćaju.
Novine donose, da je u Americi
nedavno zaklano milijun krava samo
zato, što nije bilo više moguće proda-
vati mlijeko po visokoj cijeni. — U
Los Angelosu se je dnevno izlijevalo
lu vodu oko 200 tisuće litara mlijeka,
dok je poznato, da je u Americi pre-
ko deset milijuna besposlenih, od ko-
lih većina ne zna što će sutra jesti.
|— U Nizozemskoj su upotrebili za
pravljenje sapuna 100.000 mladih praš-
tića, eda zadrže visoke cijene svinja-
ma. — U Braziliji su, od ovogodiš-
njeg prihoda, dva i pol milijuna vreća
kave bacili u peć, umjesto drva, ili
skreuuli u more. — U Bretoniji je
hio obilan ribolov i nije se riba po-
jarila siromasima, nego se u jedan
lan pobacalo u more na milijune. A
uko i u Hamburgu od preobilnog lo-
a haringa. — Argentina je iskazala
eliki rod grožgja i nije se pretičak
larovao sirotinji, nego se je uništilo
reko 500.000 kg. grožgja. — Iz Ho-
landije još javljaju da je samo jedno
elo pustilo da dropadne 16.000 kg. raj-
tica (pomidora,) 60.000 kg. fažola i
80.000 kg. salate radi toga, jer nije
hilo kupca, koji bi bio kupio svu tu
obu po stalnoj cijeni.
Megjutim javlja ženevski pomoćni
)dbor za olakšanje bijede, da je u sa-
moj god. 1933 umrlo od gladi 2,300.000
udi u svijetu i baš iste godine je
bilo uništeno 568.000 vagona pšenice,
44 vagona riže, kao i preko 267.000
' eća šećera.
e vidimo da je bilo u kojoj od tih
agoslovljenih zemalja obrazovan ka-
tav odbor za pomaganje sirotinje u
iugim zemljama. — A kako bi te
hojke izgledale tek onda, kada bi ih
hporedili sa stotinama milijarda, što ih
narodi troše za naoružanje?!
A visoke plaće razne gospode
pretsjednika, direktora i komesara ?
Znamo da je Megjunarodni savez
banaka poslao u Reč naročitog višeg
llunkcionera kod austrijskog Kredit An-
tlalta_ sa dnevnom plaćom od 2100
ilinga, dok je u Beču i u Austriji oko
tlo hiljada obitelji, koje nemadu niti
mjesečno 50 šilinga prihoda! Ravna-
telji bogatih zapadnih evropskih drža-
la imaju obično oko 200.000 šilinga
godišnje plaće, dok ravnatelji dunav-
skog parobrodarskog društva primaju
još i danas po 5000 šilinga mjesečno
lito u času kada društvo prima boga-
u državnu pripomoć jer je društvo...
ljasivno ! A direktori raznih rudokopa?
Dok se radnici guše ispod zemlje za
lnijviše 900 dinara mjesečne plaće i
(lok ih se, čak, i reducira — odstra-
njuje iz posla, jer nema zarade, dotle
tu direktori i viši funkcioneri plaćeni
(do 60.000 i 100 hiljada dinara na mje-
cl
I tako čitamo svake godine, dok.
Pretjerani kapitalizam
izvor boljševizma
Ne pišemo ovo, da bismo neko-
ga huškali proti bilo kome, nego se
samo pitamo: kako je moguće, da u
tim zemljama, gdje ovako stradava
besposlena i gladna raja, svi ne pro-
svjeduju protiv ovakova pirovanja ka-
pitalizma? Na to se baš mora upozo-
riti Evropa, jer inače neče biti sile koja
će je spasiti od propasti.
Istina je, da i boljševička Rusija
troši milijarde za maoružanje, da u
Rusiji najviše umire ljudi od glado-
vanja, da ni boljševizam ne pozna
socijalne pravde. Ali evropski čovjek
za sada, još ne osjeća nepravdu i na-
silje sa strane boljševika, nego baš sa
strane kapitalizma.
Ono što se danas odigrava u Špa-
njolskoj, to je samo plod. što ga ža-
nju komunisti, a koji je bio posijan
od bezbožnog liberalizma 1 krutog ka-
pitalizma, u čijim je rukama bila na
stotine. godina uprava zemlje. — Na-
ravski, da je na taj način naišla ko-
munistička nauka ma plodno tlo, na-
žalost, i kod težaka. Zar smo mi ka-
tolici zaista interesovani kod toga, da
pojedini kapitalisti primaju velike do-
bitke od svojih poduzeća i da beru
velike plaće ; da radnik gladuje sa svo-
jom porodicom, a da težak stradava
na svojoj zemlji? Sigurno ne! Mi se
borimo protiv boljševizma radl njegova
bezboštva. Ali se zato ne smijemo ni-
kad naći na istoj fronti sa onima koji
sadašnje protukršćanske gospodarske i
socijalne prilike u Evropi brane i za-
govaraju.
Stvarno: nemamo mi katolici sa
takovim kapitalističkim susjedom u pro-
tuboljševičkom frontu ništa skupnoga
ni zajedničkoga, kao ni sa boljševiz-
mom. | baš zato, jer nas, pometnjom
ili zlonamjerno, hoće da istovjetuju sa
kapitalističkom zvijeri, potrebno je da
naglašujemo svoj protukapitalistički
stav jednako kao i protuboljševičko
naše stanovište. O bezbožnosti i ne-
moralnosti pretjeranog kapitalizma mo-
raju biti naši ljudi uvjereni, kao io
boljševičkom bezboštvu.
Time doduše, neće prestati nepri-
jatelstvo komunista protiv Boga, Crkve
i svećenstva. Ali neće imati onako niti
na oko, povoda, da u ime socijalne
pravde podižu i bune mase protiv Crkve.
F, Ž. Donadini.
VNenćeslao Križ
Trgovina pokučstva
Tanetarska i slolarska radiona
za gradnju i namještaj
KOMUNIZAM NIJE DEMOKRATIČAN
Poznati engleski filozof Bertrand
Russell, koji nije kršćanin, ovih se je
dana odlučno izjavio proti komuhizmu,
premda je prije naginjao k socijalizmu.
Ovako on govori:
»Komunizam nije demokratičan.
Ono što komunisti zovu diktatura pro-
letarijata, to je zapravo diktatura ma-
njine, koja postane samovlasni razred.
Čitava svijetska povijest uči da takav
razred vlada samo u svoju korist, jer
je pod uplivom straha, da će izgubiti
vlast. Vladajući razred u komunističnoj
državi ima čak veću moć nego: kapita-
listični razred u demokratskoj državi,
Dok se komunizam može oslanjati na
oružanu silu, izrabljuje ju da sebi ko-
risti, što je isto tako usudno kao da
vladaju kapitalisti, Mnijenje da komu-
nizam radi za dobro skupnosti bedast
je idealizam i protivi se marksističkoj
političkoj psihologiji.“
Komunizam uništava svaku slobo-
du, osobito duševnu. Potpuno spajanje
gospodarske i političke moći vodi do
strašnog uništenja. Komunizam one-
mogućuje napredak, jer otklanja svaku
reformu, ako nije takva da se s njom
utvrgjuje njegova moć.“
HRVATSKO PITANJE
Pod naslovom ,U oči srpsko-hr-
vatskog sporazuma“ ,Journal des De-
bats“ objavljuje članak Alberta Mous-
seta, koji najprije ističe velike uspjehe
JRZ na općinskim izborima a zatim
naglašava karakter izbornih rezultata
postignutih u raznim banovinama, pa
kaže:
»Posljedice ovog niza glasanja vrlo
su važne. Jasno je da zemlja, umo-
rena od krize, u koju je zapala zbog
stranačke razdrobljenosti, damas po-
klanja svoju maklonost velikim poli-
tičkim formacijama. Dr. Stojadinović
iz ovih izbornih pokusa izlazi ovlašten
da govori u ime srpsko-hrvatskog sta-
novništva. Pošto je radićevskoj opozi-
ciji ostavio slobodno polje rada, on
sada može da s tom opozicijom pre-
govara u svrhu izgradnje sporazuma,
koji bi učinio kraj hrvatskoj apstinen-
ciji od sudjelovanja u upravljanju zem-
ljom, apstinenciji jalovoj za njihove
vlastite interese i štetne po moralno
jedinstvo zemlje.
Dr. Maček je izjavio da ne odbija
da bude zastupan u jednoj komcetra-
cionoj vladi, pod uslovom da mu bude
jasno, kakav kredit uživaju u zemlji
njegovi eventualni partneri. Sada mu
je to pitanje jasno. Sad on uostalom
učvrstio je svoju opoziciju oslobodivši
se frankovaca i Pavelićevih pristaša,
svijesno ili nesvjesao manevriranih od
vanjskih uticaja. On namjerava da odr-
žanje teritorijaluog integriteta i dina-
stije stavi izvan svake rasprave“.
Mousset iznosi razliku, koja po-
stoji izmegju dra. Mačeka i JRZ u
pogledu procedure za uregjenje unu-
trašnjih političkih prilika. Megjutim —
zaključuje Mousset: ,kad na jednoj i
na drugoj strani postoji volja za spo-
razum, onda će tekst sporazuma biti
manje važan od duha tog sporuzuma.
Treba ponoviti da je spor izmegju
Beograda i Zagreba prije svega spi-
hološkog karaktera.“
Rezultati općinskih izbora
u cijeloj državi
Završeni su izbori u seoskim op-
ćinama u svih devet banovina. Ovi iz-
bori su obavljeni za 3 godine od dana
izvršenih izbora za svaku pojedinu ba-
novinu. Prema službenim podacima re-
zultati u svih 9 banovina su ovi: Vla-
dina JRZ dobila je milijun 374 hiljada
262 glasa (61.03%) i 2626 općina
(69.8%);
Kompromisne liste JRZ dobile su
10 hiljada 69 glasova i 15 općina;
Udružena opozicija dobila je 248
hiljada 137 glasova (11.1%) i 318 op-
ćina;
B. H.S.S. 348 hijada 92 glasa
(15.05%) i 507 općina (13.5%);
Neslužbena b. H.S.S. 13 hiljada
932 glasova i 13 općina;
J. N. S. 36 hiljada 108 glasova i
29 općina;
Borbaši 44 hiljade 984 glasova i
68 općina;
NIIGEU
Neopredjeljeni 66 hiljada 406 gla-
sova i 74 općine; |
B. S.D.K. 22 hiljade 492 glasa i
23 općine;
Gragjanske liste 29 hiljada 147
glasova i 24 općine:
Seljački pokret VI. Gjorgjevića 6
hiljada 71 glas i 11 općina. Još neke
stranke dobile su niže od 10 općina.
Izbori su izvršeni u 3 hiljade 762
općine. J.R.Z. dobila je većinu u svim
srpskim i mješovitim banovinama, a
b. H.S.S. u savskoj i primorskoj ba-
novini, Srbijanske mase odlučile su se
dakle za J. R. Z., koja je sada ma
vladi.
Naučnika za trgovinu ili obrt tra-
žite putem Podružnice ,Hrvatski Ra-
diša“ u Dubrovniku.
' KALODONT
PROTI IZUBNOG KAMENCA