NN E
a SO tO TErazq,
sw
Strana 2
Katolicizam najnovijeg vremena
Bacimo li pogled u zadnje 2 go-
dine vidjećemo, da će i one zauzeti
posebno mjesto u historiji katoličke
Crkve. Kao Katolike nas zanima, dali
i u koliko se Crkva širi i kako je na-
šoj braći katolicima širom vasionog
svijeta.
Crkva neumorno radi na misij-
kom polju. Veoma su utješljiva izvješ-
ća što dolaze, jedino još fali poslenika
za obilnu žetvu. Sada radi u misijama
10.666 svećenika i 25.332 misijska
brata i sestre iz Evrope. Domaćih je:
svećenika 5384 i 156.332 braće i ses-
tara. Ukupno : 35 998 inozemnih sila
i 161.774 domaća radnika. Iz Jugosla-
slavije. ima nešto preko 1600 radni-
ka. Momentalno je u misijama 351i
sjemenište sa 15.188 gojenaca. To je
premalo. U istočnoj Aziji dolazi na 1
svećenika 20.000 pogana, a ponekud
do 200 000 ! Ipak možemo reći, da se
kršćanstvo po katoličkim misijonarima
lijepo širi u Americi, Australiji, Indiji,
srednjoj i južaoj Africi, a malo teže u
Kitaju i Japanu.
U zadnje vrijeme čujemo mnogo
veselih vijesti o dubokom vjerskom živo-
tu i vjerskoj obnovi kod pojedinih naro-
da, Spominjemo euharističnu i marijan-
sku trodnevnicu ju Lurdu u Francuskoj
od 26 do 28 aprila 1935. god. To su bili
dani molitve za mir i početak proslave
Svete godine otkupljenja — Od 26.
do 30. VI 1935. održan je veliki kato-
lički kongres u Pragu. Prvi put nakon
300 godina stupio je Papinski Legat
na česko tlo. Iza kongresa dobila je
Čehoslovačka, nakon 10 godina svojega
Apost. Nuncija. Praški nadbiskup Kas-
par postso je kardinal. — 18 do 21.
VI 1935. vršio se je euharistijski kon-
gres za Francusku u Strassburgu.
Prisustvovao je preko 250.000 katolika
U Briisselu se je vršio, dne 25. VIII
1935 megjunarodni kongres kat. rad-
nika, što su ga priredili Žosisti, omla-
dinska radnička kafolička organizacija.
Prisustvovalo je preko 100.000 kat.
radnika. — Lijepo je uspio takogjer
megjunarodni kongres Krista Kralja u
Salzburgu od 24 do 27 X 1935.
O Duhovima prošle god. sav je kato-
lički svijet svečano proslavio 80-go-
dišnjicu pape Pija XI, jednoga od naj-
zuamenitijih papa u historiji. U isto
su vrijeme proslavili u Francuskoj
90-god. katol. omladinskog saveza.
Papa je omladini pisao da moli, uči i
mnogo radi.
Veliku važnost Katoličke štampe
podvukao je Vatikan s tim, da je 12.
V 1936 otvorio u Vatikanskom Gradu
megjunarodnu izložbu katoličke štampe,
Zastupano je 45 država iz Evrope
i Amerike. Zastupane su i naše zemlje,
osobito hrvatska katolička štampa, koja
ima svoj posebni paviljon. Izložena su
i kat. izdanja našega grada: tako Na-
rodna Svijest, List Biskupije, Glasnik
oporuci varao apostole? On sve zna-
jući, zar ne bi njihov smisao popra-
vio kada se ne bi imali shvatiti u do-
slovnom smislu? Ne, predragi, Isus
nije varao; stoga njegove riječi treba
razumjeti doslovno kako su bile izre-
čene, dakle o istinitom njegovom ti-
jelu i krvi.
3) Već prvi kršćani su častili presv.
Euharistiju sa štovanjem, koje pripada
samo istinitom živom Bogu; njoj su
se molili. U jakoj vjeri, da je u presv,
Euharistiji prisutan sam Isus Krist:
taj su sakramenat skrivali od pogana,
jer su se bojali da ne bi bilo obeš-
čašćeno presveto tijelo i krv, Dokazi
žive vjere u presv, Sakramenat jesu
nebrojeni kršćanski spomenici pod i
sv. Terezije i Euhar. Glasnik. Na ulazu
u dvorane za izložbu stoji napisano
velikim slovima: Arma_ veritatis što
znači, da je kat. štampa oružje Istine.
Ali i kušnjama su izvrgnuti mnogi
katolici. U Španjolskoj već više godina
traje socijalna revolucija. Osiromašene
narodne mase dižu se s oružjem u ruci
protiv Crkava i samostana, jer im
marksistički bezbožni demagozi došap-
tavaju, da je Crkva krivac gospodarskim
nedaćama. Vogja katolika Gil Robles
nastojao je, da Izvrši reforme u Špa-
njolskoj u smislu Papinskih okružnica,
ali mu je to zapriječila udružena sila
masona, anarhista i komunista. Sad se
vodi gragjanski rat.
Komunistička pogibelj širi se i po
Francuskoj. To tim prije, što je fran-
cuska politika bez načela i značaja, a
kominterna zna da u mutnu lovi,
Težak je položaj katolika u Nje-
mačkoj. Rosenberg širi vjeru u njemač-
ko ,pleme“ i obnavlja staro njemačko
poganstvo. Njemačka država ne poštuje
Konkordata sa Crkvom. Progostvo
Crkve ne vrši se organizovano, ali ipak
se na druge načine i pod raznim is-
prikama ipak vrši,
U Meksiku se nastavlja progonstvi-
ma Crkve. General Cardenas gori je
od Caliesa, Crkvi je posebnim zakonom
oduzeo sve pokretno i nepokretno ima-
nje. Ona ne smije imati više ni crkava
ni župnih ureda ni ma kakvih prosto-
rija, gdje bi se mogli vjernici sakupljati.
Broj se je svećenika smanjio od 7000
na 350. Ubojstva katolika vrše se sva-
kog dana, samo ne više javno. Megju
omladinom uvagjaju bezboštvo i ne-
moral. Komunisti upotrebljavaju crkve
u svoje stranačke svrhe. I još je Mek-
siko član Dreštva Naroda!
Teška su vremena što ih proživlju-
jemo, ali dakako nijesu bez utjeha.
Ipak je potrebno da smišljeno i doslje-
dno radimo. Sv. Otec Papa Pijo XI
naglasio je o Duhovima 1936. zastup-
nicima Katoličke Akcije: jedinstvo
ljubavi, jedinstvo misli, jedinstvo djelo-
vanja, jedinstvo svete discipline.“
Nacrt za rad imamo u Katoličkoj
Akciji. Slijedimo sv. Oca, koji mirno
i trijezno zida temelje proti destruktiv-
nim silama, koje ugrožavaju Katoli-
cizam. Sve vjernike zove sudjelovanju.
Papa nas uči, kako moramo vedro
gledati u budućnost, jer to se pouzda-
nje temelji na nepokolebivoj vjeri u
Crkvu, koja je Božija ustanova te je
ni vrata paklena neće ned ladati,
NALLRRJILOGORRD RINA NAI AKI
Prašak , MAGNA“ purga
izvrsno je sredstvo za čišćenje želuca i
crijeva, ,MAGNA“ purga čisti bez boli
i brzo.
Prašak , MAGNA“
uklanja sve želučane boli, ako se uzimlje
poslije objeda i večere u malo vođe, na
vrhu od noža. ,MAGNA* purga preporu-
ća se djeci i odraslima.
Prašak Magna“ omot. Din, 4... Orig. staklenka Din.
20.-. R. S. Br. 4788/32
nad zemljom, ili bogoštovne molitve
te izjave sv. Otaca crkvenog Istoka i
Zapada.
Sv. Ignacije drugi nasljednik Sv.
Petra na biskupskoj stolici u Aotir hiji
piše: ,Krivovjerci se odalečuju od Ea-
haristije, jer ne vjeruju s nama, da je
u Euharistiji tijelo našega Otkupitelja
Isusa Krista“. U drugom pismu kaže:
u»Ja neću prolazne hrane; hoću kruha
Božjega, nebeskcga kruha, kruha ži-
vota, koji je tijelo Isusa Krista, Sina
Božjega“. Tu istu vjeru naviješta sv.
Justin mučenik kada kaže: ,Kako je
Isus Krist tijelo i krv uzeo na se za
naše spasenje tako smo podučeni, da
je to jelo (presv, Euharistija), tijelo i
krv jednog te istog utjelovljenog lsu-
= NARODNA SVIJEST“ 30 Prosinca 1936
Broj 5:
KOŽI.
m.
jede
Euharistički kougres u
Dubrovniku
,Katolička Riječ“ što izlazi u Spli-
tu donosi pod gornjim naslovom sli-
jedeće:
Preuzv. g. dr. Josip Carević, bi-
skup dubrovački, izdao je svojim vjer-
nicima pastirsku poslanicu, u kojoj ih
obavješćuje da je, u dogovoru s kap-
tolom, sa svećenstvom i pretstavnicima
raznih staleža, odredio da se euhari-
stijski kongres za dalmatinsku po-
krajinu održi u Dubrovniku dneva 15,
16, 17 i 18 srpnja naredne godine.
Poslanica lijepim i oduševljenim
riječima ističe da je presv. Euharistija
središte kršćanskoga života i spominje
veze Dubrovčana, rijihova vjerskoga,
političkog i kulturnog života, sa presv.
Sakramentom Oltara.
Da kongres što bolje uspije, iza-
bran je, na sastanku pretstavnika raznih
staleža, glavni odbor, koji ureduje u
prostorijama kat. društva ,Bošković“
Uza nj ima još 15 pododbora. Pre-
uzvišeni poziva dušobrižnike da sa-
stave odbore u pojedinim župama, i
javlja da će zamoliti svu gospodu bi-
skupe da sami ili po svojim izaslani-
cima sudjeluju u kongresu.
Prva tri dana bit će euharistijska
trodnevnica te tečajevi i zborovanja
društava Kat. Akcije. Jedne večeri će
pjevačka i muzička društva prirediti
Držićev misterij u preradbi dra. De-
želića: ,Žrtva Abrahomova“, koji će
završiti divnim Handelovim , Aleluja“.
Bit će i raznih izložaba. Kongres će
se zaključiti u nedjelju 18 VII.
Mi smo radosni što možemo sa-
općiti ove lijepe vijesti našim čitate-
ljima, uvjereni da će brojni vjernici
naših biskupija prisustvovati ovom ve-
lebnom kongresu.
sa“. Takogjer i crkveni pisac Tertuli-
jan govori u istom značenju: ,Čovječ-
je tijelo hrani se sa tijelom i krvlju
Kristovom, da bi duša bila nasićena
s Bogom“.
Predragi, vidjesmo dakle, da se
pod prilikama kruha i vina nalazi pra-
vo tijelo i krv Gospodina našega Isu-
sa Krista. Čvrsta i jaka neka bude na-
ša vjera u presv. oltarski sakramenat,
U tom nek nas potiču i bodre riječi
Kristove, koji ne može prevariti ni pre-
varen biti. Ono što je Isus obećao i is-
punio je, a znamo, da su stalne riječi
Isukrstove, i da će nebo i zemlja pro-
ći, ali njegove rijeći neće proći. Da,
neka bude i živa i neoboriva ta vjera
u nama; te do potrebe da i za nju
NEMA BOLJE I JEFTINIJE
ZAŠTITE PROTI OPOROJ
so“
sama?
S
DR
ssssananznzztoamRa s...
s. x
JQ |
NN 4
Jugoslav.
P. Beiersdorf & Co.
klias. O):
Maribor
Govor sv. Oca Pape
Na Badnjidan u 1230 sati je sv
Otac Papa održao preko radija govo
za cio katolički svijet, Papa je govori;
38 minuta. Glas mu je bio snažan
energičan. Sv. Otac Papa je u svojo
poslanici govorio o teškim časovima
koje proživljava Crkva. Aludirajući m
rat u Španiji, Papa Pio XI. kaže, di
izgleda, da su se zlonamjerne sil
udružile, da bi njihove desiruktivn
snage došle do izražaja. Papa je po
zvao sve vjernike, da se mole za mi
i da bi se zalutali sinovi što prij
obratili.
HRVATSKO
PITANJE
»Hrvatski dnevnik“ od 24 ov. m
donio je izjavu dr. Mačeka, koju j
dao njegovu saradniku. Izmegju osta
loga dr. Maček je rekao: Po mom
mišljenju treba rad na sporazumu pe
dijeliti u dvoje. Prva stvar je sporazu«
koji ima definitivno riješiti i hrvatsk
pitauje i sva ostala aktuelna političk
pitanja. Druga stvar su predradnje z
takvo definitivno riješenje. Više put
sam rekao, da se problem može rije
šiti samo na strogo demokratskom te
melju, da se ne može ništa nametnu
narodu, što sam narod neće, a to m
samo u Hrvatskoj, nego ni u Srbiji, r
u kojem drugom kraju. Pri tome dakl
mogu definitivan sporazum stvoiti sa
mo pretstavnici maroda, koji imad
biti izabrani slobodnom narodnom ve
ljom. Druga stvar je kako rekoh, spre
miti mogućnost narodu da sam odlui
o svojoj sudbini. |
:
svoju krv prolijemo. U presv. Euh:
ristiju vjerovala je i vjeruje dakle o
svog početka cjelokupna crkva, a za
može biti zabluda, što je od početk
svoga i posvuda vjeruje sv. Crkv:
Milijuni i milijuni svih stoljeća nij
moguće da su bili zavarani od Božji
riječi, da bi počinjali. najstrašnije ide
lopoklonstvo. Zato predragi nijesmo
zabludi, već u posjedu istine, kad
čvrsto vjerujemo sa cjelokupnom Cl
kvom, da se pod prilikama kruha
vina nalazi pravi živi Bog. Ako to n
možemo shvatiti svojim razumom, je
ga to otajstvo madilazi, ipak Božja ri
ječ je veća od našeg razuma, stalna
nepogrješiva, stoga mi vjerujemo -
vjerujemo. Amen.
i