Strana 2 &
Zbog slavenskog rada filozofski
fakultet Jurjevskog (Derptskog) sveuči-
lišta imenuje Štejna docentom katedre
povijesti slavenske književnosti. Tu je
on radio deset godina šireći pozna-
vanje književnosti Srba, Hrvata i Slo-
venaca. On je bio prvi učenjak koji je
na ovom sveučilištu zaveo predavanja
iz povijesti književnosti južnih Slavena.
Poslije rata preseli se Sergije VI.
Šteju u Jugoslaviju, gdje je s novom
energijom nastavio svoj rad na spo-
znavanju južoih Slavena sa Rusijom.
U toim je pravcu napisao niz članaka
po raznim našim novinama i časopisima
koje donose ,Politika“, ,Vreme*,
»Ruski Arhiv“, ,Trgovinski Glasnik“,
i ,Narodna Svijest“.
Sada g. Štejn radi tri radnje, koje
se odnose na jugoslavenske ruske od-
nošaje, a to su: 1, ,Crnogorski vla-
dika Petar I u 1806 godini“. — 2.
»Megju ruskim prijateljima kod južnih
Slavena (Uspomene)“. — 3. ,Dubrov-
nik i Rusija“.
Našem bratu Rusu, gosp. Sergiju
VI. Štejnu, učenjaku-književniku i naše
najljepše česttke prigodom 35 - godiš-
njice njegova kulturno-književnog rada
na polju upoznavanja i zbližavanja
južnih Slavena sa velikim ruskim na-
rodom. Neka ga Bog poživi da još i
dalje bude u tom smjeru djelovao i
doživio što ljepšeg uspjeha.
Uredništvo ,Nar. Svijesti“.
Pregled dogodaju u 4. 1934.
Dogogiaji u pojedinim državama.
Engleska. Londonski općinski iz-
bori mjeseca februara pokazali su ne-
očekivani porast Radničke stranke. Ona
je pobijedila megju konservativcima,
koji su u velikoj londonskoj općini
vladali sa 6 milijona stanovnika preko
20 godina. Predsjedniku minst. savjeta
Mac Donaldu prigovaraju, da se pre-
malo brine za naoružanje u zraku i za
ublaženje nezaposlenosti, jer još uvi-
jek živi preko 2 milijona ljudi od pot-
pora za nezaposlene. Megju konser-
vativcima koji sada vladaju, nema sloge.
Zato je Mac Donald otišao na odmor
da ne dade ostavku,
Portugal je jedna od najsretnijih
država u Evropi otkako je preuzeo
državno kormilo u svoje ruke sveuči-
lišni profesor Oliveta Salazara. Taj
odlični katolik, koji se je odlikovao
svojom aktivnošću u katol. društvima,
uredio je državne financije, bez povi-
sivanja poreza i zgodno riješio teško
pitanje nezaposlenosti.
Španjolska, susjed Portugalske,
ne može se nikako umirititi. Velika je
poteškoća u tom, što su republikanska
i monarhistična stranka skoro podje-
dnako jake, Nijedna dosadašnja vlada
nije se ozbiljno prihvatila riješenja
aktuelnih gospodarskih pitanja. Ler-
rouxova vlada, podupirana od umjere-
nijih stranaka, izdala je zakon o amne-
stiji osoba, koje su se protivile revo-
lucijonarcima. Preosjednik Alcala Za-
morra, potpisao je zakon, ali pod ta-
kovim uvjetima, da je Lerroux morao
demisijonirati. Njegov je nasljednik
bio Samper, kojega je pozdravio ge-
Patent-kotur za
štednijake
MERKULES"
50% štedi na drvu i vremenu.
Tražite u svakoj gvožgjari.
STAR O kupnje najpovolj-
nijei za novu robu
ZLATO izzaijai opa:
— - - \DNE OI S
neralni štrajk poljodjelskih radnika.
Megjutim su zaključili Katalonci, koji
imaju svoj pokrajinski parlamenat u
Barceloni, da se izvrši ekspropriacija
velikih posjeda i porazdijell bez otštete
seljacima i seljačkim radnicima. Kad
centralna vlada nije htjela toga da
prizna, opozvali su katalonci sve svoje
zastupnike iz Madrida. Čini se, da
španjolska revolucija još uvijek nije
završena.
Francuska je proživljavala opasnu
krizu n uautrašnjoj politici, Smrt de-
fraudaata Staviskoga otkrila je, da je
taj propalica sa ogromnim svotama po-
dupirao i potkupljivao ministre i po-
slanike vladine radikalne stranke. Pod
pritiskom javnih dokaza morala je od-
stupiti Chautempsova vlada. A kad je
sastavio Daladier opet radikalnu vladu,
koja je pokušala zabraniti sve teške
optužbe framasonskih političara, činov-
nika i sudaca, i kad je nestalo iz suda
1200 listina optužaičkog materijala,
tada je progovorila ulica. Ratnici su
se sastali u desecima tisuća ma ulicu
i zahtjevali da vlada odstupi, Ulični
bojevi prisilili su Daladierovu vladu
da preda ostavku u času, kad je u
parlamentu dobila povjerenje. Vladu je
sastavio 9. II. 1934 bivši predsjednik
rep. Doumergue jedan od najuplivnijih
političara. Vanjsku je politiku preuzeo
sposobni Barthou, koji je 9. X. pao
žrivom marsejskog atentata. Ova je vla-
da uspjela uspostaviti red i mir i postići
lijepe uspjehe Francuskoj u vanjskoj
politici.
Njemačka je slavila 30. I. 1934
prvu obljetnicu Hitlerove vlade. Hitler
je oduzeo svim pokrajinama njihove
vlade i zamjenio ih državnim namje-
snicima. Navijestio je oštar boj Žido-
vima i svim protivnicima svoje vlade,
Netom je sklopio konkordat sa sv.
Stolicom, odmah ga je počeo kišiti u
bivstvenim točkama. Sebi je uzimao
odgoj omladine u svakom pogledu i
narodni je socijalizam počeo da uvagja
stare njemačke poganske običaje i nje-
mačko poganstvo. Sve protestantske
vjernike podredio je Hitler državnom
biskupu dr Milleru koji je u svojoj
fašističkoj fantaziji ustvrdio kao vrhovni
poglavica protestantizma, da je sv. Pismo
Staroga Zavjeta samo obična židovska
knjiga, koju treba iz crkve odstraniti.
Takovo vladanje izazvalo je otpor među
vjernim protestantskim svećenstvom. —
Prijetnje i nasilja proti Katoličkoj Crkvi
potaknule su biskupe, da su se počeli
najodlučnije boriti za vjerska prava.
Istovremeno je raslo nezadovoljstvo
megju vogjama narodnosocijalistične
stranke protiv Hitlera. Kad je ovaj po-
četkom julija saznao za urotu, dao je
poubijati oko 100 svojih najvjernijih
saradnika, kao generala Schleichera i
zapovjednika jurišnih odreda Rčhma,
a takogjer potpuno nedužne žrtve kao
predsjednika katoličke njem. omladin-
ske organizacije dr. Probsta. Ova tako
zvana druga revolucija mnogo je ško-
dila Hitlerovu ugledu u Njemačkoj i
u inozemstvu. Ona je pospješila smrt
85 godišnjem predsjedniku njem. re-
publike, maršalu Hindenburgu, koji je
umro 2 augusta. Do izbora novoga
predsjednika bio bi morao voditi pred-
sjedničke poslove predsjednik vrhovnog
suda, ali je Hitler pogazio tu odredbu
ustava i donio novi zakon, po kojemu
je, osim predsjedništva vlade preuzeo
takogjer predsjedništvo njem. repu-
blike, a nakon toga dao se izabrati
predsjednikom.
NIKO BOGDAN
DUBROVNIK
Austrija je doživjela polovinom
februara višednevnu revoluciju, koja je
stajala 500 ljudskih žrtava i više ti-
suća ranjenih, Predsj. minist., savjeta
dr. Dollfuss zatražio je od Heimwehra
pomoć proti sve većoj hitlerovskoj pro-
pagandi. Kad je dr. Dollfuss otišao u
Madžarsku, počeo je njegov zamjenik
major Fey izazivati socijalne demo-
krate, da bi im mogao oduzeti Beč i
spasiti državu. Vlada je jedva s topo-
vima ugušila ustanak soc. demokrata,
Još veću borbu navijestila ie vlada
hitlerovcima, koji su počeli skoro dne-
vno praviti atentate ma javne zgrade,
električne centrale i mostove, — Prvog
maja donešen je novi ustav, koji je
baziran na katoličkom svjetovnom na-
zoru i 'staleškom uregjenju države.
Pošto ministar vojni general Har-
tenstein nije htio staviti na raspo-
laganje vojsku u borbi proti hitlerov-
cima, pridržao je sebi dr. Dollfuss
vojno ministarstvo u novosastavljenoj
vladi od 11 Julija. Megjutim su se
hitlerovci spremali na ustanak, koji je
buknuo 26. Jula. Preobučeni u voij-
ničko odijelo, zaposjeli su vladinu pa-
laču, zarobili više ministara a dr. Dol-
lfussa ubili. Kad su zauzeli radio-
stanicu dali su znak na ustanak svim
urotnicima u državi. Borbe su trajale
više dana prije no što je vlada ugušila
pobunu. Preko 1200 hitlerovaca je po-
bjeglo u našu državu, koja ih je inter-
nirala u Varaždinu, dok nijesu nedavno
otpremljeni u Njemačku. Vladu u Au-
striji preuzeo je dr. Schuschnigg.
Pisma iz naroda.
BABINOPOLJE (Mljet). Gradnja
nove crkve malice. Još za župniko-
vanja mp. don Iva Petković započelo
se je akcijom za gradnju nove župske
crkve s razloga, što je današnja crkva
matica dosta daleko od mjesta, pak je
otešćan vjernicima dolaz osobito u
zimsko doba u prvom redu staroj če-
ljadi. Nastojanjem preuzv. g. biskupa
i zauzimanjem župnika mp. dn Frana
Horvat imalo bi se uskoro započeti
gradnjom. Čeka se samo odobrenje
nacita od strane nadležnih državnih
vlasti, Narod se uvelike interesuje za
ovaj velevažan posao i jedva čeka da
započne gradnja
Slabe parobrodarske veze. Vrlo je
čudno, kako naš otok imade slabe
veze sa Dubrovnikom. Samo dva puta
sedmično dolazi parobrod dubrovačke
plovidbe i to srijedom u redovitoj
pruzi Dubrovnik—Velaluka a četvrtkom
se vraća u Dubrovnik — i petkom u re-
dovitoj pruzi Dubrovnik—Sobra—Ston
i vraća se isti dan za Dubrovnik, Prema
tome moguće nam je poći u Dubrovnik
samo jedanput i to četvrtkom i vratiti
se u petak. Ali što to koristi, kad se
dolazi u Dubrovnik u četvrtak uveče
kasno, a vraća se u petak u 5 s. j.
Na taj se način ne može obaviti ni-
kakav posao. A kad je ružno vrijeme
onda nema ni toga. Ili se ne bi moglo
isposlovati, da putničko-teretne pruge
Jadranske Plovidbe tiču i Mljet, barem
Sobru ? Kažu, da se ne isplati ticanje,
Ako bi to imao biti razlog, onda bi
se malo našlo luka, koje isplate pa-
robrodima ticanje. Državna subvencija
to omogućuje. Pa ako se parobrodi
svraćaju i u druge luke, koje su pa-
sivne trgovinom i putnicima, zašto se
ne bi moglo izgubiti jedan sat vre-
mena za ticanje Mljeta (Sobre)? Na
ovaj način se dobiva utisak, kako da
se hotimice ostavlja naš otok bez naj-
nužnijih komunikativnih sredstava.
Skrećemo pažnju svih nadležnih fak-
tora, u prvom redu Općine, da ovo
smatra jednim od najglavnijih pitanja
kojemu treba posvetiti sav interes i
zauzimanje.
ENA NA m No
Broj 1
| RIJEKA. Dubrovačka. + Uskoko-
Kate, dobra i čestita starica, majka
g O. Giilda, franjevca, preminula
je), pr. mj. u Mokošici u dubokoj
stasti od 94 godine. Pokojnica je
gled kršćanske majke, a koliko
štovana najbolje se je pokazalo
BIĆI. i Antun Marinčevič
ncelarijski činovnik u pen-
nuo je 1 o. m, nakon kratke
olesti, pokrijepljen sv. Otaj-
stvima tirućih u dobi od 58 g. Na
3 0. m. bimu je veoma lijepi sprovod.
Ispratio g je veliki broj prijatelja i
štovatelja.)oista je zaslužio, jer je
bio veomalobar čovjek. Bog bio mi-
losrdni suđinjegovoj plemenitoj duši,
a teško rauženu obitelj i rodbinu
utješio !
STRAVU. Društvo sv. Vinka li-
jepu je svečast priredilo na prvi dan
Božića poslij&utarnje sv. mise u crkvi
pred iskićenirbožićnim drvcem. Prvo
je. otpjevala i pratnju harmoniuma
solo sa svojimnilim glasom absolvi-
rana preparandi, Ružica Toth pjesmu
»Oj Djetešce“. tim je slijedio više-
glasni, uglazbeli dialog ,Oj pastiri,
recite mi“ i za'eću točku isto više-
glasno ona starifka ,Veseli se Majko
Božja“. Poslije ka mjesni župnik
održao je prigodnkovor, te na koncu
podijelio školskoj ljeci darove gore-
spomenutog Društvy svakom djetetu
po jedan omot borna, oraha, smo-
kava, sv. sličicu, zatnice ili korisnu
knjigu. \
Plemeniti dar dovao je mjesnoj
župnoj crkvi vlasnik ndustrije mra-
mora.i granita iz.Starć
Weigaer Karlo, i to: elu mramornu
ploču sa pozlaćenim slima u spomen
blagopok. biskupa trebjskoga, Fra
Aaselma Katića (1760—792) koji je
bio rodom iz ove župe. Okiće spomen
ploče održaće se po sti prilici na
glavnu svetkovinu župel\o jest na
Gjurgjevdan.
g. Miha Buća na Orašcu i
mu znatnu štetu. Dva dana
što je grom udario u kuću, \i
Orašcu činovnik ,Croatiae“
podnesena ponuda za
Usprkos toga, što u tako malot
maku vremena polica još nije tgla
jenila, prizaala, te isplatila, Ovaj\e-
dinstveni slučaj ponovan je dokaz %
sretljivosti i kulancije našeg I
domaćea zavoda ,Croatiae“, te m
uz njegov dolidanji nad na kora
guranika, služi kao najbolja pIEDOTNA
:
Naš list zapada samo 5 Din.
mjesečno I
Oglašujte u
»Narodnoj Svijesti“*
Wind/fix :
Zagreb, Gajeva 20, Tel. 55-66
Dubrovnik, Križ Vjenceslav
seri
Bečeja,. gosp......
i I
PAPIRNICA HRNNENNNNNNNRNNE
, vrpce, trgovačko Ma ovonranIA
Japir
karbon
štediša, / ; /e :