AR NA SVN TAL NLO TN IN OANN Strana 2 OEBAR ta PSETO » Nove mjere ministra finansija. Po izjavi g. ministra financija on ima namjeru, da raznim mjerama omo- gući uspostavu kreditnog i novčanog poslovanja te da ublaži posljedice da- našnje krize. U tom cilju ovog mje- seca donio je g. ministar financija razne uredbe te ishodio kod Narodne Banke sniženje kamatnjake. Uredbom od 15 t, mj. prenio je u svoju nadležnost državnu hipotekarnu banku, poštansku štedionicu i privile- govanu agrarnu banku. To je učinio u cilju koncetrisanja svih državnih i od države privilegovanih novčanih za- voda pod jedno ministarstvo i jednog dirigovanja novčanom i kreditnom po- litikom svih tih zavoda. Zatim je propisao uredbu o likvi- daciji t. zv. revolving kredita Narodne banke. Po toj uredbi Narodna banka može, u svrhu likvidacije svojih ino- zemnih kredita, održavati pokriće u zlatu i devizama « visini od najmanje 25% svih svojih cbaveza na vid, s tim, da najmanje 20% baučinih obaveza na vid, mora da bude pokriveno zlatom. Do donošenia ove naredbe a pre- ma propisima zakona o novcu pokriće je moralo imati 35%, s tim da naj- manje 25% bude pokriveno zlatom. Po novoj uredbi izgleda prividno, da se postotak pokrića smanjuje od 35% na 925%, ili kod zlatnog pokrića od 95% na 20%. Megjutim to je samo prividno, jer današnje pokriće po iz- javi g. ministra nije bilo veće. Tu je uredbu po mišljenju g. ministra tre- balo donijeti u svrhu, da Narodna banka bude mogla likvidirati svoj kre- dit u inozemstvu, gdje je bila pozaj- mila 300 milijuna franaka. Likvidira- jući te zajmove u inozemstvu Narodna banka će prištedit oko 30 milijuna godišnje. Nadalje g. ministar financija pre- poručio je Narodnoj banci, da snizi eskontau stopu, koja sada iznosi (AO jer da je visoka. Narodna je banka stoga odlučila, da od 1. veljača snizi kamatnu eskontnu stupu od 6'/, na 5%. Tako će od 1. veljače t, g. ka- matna aktivna stopa privatnih novčanih zavoda iznositi 9'/,% t. j. 4'/,%e više od eskontne stope Nirodne banke. Napokon g. ministar je dozvolio domaćoj štampi, da može slobodno objavljivati tečaj dinara u Ziirichu. Bolesne Žene imadu upotrebom naravne FRANZ - JOZEFOVE gorke vode lako čišćenje crijeva, bez zapreke, što često neobično blagotvorno dej- stvuje na bolesne orgaie. Banka i Šutić Kaldor & Co. DUBROVNIK Naslov za brzojave : MJENJAČNICA Dubrovnik Inter. tel br. 87. Dubrovnik Kupuje i prodaje sve državne vrljednosne papire, strane valute, akcije parobrodar- skih društava i uložne knjižice ba- naka uz najpovoljnije cijene. Zastupstvo tvornice automobila FORD“. Bogato skladište rezervnih djelova: te guma tvornica: FIRESTONE i CONTINENTAL. Zastupstvo i skladište radioaparata STANDARD tt. Jugoslavensko Standard C Electric o. A. D. — Beograd. e STARO zumie nainvai nijei za novu robu ZLATO izigrijeri opća: Pisma iz naroda. Iz okolice Slanoga. Prošlo ljeto bilo je obilno kišama kao rijetko koje što mlagii naraštaj pamti. Zahvaleći Bogu bilo je rodno i plodno svakim blagom Božijim, što je težak svojom rukom i trudom u zemlji obradio. Je- dina maslina što je podbacila jer se zalegla mušica pak je crv cijeli plod oborio na zemlju. Usljed toga mnoga seljačka i težačka kuća nije imala ni ua Božić da uljem začini ono blago Božje što je ove godine u svojoj baštini u obilju imao, a teško ti nami kad maslina se rodi. Jesen smo imali pogodnu. Imali smo i Miholje i Lučinje a donekle i Mratinje ljeto, izuzev ona dva pute, kad smo imali one velike kiše i mje- stimice prolome oblaka. Topli dani ostali su ljetos dugo sve do Bogo- javljenja, te sve do tada dubovi bili potpuno zeleni i puni lišća kao u ranoj jeseni. Toga se ni najstariji ljudi ne spominju. Zima. Odmah iza Bogojavljenja udarila sitna kiša a kad se je razgalilo već je vrh.našeg visokog Neprobića bio posut prvim snijegom. To je in- zvaredno lijepo izgledalo i navještalo ovogodišnju ljutu zimu, koju nije bilo predvidjeti prema onoj staroj, »Mokro ljeto topla zima — sušno ljeto mrzla zima“, Kao n. pr. god. 1904, kiša nije padala šest mjeseca od 30. IH, do 27. IX. i ne Novu Godinu 1905 osvanula je ona ljuta zima i snijeg koji je irajao na našem Neprobiću besprekidno do 19 februara. .| ona je godina rodila kamen na kamenu. Masline smo svršili mljeti koncem Aprila. U Brsečinam pak još je bilo punih stabala ploda i o Uskrsu. I ljetos je snijeg padao go- tovo svakog dana, a dva puta spustio se i do mora, ako i za malo. Tako je, potrajalo cjelu sedmicu dana, dolje kiša gore snijeg a vrijeme promljenjivo. Silna bura. Utorak ujutro 15 o. mj. počela bura, sve jače i jače, dokle večer nije postigla svoj vrhunac, te postao pravi orkan. Zvona su sama zvonila, kuće su se tresle pod žestokim udarcima vjetra. More je bilo u oblaku dima, kao da sve gori. Tako je po- trajalo cijelu noć i u Srijedu cijeli dan i tek u noći nešto popustilo. Ali Bože nas sačuvaj u buduće od takovog biča. Vjetar je počinio ogromne štete. Po- lomio je mjestimice hametom masline, česvine, vitke čemprese i dubove. Ču- palo je masline sa žilama, neki su korjeai ostali bez i jedne grane, otuklo je lišće, da je strahota i pogledati. Mjestimice izgleda da je i bi dući rod u najpovoljnijim prilikam uništen. Žalosno je ovo i bilo bi po- trebito da se priteče u pomoć nastradalom seljaku, bilo kojom pripomoći, I onako je seljak, ove godine u našoj okolici u velikoj oskudici. A teška zima pri- tisla, eto jada i nevolje, tko nema po- trebitog u svojoj kući ,Prazni blanci — teški danci“. Novi snijeg počeo je padati u Nedjelju 20 ov. mj. iz_jutra te je do podne napao preko 15 cm. debeline. Svemogući Bože ljepota li ti je po- gledati bijelim plaštem pokrivenu ci- jelu zemlju. U zadnje je vrijeme posve rijetko kod nas, imati ovakovog gosta, kome se svak veseli. Ovo je uprav nakon 30 godina da imamo ovako veliki snijeg sve do mora. Dao dobri Bog da i ova godina bude rodna i plodna po našeg seljaka težaka kao ona 1905. NARODNA SVIJEST“ KOTOR. Bokeljska Mornarica izmjenila je svoj dosadašnji statut iz god. 1463. te je uspostavljena staro- | drevna , Bratovština Bokeljske Morna- rice«, Na skupštini 6. o. mj. izabrani su domaćin (gastald), paziteli, skrbnici, sindici i sud sedmorice. Osim toga članovi su uprave bratovštine po svom položaju dijecezanski biskup i načelnik općine Kot r. Uprava Bratovštine ime- novala je i kapelane Bokeljske Mor- narice i to Don Nika Lukovića i Don Tripa Miloševića. U Nedjelju pak 13 o. mj. održana je tradicionalna skup- ština Bokeljske Mornarice te su izabrani časnici mornarice i to za admirala prof. Dr. Karlo Radoničić (za 5 godina) poznati kapacitet interne medicine na klinici u Zagrebu. Prema statutu dosa- dašnji admiral komodpr M. Dabčević ima pravo na doživotni naslov ptitu- larni admiral Bok. Mornarice“, Po ata- rom običaju zvona katedrale sv. Tri- puna objavila su narodu izbor novog Admirala i časoika Bok. Moraarice. Grčko-pravoslavna crkva 0 masonstvu. Gičko - pravoslavni episkopi pri- hvatili su na predlog svoga arhijereja Papadopulosa god. 1833 slijedeći zak- ljučak: Slobodno zidarstvo nije ni- pošto jedno filantropsko društvo, nego je ono jedan religiozni sistem, koji podsjeća na misterije grčko- rimskoga poganstva, i koji je sasvin rszličan od kršćanstva. Oao ima hramove, koji se nazivaju ,zidarske kolibe“ te se tamo obavljaju vjerski obredi, slični kršćan- skim sakramentima. Ono dakle poka- zuje karakteristične znakove jedne re- ligije. Osim toga kuša masonstvo uje- diniti pod svojim krilom čitavo čovje- čanstvo kao nekakva nadreligija, po- više svih drugih kulta. Sloboda traže- nja istine, koju ono proglasuje, stoji u opreci sa kršćanstvom, jer kršćanstvo zahtjeva od svojih vjernika, da pros- tim srcem prihvate istine, koje je Bog objavio. U ovom pogledu postoji dakle potpuna opreka izmegju lože i krš- ćanstva“. I opći pravoslavni kongres održan god. 1930 ma gori Atosu, označio je masonstvo za ,sistem.pro- tuslovan i protukršćanski“. Razne vijesti Euharistični kongres u Ljubljani. Pripravni odbor u Ljubljani razvio je veliku djelatnost za ovogodišnji ze- maljski euhar. Kongres u Ljubljani. U svim se je biskupijama ustanovio bi- skupijski odbor za ovaj kongres. Za dubrovačku dijecezu imenovao je pre- uzvišeni g. Biskup ovaj odbor: Pret- sjednik preč. Don Ivo kan. Fabris, župnik Pila, p. n. g. Rugjer Bracanović, potpredsjednik, Don Ivo dr. Bučić, bla- gajnik, a članovi su svi prečasni dekani. 120-godišnjicu rogjenja biskupa Štrosmajera proslaviće svečano grad Osijek u maju ove godine. Saarske marke. Njemačka viada odlučila je da na uspomenu Saarskog plebiscita izda posebne marke. Napadaj na župski stan. Otrag nekoliko dana izvršen je razbojnički napadaj na stan župnika Srećka Iva- sovića u Bistri (Zagorje). NO BOGOM DUBROVNIK i GU A S Patent-kotur za štedajake NERNGLE$" 50% štedi na drvu i vremenu. Tražite u svakoj gvožgjari. nači i SER 3 sv STRŠE Broj 3 Dubrovačka Filharmonija (10 god. opstanka 1925—1935). Historija kulture i umjetnosti treba da prizna Dubrovniku posebno vidno mjesto obzirom na njegovu prošlost, a i sadašnjost. Teritorijalno mala Du- brovačka republika, od Kleka do Su- torine, bila je kulturno velika, jer je unutar zidina grada sv. Vlaha primala sve što je kulturno velikoga nicalo u jačim centrima prosvijetljenog Zapada. I sve što je Dubrovnik izvana uzimao, toje zgodno presagjivao u svoju sredinu, zadržavši uvijek svoju zdravu nacijo- nalnu svijest i karakteristiku. Poput ostalih grana umjetnosti gojio je Dabrovnik od valjkada i glazbu. Blagi i usklađeni akordi zapadne mu- zike odzvanjali su po salonima du- brovačkih gospara i teško se je moglo naći građ:nina koji ne bi znao za imena kompozitora-klasika, najprije ta- lijanskih, a kasnije njemačke i drugih narodnosti. Ali sve se je to dogagialo veći- nom pojedinačno u obiteljima, ma da nije falilo ni javnih produkcija. Prije svjetskog rata vojne su muzike u glavnom namirivale muzičke potrebe gragjanstva. Ali po onoj ,inter arima silent musae“ (u ratu muze zamuknu) prekinut je i glazbeni život. Odmah iza svjetskog rata pristu- pilo je nekoliko gimnazijalaca-matu- ranata osnivanju dubrovačkog dile- tanskog salonskog orhestra“, iz kojega je malo kasnije nastala današnja ,Du- brov. Filharmonija“. Prvi joj je pred- sjednik bio dr. Lujo Fovuque. Početke svojega rada razvila je dubr. Filbarmonija u dvorani Kato. ličkog društva Bošković“, jer je tame besplatno držala kušnje za vrijeme oć nekoliko godina. Prvi javni nastup imala je Filhar monija na 13. IV. 1995. pod dirigi ranjem gosp. Tadeusza Sygietyaskog poljskog komponiste i dirigenta var šavske opere. Iza njega bilo je neko liko dirigenata-amateura, dok nije dc žao u naš grad g. M.o Vlach:Wrutick i preuzeo mjesto stalnog dirigenta Fi harmonije. M.o Vlach-Wruticky pod gao je Filharmoniju do zamjerne v sine jedne prave kulturno - glazber ustanove. Predsjednici su bili osim spom nutog dr. L. Fouque a još i gg. po Pero Banac, dr. Artur pl. Saraca, današnji joj je predsjednik g. Lucije Marčić, profesor. Članovi se dijele i izvršujuće i podupiratelje. Megju či novima podupirateljima nalazi se i ni dijecezanski biskup. Dubrovačka Filharmonija održe je dosada 90 (devedeset) javnih konc rata. Ako uzmemo u obzir, da je o ustanova uvijek dosada morala svi davati mnoge teškoće, osobito fina cijalne naravi, mora se priznati da mnogo uradila na odgajanju smi: za pravu umjetnost, Na Dubrovniku i njegovim gragianima, da podij moralno i materijalno ovu svoju k turau ustanovu. Prigodom desete godišnjice želi Dubrovačkoj Filharmoniji sve bol; veći napredak u daljnjem radu. =a. a aa Raša RIJ EME Starijim osobama reumatične b ogorčavaju stare dane. Svi Vi koji patite na reumatizi kostobolji probadanju, išiasu, zu bolji, glavobolji, preporuča Vam masaža. Za masažu je ,Alga“. | saža , Algom“ Vas krijepi i osvjež Aga“ se dobiva svuda 1 boca Din. Reg. S. Br. 18117 Nema Ja više d > :_ Jindff niti vjetra Zagreb, Gajeva 20, Tel. Dubrovnik, Križ Vjenc: