Strana 2
Sveti Vlaho u Konavlima.
Dne 3 februara — svetkovina sv.
Vlaha — koga su Dubrovčani odabrali
za svog nebeskog pokrovitelja, slavi
osobitim slavljem cijela Dubrovačka
zemlja. U staro doba hodile su sve
konavoske parokije sa svojim barjaci-
ma na čelu k hramu sv. Vlaha u Dub-
rovniku da tako uzmu udio kod grad-
ske procesije. Taj se običaj neko vri-
jeme bio pometnuo, ali u zadnje vri-
jeme bvalevrijedno konavoski barjaci
opet dolaze na sv. Vlaha u Dubrov-
nik da uzveličaju svečanost, a s njima
dolazi i lijepi broj Konavljana.
Konavljani pak, koji ostaju kod
kuće, svetkuju i slave sv, Vlaha kod
svoje parokije; prisustvuju Misi i gr-
ličanju. Konavoska domaćica valja da
spravi u malim smotcima po malo
sjemenja, koje je spravno za sijanje,
pa uz to jedan golokud neizčevrtan
(kurak golokuda) po napose u papiru
malo soli. Sve ovo stavi u jedan rubac
i preda domaćinu da nosi u crkvu na
blagoslov. Na ovo mnogo paze i do-
maćin i domaćica, jer se bez ovoga
nebi moglo nikako otići na Misu. s
druge pak strane i djevojke su zapos-
lene pa stavljaju u svoj rubac iz svoje
zalihe: smokava, mjendela, oraha, ja-
buka, čipaka, kako koja što ima pa i
one to nose u crkvu na blagoslov.
Kad se kući povrate, mora se bla-
goslovljeno sjeme usuti u sjeme u
koju vrst spada, a sol u veću koli-
činu soli.
Po podne dolaze mladići i traže:
— Gdje je to blagoslova ? — Iz-
nesite blagoslov !*
Djevojke se natječu megju sobom,
koja će što bolje iznijeti, koja će se
bolje u tom opošteniti, pa se u šali i
veselju sprovede i doviši taj sveti dan.
L. B. B.
Naš list zapada samo 5 Din.
mjesečno !
Roditeljima!
Preporučamo za članove obitelji, koji
su blijede boje lica, slabih živaca i
bez apetita ,Energin“ za jačanje
krvi, živaca i apetita. Odraslima 3
likerske čašice na dan. Djeci 3 male
kašike na dan. ,Energin* dobiva
se u apotekama u bocama od pola
litre, 1 boca Din. 35.
(Reg. S. Br. 4787/32).
Med. Univ. liječnik
Dr. Čekalin Aleksej
preotvorio je ordinaciju u svojoj
ambulanti
PILE, Kneginje Zorke br. 4.
od 9—12 i od 4—6 sati.
VRS SLANA SN NOLA ENO Na ALO
Program svečanosti
sv. Tripuna u Kotoru.
97. januara. — U podne Mali
admiral govori sa terase katedrale
,Pohvale“_ kojima najavljuje narodu
ovogodišnju svečanost. Na trgu su
sabrani pretstavnici Mornarice te cr-
kvenih, gragjanskih i voinih vlasti. Ove
je godine za Malog admirala izabran
Zvonko Milošević iz Kotora.
2. februara. — 1) U 9 sati mor-
nari iz vanjskih općina ulaze u grad.
2) U 10 sati Plemenito tijelo mornarice
ide do Sreskog načelstva i Općine da
preuzme zastave, državnu i gradsku,
pa se vraća pred stolnu crkvu, gdje
paljbom daje počast zastavama. 3) U
podne Mornarica prisustvuje sv. Misi
ispred crkve sv. Marije (Kolegjate). 4)
U 15 sati svećenstvo i odjeli Morna-
rice prenašaju sv. Moći iz moćnika
katedrale i iz crkve sv. Josipa na glavni
oltar sv. Tripuna. 5) U 16 s. jedna
četa mornara igra ispred katedrale sta-
rodrevno ,Kolo“. 6) U 18 s. svečana
večernja uz kagjenje Moći, koje obav-
ljaju dva po dva najvigjeniji gragjani,
katolici i pravoslavni.
3 februara. — 1) U 9 s. mornari
iz Kotora izlaze u susret drugovima
iz vanjskih općina. 2) U 9 i po sati
dolaze pred stolnu crkvu uzvanici. U
10 sati dolazi preuzv. Biskup sa sve-
ćenstvom iz cijele Boke te daje bla-
goslov svima prisutnima. 3) Na to
jedna četa mornara ponavlja igra ,Ko-
la“. 4) U 10 i po pontifikalna sv. Mi-
sa, kojoj prisustvuje Mornarica. 5) U
podne velika procesija oko grada. Uz
zastave i Admiralat Mornarice stupaju
i zapovjednici Ratne mornarice i kop-
nene vojske. 6) Nakon toga Mornarica
dvori pri objedu siromahe. 7) U 16 s,
vraćanje sv. Moći u crkvu sv, Josipa.
10 februara. — 1) U 11 s. jedan
odio Mornarice prati ,Slavnu Glavu“,
koja se nosi na cjelivanje bolesnicima
po kućama i uznicima u tamnice. 2)
U podne Mornarica prisustvuje u stol-
noj crkvi sv. Misi koja se služi za
zdravlje Vladara i Kraljevskog Doma.
3) U 13 s. zajednički objed Mornarice.
4) U 15 sati igra ,tombole“ na trgu
sv. Tripuna. 5) U 16 i po s. Morna-
rica vraća zastave te im ispred kate-
drale paljbom odaje počast. 6) U 20
s. Mornarica i gragjanstvo prate do
obale mornare vanjskih općina.
Sjetite se Dobrotvornog Odbora
,Milosrgije“
Budućnost Radiotehnike su kratki talasi,
Kratke — srednje — duge talase
primaju svi
Telefunken Radioaparati
Telefunken “aparati (su inenadmašivi i dobiju
se kod Generalnog prestavnistva za
Zetsku Banovinu
garaka“
elektrotehničko preduzeće i laboratorij d.s.0.j.
Dubrovnik — Pile
42
i i 3 ENIM
DubrovačkaTrgovačka Banka
U DUBROVNIKU
Agencija Narodne Banke Kraljevine Jugoslavije.
Najstarija banka u Dubrovniku.
Brzojavi: , BANKA“
Telefon br. 25.
a
e Uslove
»
vi ,NARODNA SVIJEST“
Zastava sv. Vlaha
obrana od gusara
Toma Martinović i prijatelj mu
neki Lazo s Brda pobjegoše sa Šipa-
na na sv. Vlaha po noći god, 1809.
ispred Francuza lagjom na Vrnik kod
Korčule. Ova dva junaka natukla su
dva francuska vojnika, što su se nedo-
lično vladali prema šipanjskim djevoj-
čicama, osobito prema Tominoj vjere-
renici Kati Fortunić, rečenoj Delimač.
Kad su došli na Vrnik našli su
tamo jednu grčku škunu koja je kr-
cala kamenje za Carigrad. Toma već
prvog dana počeo potezati kamenje ;
bio je jak, pa je mogao potegnuti za
trojicu. Lazo se ukrcao na škunu kao
mladić, prosti mornar, Obojica su imali
pomorske knjižice u redu. Oni pro-
daše lagju, pa osmi dan otputovaše
škunom za Carigrad. Toma se iskrcao
na otok Naksos. Lutao je neke dane
u tome mjestu, pa kad se našao u
tankim vodama, približio se harambaši
gusara. S njim gusario nekoliko go-
dina. Godine 1813 na dan sv. Vlaha
gusariše u Egejskom moru. Vidješe
jedan ,bark“ gdje jedri lagano; bilo
povjetarca ko iz usta. Harambaša na-
redi da se vozi na ,bark“. Kad mu se
približiše, da mu mogaše raspoznati
zastavu, najednom harambaša naredi,
da se zaustave; činjaše mu se zastava
čudnovata. Dade durbin Tomi, da vidi
koja je ono zastava. Toma uspozna
zastavu sv. Vlaha, pa stane pričati ha-
rambaši i družini drhčućim glasom, jer
mu je srce uzigralo od radosti, kad je
vidio zastavu svoje domovine. On je
pričao sve što je bolje znao i mogao
o velikoj moći sv. Vlaha, zaštitnika
republike dubrovačke, čije se slavlje
onaj dan slavilo. Zato je onaj dan ka-
petan i razvio zastavu sv, Vlaha (jer
ii ono vrijeme bijaše zabranjeno plo-
viti pod zastavom sv. Vlaha).
Dok je Toma pričao o zastavi sv.
Vlaha i zaštitniku republike dubrovač-
ke, te o velikoj svečanosti, koja se
onaj dan slavi u Dubrovniku, svi ga
slušaše nekim čugjenjem i strahopo-
čitanjem. Harambaša će najednom
družini: ,Okanimo se kidisati na brod,
koji plovi pod takovom zastavom. Taj
će ih mjihov zaštitnik stalno braniti,
pa nam može i zlo biti“. Tako odustaše
od napadaja. Još je Toma gusario dok
nije doznao, da su Francuzi potjerani
sa teritorija repuplike dubrovačke i
1815 povrati se kući, a 1816 god. na
dan sv. Vlaha oženi se za Katu Deli-
. mač. Živio zatim skromno. Krčio go-
ru, sadio masline i povrće, pa se i
danas spominju Tomini lokanji.
U Luci na Šipanu, na Tri kralja 1935.
V. Fortunić.
OAK ki
+# Mastiona i
Kem. Čistiona
SniŽene cijene *
| Duić
Urarska i opti-
čarska radnja
ZARI m ADSENSE NSS NINE DNO SLNES TINO
Broj 4
Panegrik sv. Vlaha
Isusovca 0. Ignacija 6radića.
Proučavajući život i djela dubrov-
čanina O. Ignacija Gradića (1655-1728)
koji je ispjevao lijepu piesmu i ruskom
caru Petru Velikomu, o čemu ću po-
sebno pisati, naišao sam u glasovitoj
biblioteci Male Braće u Dubrovniku
i na rukopis, koji nosi ovaj naslov:
,De cruciatibus s. Blasii, episcopi et
marlyris, primi Ragusinae Reipublicae
Patronis narratio, quam recenauit, expur-
gavit, emendavit P. Ignatius Građius“.
Ovaj se rukopis nalazi u posebnom
svesku malog formata, te ima 24 stra-
nice. Na prvoj je gornji naslov. Na
daljnje četiri predgovor i panegirik sv.
sv. Vlahu, na 13 sljedećih stranica je
tekst. Šest zadnjih stranica je prazno.
Ovaj je rukopis skupocjeni izvor
za životopis sv. Vlaha. Čudno da ovaj
rukopis nije bio još nikada štampan
niti preveden. Bilo bi potrebito i za-
nimivo da se to objelodani.
Sergije VI. Štejn, profesor.
===
100-god. Ilirskog pokreta
Prije sto godina 6. januara 1835.
izdao je Dr. Ljudevit Gaj (1809-1872)
prvi broj lista ,Novine Horvatzke“ sa
književnim prilogom ,Danizca Hor-
vatzka, Slovenzka; y Dalmatinzka“,
u 10. svom broju donosi pjesmu Aa.
tuna Mihanovića pod naslovom ,Hr
vatska Domovina“ opće poznata pr
prvim svojim stihovima ,Lijepa naš:
domovina“. Ova je pjesma postala na
rodnom himnom hrvatskoga naroda
A kad je Dr. Ljudevit Gaj izdao pjes
mu: ,Još hrvatska nij propala dok m
živimo“ zaorila je brdom i dolinom
pokret Dr. Gaja za narodni jezi!
razmahao se na sve strane.
Ovaj skromni početak imao je ne
očekivanog uspjeha. Svuda se je |
javnosti uveo naš narodni hrvatski je
zik, osnovana je prva Ilirska Čitaonic
u Zagrebu (1838) iz koje se je razvil
,Narodno hrvatsko kazalište“ (1840
te je udaren početak narodnog muzej
i književnog društva ,Matice Hrva!
ske“ (1842).
Još god. 1936. zaključeno je bil
da se u Zagrebu osnuje ,Učeno drui
tvo“, koje je 30 godina kasnije osnc
vao hrvatski mecena Dr Josip Stro:
smayer pod imenom ,Jugosl. Akad;
mija znanosti i umjetnosti“. Dr. G
uredio je i pravopis hrvatsnog jezik
i zapalio u Zagrebu zublju rodoljubi
koja je rasplamtila sva srca. Hrvats
će narod nastojati da dostojno prosla
ovu 100-godišnjicu Dr. Gi. Gaja.
.
Prigodom godišnje izmjene
Upravi Bratstva Sv. Josipa u Dubro
niku nalazimo shodnim, da i ovi
putem izrazimo zahvalnost našem d
sadašnjem gestaldu gosp. Santu Če
nohorsky, koji je za četiri godine s
vjesno i požrtvovno obavljao povjere:
mu časnu službu.
Ova zahvala, kao i dolično p
znanje, bila je već unešena i u z
pisnik sjednice glavne skupštine, ko
se je održala ma 27 januara t, g.
Dubrovnik, 27. Januara 1935
Uprava Bratstva Sv. Josipa.
JOSIPA KRILI!
pruža Vau veliki izbor zlatnoga nakita, naj
boljih satova. — Cijene najumjerenije. — Pt
pravci se izvršuju specialnom solidnošću u
garanciju. Kupuje i zamjenjuje staro zlato.