POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU

 

"Naro

DUBROVNIK, 20 Veljača 1935. GiF"

Broj Cekovnog računa našeg lista
jest 4153 Podružnice Sarajevo.

God. XVI

dna Svijest

 

E Cijena je listu 5 Din. mjesečno : za inozemstvo 10 Din. mjesečno
: PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU
Uredništvo i Uprava kod di Dubrovačke Hrvatske Tiskare.

Izlazi

 

svake Srijede
__ Pojedini broj Din. 1. 50.

 

Vlasnik — izdavač
Tisak Dubrov. Hrvat Tiskare (zast. Gj. Ružier) Dubrovnik 2.
Rukopisi se ne povraćaju.

Urednik: Antun F1& — Dubrovnik

 

PROSLAVA PAPINA DANA u DUBROVNIKU Pregled: vaniskih: dogocija

Dubrovnik, grad sv. Vlaha, grad
| vjekovnih katoličkih tradicija i najužih
veza sa Sv. Stolicom proslavio je na
dostojan način 13.tu obljetnicu kruni-
sanja slavno vladajućeg Sv. Oca Pape
Pija XI.

Prema odredbi dijec. biskupa naja-
vila su gradska zvona slavljenjem Pa-
pinu svečanost u subotu, 16. ov. mj.
U Nedjelju, 17 o. mj. škole su imale
u svojim crkvama sv. Misi i propo-
vijed o Sv. Ocu.

Svečana proslava slijedila je u ka-
tedrali. U 10 sati otslužio je dijec.
biskup svečani pontifikal. Iza Bvangje-
lja održao je koncizni i jaki prigodni
govor o Sv. Ocu. Istaknuo je blagodat
| papinstva za Crkvu i čitavo čovječan-
| stvo. Potanje se je bavio dobročin-
| štvima, što su ih osobito pape Bene-

dikt XV i Pijo XI iskazali slavenstvu
i prvenstveno gladnima u Rusiji i Hr-
vatima katolicima u Jugoslaviji. Vjer-
nici, koji su ispunili katedralu, pom-
| njivo su slušali govor svog Natpastira.
| Ističemo da je bio veliki broj muških.
Na koncu je zasvirao Vukičević-Lede-
rerov ,Tebe Boga“ sa papinskom him-
mnom na koncu. Pjevao je Crkveni
Pjevački Zbor.

Iza crkvene proslave slijedilo je
primanje čestitaka u biskupskom dvo-
ru. Preuzv. Natpastir ljubezno je do-

\ čekivao mnogobrojne zastupnike svje-
tovnog i redovnog klera, zatim mjesnih
= vjerskih, kulturnih i humanitarnih or-
ganizacija, kao i organizacija Katoličke
|) Akcije, Zamjeran je bio i broj uglednih
— gragjana, koji su izrazili svoje čestitke
Sv. Ocu preko dijecez. biskupa. Koli u
katedrali, toli u bisk, dvoru bili su i
predstavnici državne i samoupravne
vlasti.

U večer je bila u 7 s. Papina
_ Akademija u katoličkom društvu »Boš-
.\ ković«. Kad je ušao dijecez. biskup,
1 aklamirala ga je mnogobrojna publika.

\ Pozornica dvorane bila je ukusno ukra-
I šema. Isticala se je slika Ni. Sv. Pija
| XI okićena cvijećem i zelenilom i pa-
= pinskim žuto-bijelim bojama.

 

 

za

 

  
   
  

Iz Vatikanskoga Grada

Trinaesta obljetnica krunisanja Sv.
O. Pape Pija XI proslavljena je na
_ majsvečaniji način. U Sikstinskoj kapeli
izvršena je funkcija u prisutnosti Sv.
\Oca. Pontificirao je kardinal Nasalli-
Rocca. Osim najviših crkvenih funkcio-
_ mera bio je prisutan i cijeli diplomatski
“kor, akreditivan kod Sv. Stolice. Sik-
tinskim pjevačkim zborom dirigirao je
o Lorenzo Perosi, Sa svih strana
vijeta primio je Sv. Otac bezbroj čes-
itaka od suverena, poglavica država,
lada, knezova i visokih ličnosti kao
akogjer i od episkopata vasionog svi-
eta, te organizacija Katoličke Akcije.
Na 11 0. mj. primio je Sv. Otac
posebnu audijenciju vrhovni savjet
ladeži Katoličke Akcije. Ovom prili-
kom istaknuo je Papa, kako je Kato-
čka Akcija »zjenica njegova oka«.
atolička Akcija — rekao je Sv. Otac
a osobito omladina Katoličke Ak-
ije zjenica je moga oka. Oko i zjenica

  
    
     
   
   
   
   
 

Stupio je na pozornicu dječak
Niko Svilokos, sin g. dr. Vicka, advo-
kata i uprav zanosno i sa osjećajem
deklamovao pjesmu Sv. Ocu Piju XI.
od preuzv. nadbiskupa Dr. I. Ev. Šarića.

Slijedilo je interesantno predava-
g. dr. Vicka Svilokosa: Papinstvo u
službi mira. Učeni predavač iznio je u
svojem referatu ono što su učinili pape
za mir kroz zadnjih 50 godina. Vrlo
zarimivi slučajevi s kojima je ugledni
konferencijer upoznao birano slušatelj-
stvo dokazuju, kako su pape u histo-
riji bili vazda: promicatelji pravog mira
i uspješni posrednici u raznim megju-
narodnim sporovima. Srdačnim aplau-
zom publika je nagradila gosp. pre-
davača, kojega je rado i bez kakova
zamaranja slušala.

Djevojčica B. Šoša deklamovala je
veoma čuvstveno pjesmu preuzv. Dra
Šarića: Himan sv. Ocu Piju XI.

Muzički dio programa izvršili su:
Crkveni Pjevački Zbor pjevanjem ,Pa-
pinske himne“ te naši umjetnici na
muzičkom polju. Prof. g. Dr. Josip
Šlaus izveo je svojom poznatom ruti-
nom i finoćom virtuoza: Limonetti :
Madrigale; Bethoven, Romanca F Dur
i Vruticki, Andante moderato, Na kla-
viru ga je pratio vrijedni Mo Josip
Viach-Vruticki.

Ova je akademija ostavila najljepši
dojam na svu mnogobrojnu publiku,
koja je dupkom ispunila dvoranu i
nuzprostorije kao i hodnike, Mnogo
ih se je, u pomanjkanju mjesta, mo-
ralo povratiti.

Na koncu je preuzv. biskup za-
hvalio zastupnicima državne vlasti, pri-
regjivačima, g. predavaču, deklamato-
rima, gospodi muzičkim majstorima i
uglednoj publici na odazivu i blago-
hotaom sudjelovanju kod Akademije.
Aklamirajući Sv. Oca Papu publika je
ostavila dvoranu, učvršćena u ljubavi
i sinovskoj odanosti prema Kristovu
zamjeniku.

Prema glasovima koji nam stižu
proslavljen je Papin dan najsvečanije
i po ostalim župama naše biskupije.

Da živi Ni. Sv. Papa Pijo XI

mogu i ostariti, ali oko i zjenica os-
taju uvijek najdraža očeva vlastitost.
— Ovlašten od Sv. Oca ustanovio je
Centralni odbor za proslavu jubileja
otkupljenja posebni orden (odlikova-
nje) ,Benemerenti“ za najzaslužnija
lica. To je križ sa tijarom i ključima.
Okolo Križa nalazi se krug u filigrani
sa natpisom: Iub. Hum. Red. (Jubilej
Otkupljenja ljudskog roda). Straga se
nalazi natpis: Pius XI P. M. B. XIII.
Orden je na crnom traku sa žutim
okrajkom. — Koralno društvo ,Schu-
bertbund“ iz Beča održalo je na 14

o. mj. koncerat pred Sv. Ocem u dvo-

rani koncistorija. Izmegju ostaloga iz-
veli su ,Salve Regina“ i Psalam 23
od Schuberta. — U njemačkom kato-
ličkom udruženju u Rimu održao je
zadnjih dana dvije konferericije o pro-
blemima eugenetike dr Herman Mu-
ckermann, bivši direktor eugenetičke
sekcije Antropološkog Instituta u Ber-
linu. — Sv. Otac Papa odlikovao je
zlatnim odlikovanjem kneza-emira Ab-

Megjunarodna politika. Početkom
ovog mjeseca boravili su u Londonu
francuski premier Flandin sa ministrom
vanjskih posala Lavalom, da pregova-
raju & engleskim državnicima o odr-
žanju mira u Evropi, Središte prego-
vora bila je Njemačka, Francuski držav-
nici predočili su pretstavnicima engleske
vlade prilike u Evropi, nakon istupa
Njemačke iz Lige naroda i sa konfe-
rencije za razoružanje te nakon sloma
vojničkih odredaba versajskog ugovora,
a u vezi sa održanjem mira u Srednjoj
i Istočnoj Evropi. Raspravljali su o
posljedicama nacijonalno socijalističke
propagande izvan Njemačke, napose u
Austriji. Nadalje o posljedicama Nje:
tmačko-Poljskog sporazuma o nenapa-
danju, razvitak politike u Ist, Evropi
i na Balkanu, obzirom na zaključke
Male Antante i Balkauskog sporazuma
te napokon o uregjenju Saarskog pro-
blema. Dogovorili su se o zajedničkim
predlozima Njemačkoj, kako bi se opet
povratila u Društvo naroda. Njemačka
proučava ove predloge, U načelu odo-
brava londonski sporazum ali traži, da
pojedinačna pitanja pretresaju uobiča-
jenim diplomatskim putem. Kao'pre-
duvjet traži, da je se bezodvlačno

prizna  ravnopravnom Francuskoj i
Engleskoj.
Francuska. Prema izvještajima

istražnog odbora, koji je imao zadaću,
da pronagje one osobe, koje su sa
poznatim varalicom Staviski izvršile
velike prevare u Francuskoj, razabire
se, da će sve prevare u vezi sa ovim
varalicom u glavnom ostati neotkri-
vene. Izgleda, da su u te prevare uple-
tene takove ličnosti, koje se radi nji-
hovog visokog položaja mora štititi.

Bugarska. Prema vijestima nekih
bugarskih listova imao bi otstupiti ge-
neral Zlatev, današnji ministar pret-
sjednik. — Zadnje je vrijeme poha-
pšeno mnogo komunista iz redova bu-
garskih intelektualaca.

Sovjetska Rusija. Prema zadnjim
statističkim podacima iz sovjetskih li-
stova razabire se, da su ruskim selja-

dalbaha, jer kao Arapin štiti katoličke
misijonare i katolike u Palestini. —
Na jednom brdu blizu Barcelone ot-
kriven je kip Isukrstov ogromnih di-
menzija. Po veličini to je drugi kip
Kristov na svijetu. Otkriću je prisus-
tvovalo ogromno mnoštvo svijeta i
zvaničnih pretstavnika Španije. — U
nedjelju 10 o. mj. proglasio je Sv.
Otac na svečani način mučenicima BI.
Ivana kardinala Fischer-a, biskupa Ro-
chestera i BI. Tomu More-a, velikog
kancelara Engleske.

 

 

 

Dr. Med. A. Škrivanić

specijalista za bo-
lesti zubi i usta

preselio je svoju
ambulantu na PILE
br. 1 U kući Kod
Putnika. —

Ordinira kao obično

cima uzeta gotovo sva njihova zemljišta
i kolektivizirana, dakle prešla u državno
vlasništvo.

Italija-Abesinija. Izmegju Italije i
Abesinije izgleda da će doći do rata.
Povod tome imalo bi biti upadanje
neredovitih banda sa abesinskog teri-
torija na teritorij talijanske kolonije
Eritreje. Megjutim u stvari dolazi do
spora s razloga, što je Abesinija zemlja
velikih bogatstava na ugljenu, željezu,
bakru, sumporu, zlatu i t, d. i da se
u Abesiniji nalazi izvor rijeke Nila, od
koje ovisi položaj Engleske na tržištu
pamuka.

Kratke vijesti, Francuski su šte-
diše izgubili 48 milijona franaka radi
prevara Staviskog. — Iz Saarskog po-
dručja iselilo je dosada 2600 osoba u
Francusku. — U zapadnim krajevima
Sjeverne Amerike smrznulo se je 80
ljudi. — Američki parlamenat votirao
je skoro 5 miljarda dolara za razne
javne radove u svrhu suzbijanja ne-
zaposlenosti, — Neki sovjetski balon
postignuo je nedavno visinu od 23.000
m. — Na izborima u turski parlame-
nat od 9 0. mj. kaadidiralo je 16 ženskih
za narodne poslanike, — Siamski kralj
je otstupio jer vlada nije htjela pri-
hvatiti njegove predloge. — U ame-
ričkoj državi Urugvaj buknula je re-
volucija. — U ladiji u pokrajini Herat
živi 118 godina stara udovica nekog
muslimanskog ET

Razne vijesti

++ Šandor Ksaver Gjalski (Ljuba
Babić) veliki hrvatski književnik poznat
sa toliko svojih rodoljubnih romana i
novela (»Na rogjenoj grudi« itd.) pre-
minuo je 7 o. mj. u 80 godini života.
Sva se je naša a i strana štampa osvr-
nula na rad i djela ovog odličnog
našeg književnika. Vječni mu pokoj i
slava !

+ Don Juraj Lušić, prof. pre-
minuo je prošlih dana u Firenci u 73.
godini života. Pokojnik je rogjen u
Vrbanju na otoku Hvaru. Bio je dugo
godina ravnatelj klasične gimnazije i
velike realke u Splitu, a neko vrijeme
i zadarske gimnazije, Bio je poznat
kao vrstan pedagog i čovjek visoke
kulture. U više mavrata dolazio je i u
naš grad da kao minis. izaslanik pred-
sjeda ispitima zrelosti, Nakon što je
umirovljen nastanio se neko vrijeme u
Zagrebu zatim ma Rijeci, a u zadnje
vrijeme je boravio u Firenci zbog stu-
dija. Godine 1930. pok. Lukšić usta-
novio je u svom rodnom mjestu Vr-
banju zakladu za promicanje higijene
i suzbijanje TBC

Potpora pomorcima i njihovoj
siročadi. Ministar saobraćaja odobrio
je da se izvrši podjela 757.068 dinara
iz fonda Pomorske uboške zaklade za
pomoć i potpore oskudnim, iznemoglim
pomorcima, njihovim udovicama i si-
ročadi. Ukupni broj pomognutih iznosi
1160. Od toga otpada na području
kapetanije prvog reda Šibenik 93 lica
sa svotom od 42.120 din. na području
lučke kapetanije prvoga reda Split 104
lica sa svotom od 52.489 dinara, na
području lučke kapetanije prvoga reda
Dubrovnik 190 lica sa svotom od
150.252 dinara.