POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU . Br. 8. | Naro DUBROVNIK, 27 Veljača 1935. (SefiS- Broj Čekovnog računa našeg lista jest 4153 Podružnice Sarajevo. God. XVII dna Svijest Cijena je listu 5 Din. mjesečno : za inozemstvo 10 Din. mjesečno PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare. Izlazi svake Srijede Pojedini broj Din. 1.50 Vlasnik — izdavač Tisak Dubrov. Hrvat Tiskare (zast. Gj. Ružier) Dubrovnik 2; Urednik: Antun FI& — Dubrovnik Rukopisi se ne povraćaju. PAZITE NA ROTARIJANGE »L' Osservatore Romano“ donio je u br. 37 od 13 februara članak pod gornjim naslovom pak ga radi važnosti donosimo u prevodu. »Rotary International“ odlučila je, | da ove godine održi svoj godišnji sa- \ stanak mjeseca lipnja u City of Mexico. ! Ova odluka izazvala je zgražanje | i proteste svih onih ljudi, koji pristaju | uz načelo slobode, pa bili oni rotari- rijanci ili ne. Predsjednik Meksika Cardenas, koji je bio obaviješten o ovakovom držanju američke javnosti uputio je \laskavo pismo predsjedniku »Rotary International“ u kojemu je uvjeravao predsjednika ove ustanove, da je u Meksiku sve mirno, i da će paziti na zadovoljstvo i udobnost onih 8000 ro- \ tarijanaca, koji bi imali doći 'na kon- \gres. Na to pismo predsjednik rotari- \janske internacionale odgovorio je br- zojavno meksikanskom sekretarijatu za vanjske poslove. Taj. brzojav glasi: »Izvolite izraziti predsjedniku moje veliko zadovoljstvo radi njegova lista. (Živo želimo, da uzmognemo naš kon- Ee održati _u Meksiku mjeseca lipnja ove godine“. To gukanje Cardenasa i rotarija- maca o miru i zadovoljstvu u Meksiku bilo je demantirano vijestima velike agencije »United Press““ koja je emi- djela izjavu prof, Aurelia Manrique, koji kaže, da je šef nacionalne revo- lucionarne meksikanske organizacije, koja da u Meksiku ima do 1500 or- ganizacija. On se povratio u Texas akon tajnog putovanja po Meksiku te je odatle odmah brzojavio uredu za meksikansku revolucionarnu špijunažu New-Yorku ovo: Čitava zemlja je brotiv vlade, Krvavi sukobi su sve češći, dok je velik pokret za pasivnu rezistenciju koja uzimlje oblik štrajka ša strane nastavnika, studenata, rad- nika, seljaka i poreznika, koji se krate da plate porez. Kakogod bilo, bilo, da ,Rotary nteruational“ vjeruje Cardenasu ili profesoru Manrique, sigurno je, da je Sjedinjenim državama izazvalo silno egodovane ovo šurovanje organiza- ije, koja toliko deklamira o slobodi a predsjednikom vlade, koja ugnje- i najosnovnija ljudska prava. Revija ,America“ pita: * Dali će Rotary ići u Meksiko, ili e promijeniti odluku ? Ako ode, taj dlazak neće moći tumačiti drugačije sim kao odobravanje strahovite na- ilničke akcije sadašnje meksikanske lade i time će si na legja natovariti )r. Med. A. Škrivanić pecijalista za bo- sti zubi i usta preselio je svoju ambulantu :na PILE Dr. 1 U kući kod PUlnIKa. — — rdinira kao obično = prezir ne samo katolika nego i svih poštenih ljudi, ma kojoj maciji pripadali. tako će u cjelini biti potvrgjeno ono što mnogi ne znadu, da je Rotary društvo, kojim zapovijeda masonerija, jer eto Rotary kao da ustraju na tome, da odadu počasti ateističkoj vladi, koja je uz to i masonska, Suvišno je isti- cati, da prisustvo Rotary u Meksiku neće ništa doprinijeti ublaženju nasil- nih postupaka sa strane vlade nego će to još čak i pogoršati položaj progo- njenih, jer će vlada kongres shvatiti kao odobravanje njezine protuvjerske politike i kao frazu uljudnosti sa stra- ne Rotarijanaca Prema tome Rotarijanci će svojim odlaskom u Meksiko pokazati da su ljuti protivnici svake religije. Ako megjutim vrijedi pravilo ,kaži mi što činiš i reći ću ti tko si“ i ovo može biti ooličan dokaz kako su imale pravo one crkvene vlasti, koje su osu- dile Rotary, koji usprkos tome što po- jedine mjesne grupe mogu biti i ko- rekine kao cjelina pokazuje koncepcije i tendencije, koje nikako nisu u skladu sa njegovom toliko isticanom vjerskom i političkom neutralnosti. Pa kad bi i htjeli biti optimisti ipak se moramo sjetiti one ,tko ide u mlin zapraši se“, Tako će biti i s onima koji idu u Meksiko. A meksi- kanski mlin ne proizvodi baš bijelo brašno...“ Tako eto američka revija ,Ame- rica“, pa je to jedan važan prilog proučavanja ideologije i akcije rotari- janaca, o kojima smo imali prilike više puta pisati i upozoriti na njihovu vezu s masomerijom. Kandilo se gasi.* Tako unaokolo šapću lakovjerni i malodušni, dok ozbilniji na svakom stavu tvrde da im je kazano, da se kandilo ugasiti neće. Govor je o du- brovačkoj učiteljskoj školi. Mi ne ćemo ni uz prve, ni uz druge, jer od proricanja nema koristi već po činjenicama koje se razvijaju pred našim očima, uprijet ćemo prstom istini u lice. Dubrovačka je učiteljska škola već navršila svoj šesti decenij i s ponosom može da pogleda na svoj prošli život i rad, Ona je bila od svoga početka, pa možemo kazati sve do zadnjih vre- mena, stjecište najbolje djece iz pri- morskih krajeva od Istre do Spiča. U njoj su poučavale prve pedagoške sile, koje su se poslije duga iskustva u drugim školama tu namještale. Ona je svake godine popriječno davala 30—40 novih mladih trudbenika na prosvjetnom «i narodnom polju, a ovi su se u svome radu, uz jako male iznimke, pokazali dostojni zavoda i škole koju su pohagjali. Da su bili i ostali na zavidnoj visini svoga učitelj- skog zvanja, nijesu doprinijeli samo udžbenici i nastavnici, kao ni zgrada u kojoj su učili, nego je njihovu od-- goju najviše doprinijela kulturna sre- * Ovaj smo članak primili iz gragjanstva. dina Dubrovnika, u kojoj se je škola nalazila, i u kojoj su se izobražavali. Tko i malo pozna i shvaća od kolikog je utjecaja za duševni i tjelesni uzgoj mladeži sredina u kojoj se mladež kreće, taj iamačno me bi mogao naći pa sve kad bi po mogućnosti i stva- rao, zgodniju sredinu za učiteljsku školu do Dubrovnika, Zornije obuke, - toliko potrebite za praktični učiteljski život, teško može iko da pruži kao Dubrovnik, Tu se djaku najprije na svakom koraku javlja tisućljetna dubro- vačka kultura, koja mu se i nehotice imperativnim načinom nameće, Za svoj praktični rad, bilo u kojem predmetu, koji se poučava u osnovnoj školi, ima tu sve živo pred očima. More i gore, polja i doline, poluotoke i otoke, za- lijeve i jezera, krš i šumu, kamen i zemlju, iloru i faunu, crnogoricu i bje- logoricu, biblioteke i muzeje, različite gragje u svakojakim stilovima, počamši od najstarijih do najnovijih itd. Suviše u Dubrovniku postoji lijepa i prozračna školska zgrada, najmodernijega tipa, na zavidnom položaju, sa školskim vrtom unaokolo, snabdjevena potrebi- tim učilima, prirodopisnim i fizikalnim kabinetom, učiteljskom i učeničkom bibliotekom, što su sve marni radenici toga zavoda u dugom vremenu malo malo po kao radišni mravi u nju na- vukli. Pa da se to kandilo za Dub- brovnik ugasi ? Vigilantibus jura ! Duž- nost je zato svih pozvanih faktora, kojim je na srcu Dubrovnik i njegova čast, da pregnu svim silama da se ta naša stara i sveta tečevina sačuva. U prvom je redu pozvana Zajednica doma i škole, kad i gradsko poglavarstvo, da ubrzanim tempom svrate pozornost nadležnih na pogibelj koja bi mogla nastati. Trebalo bi zamoliti g. ministra prosvjete, kako je tu skoro pohvalno učinio grad Zagreb, da u učiteljske škole, kako se je to do nazad malo vremena prakticiralo, mogu prelaziti učenici-ce sa svršenom gragjanskom školom, odlikaši i sa vrlo dobrim us- pjehom bez ispita, a uz ispit sa dob- rim i dovoljnim uspjehom. Ova je praksa do danas davala najbolje re- zultate, a vidjelo se je kako se neki djaci gragjanskih škola, koji su prešli u druge srednje škole, nalaze danas u zavidnim položajima u društvu, a neki od njih čak i na položaju sveučilišnih profesora. Ne smije se zbaciti s oka, da su u državnom i macionalnom ži- votu, više intelektualnog blaga dale poitleušice i kolibe, nego, visoke i bo- gate polače, pa je pred Bogom i na- rodom grehota, zatvarati za budućnost vrata, darovitoj djeci iz naroda. Malo dobre volje i pregnuća odozdo i odo- zgo, pa će nestati pogibelji, da se kandilo dubrovačke učiteljske škole ugasi. PRRIRJ RI SRŠAN Starijim osobama reumatične boli ogorčavaju stare dane. "Svi Vi koji patite na reumatizmu. kostobolji probadanju, išiasu, zubo- bolji, glavobolji, preporuča Vam se masaža. Za masažu je ,Alga“. Ma- — saža ,Algom“ Vas krijepi i osvježuje, »Alga“ se dobiva svuda.1 boca Din. 12. Reg. S. Br. 18117/32. Lijepi zubi bez kamenca tako jednostavno! Uzmi SARGOV Imahu svoju sudbinu i oni kipovi u Dubrovačkom Dvoru. Pred Dvorom smo dubrovačkih knezova i sjedištem negdašnje dubro- vačke vlade, jednim od najljepših i najmonumentalnijih spomenika stare dalmatinske umjetnosti — pred divnim smo državnim vratima, portalom got- skim, koji vodi u Dvor kroz dvorište Dvora... Poviše gotskoga luka sjedi u niši u kamenu Sv. Vlaho, zaštitnik i sim- bol dubrovačke republike... Kad Austrija zauze Dubrovnik, trebalo je da se stavi grb austrijski na Dvoru, na mjestu kipa sv. Vlaha. I grb taj postavljen je u noći baš po dno noga sv. Vlaha. Ali su noge svečevog kipa odveć stršile van i austrijski orao ne mogaše da upravno stoji. Trebalo je dakle malo otući noge kipu sv. Vlaha. I to je maljem učinjeno. Za to se sa- znalo i u Njemačkoj, i_irankfurtske novine donesoše ovaj satirični epigram na njemačkom jeziku : »U Evangjelju piše da vojnici lu- pežima prelomiše koljena, a Kristu ne prelomiše, kad vidješe da je mrtav; a sv. Vlahu u Dubrovniku, već mrtvu, od straha da ne bi uskrsnuo, prelo- miše koljena“. * Već pred portalom Dvora vidi se u dvorištu podignuti bronzani spome- nik glasovitog dubrovačkog pučanina i rodoljuba, Lopugjanina Mika Pracata (i 1607), majstorska radnja Petra Gia- cometti-a. Senat podiže ovaj spome- nik, jedini javni spomenik velezaslužnoj osobi u starom Dubrovniku, g. 1638. Za velikog katastrofalnog potresa od 6 aprila 1667. ovaj spomenik oštećen sruši se; i on teško osjeti ; bič trešnje“ u onoj prvoj smrti Dubrovnika. Pra- catov ovaj kip, popravljen postavljen je na svoje mjesto tek god. 1783; i to je naznačeno u natpisu na kame- nom postamentu kipa. Pri kraju au- strijske vladavine čekala ga je opet nemala kušnja. Osjećala se potreba popravka kipa na glavi i na legjima, nu jer izvršeni rad očito nije zadovoljavao, kip je opet poslat na popravak. Kad je nakon