POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU

 

. Br. 8.

|

Naro

DUBROVNIK, 27 Veljača 1935. (SefiS-

Broj Čekovnog računa našeg lista
jest 4153 Podružnice Sarajevo.

God. XVII

dna Svijest

 

Cijena je listu 5 Din. mjesečno : za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU
Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare.

Izlazi

 

svake Srijede
Pojedini broj Din. 1.50

 

Vlasnik — izdavač
Tisak Dubrov. Hrvat Tiskare (zast. Gj. Ružier) Dubrovnik 2;

Urednik: Antun FI& — Dubrovnik

Rukopisi se ne povraćaju.

 

PAZITE NA
ROTARIJANGE

»L' Osservatore Romano“ donio
je u br. 37 od 13 februara članak pod
gornjim naslovom pak ga radi važnosti
donosimo u prevodu.

»Rotary International“ odlučila je,
| da ove godine održi svoj godišnji sa-
\ stanak mjeseca lipnja u City of Mexico.
! Ova odluka izazvala je zgražanje
| i proteste svih onih ljudi, koji pristaju
| uz načelo slobode, pa bili oni rotari-

rijanci ili ne.

Predsjednik Meksika Cardenas,
koji je bio obaviješten o ovakovom
držanju američke javnosti uputio je

\laskavo pismo predsjedniku »Rotary
International“ u kojemu je uvjeravao
predsjednika ove ustanove, da je u
Meksiku sve mirno, i da će paziti na
zadovoljstvo i udobnost onih 8000 ro-
\ tarijanaca, koji bi imali doći 'na kon-
\gres. Na to pismo predsjednik rotari-
\janske internacionale odgovorio je br-
zojavno meksikanskom sekretarijatu za
vanjske poslove. Taj. brzojav glasi:
»Izvolite izraziti predsjedniku moje
veliko zadovoljstvo radi njegova lista.
(Živo želimo, da uzmognemo naš kon-
Ee održati _u Meksiku mjeseca lipnja
ove godine“.

To gukanje Cardenasa i rotarija-
maca o miru i zadovoljstvu u Meksiku
bilo je demantirano vijestima velike
agencije »United Press““ koja je emi-
djela izjavu prof, Aurelia Manrique,
koji kaže, da je šef nacionalne revo-
lucionarne  meksikanske organizacije,
koja da u Meksiku ima do 1500 or-
ganizacija. On se povratio u Texas

akon tajnog putovanja po Meksiku
te je odatle odmah brzojavio uredu za
meksikansku revolucionarnu špijunažu
New-Yorku ovo: Čitava zemlja je
brotiv vlade, Krvavi sukobi su sve
češći, dok je velik pokret za pasivnu
rezistenciju koja uzimlje oblik štrajka
ša strane nastavnika, studenata, rad-
nika, seljaka i poreznika, koji se krate
da plate porez.
Kakogod bilo, bilo, da ,Rotary
nteruational“ vjeruje Cardenasu ili
profesoru Manrique, sigurno je, da je
Sjedinjenim državama izazvalo silno
egodovane ovo šurovanje organiza-
ije, koja toliko deklamira o slobodi
a predsjednikom vlade, koja ugnje-
i najosnovnija ljudska prava.
Revija ,America“ pita: *
Dali će Rotary ići u Meksiko, ili
e promijeniti odluku ? Ako ode, taj
dlazak neće moći tumačiti drugačije
sim kao odobravanje strahovite na-
ilničke akcije sadašnje meksikanske
lade i time će si na legja natovariti

)r. Med. A. Škrivanić

pecijalista za bo-

sti zubi i usta
preselio je svoju
ambulantu :na PILE
Dr. 1 U kući kod
PUlnIKa. — —

rdinira kao obično
=

 

 

prezir ne samo katolika nego i svih
poštenih ljudi, ma kojoj maciji pripadali.

tako će u cjelini biti potvrgjeno ono
što mnogi ne znadu, da je Rotary
društvo, kojim zapovijeda masonerija,
jer eto Rotary kao da ustraju na tome,
da odadu počasti ateističkoj vladi, koja
je uz to i masonska, Suvišno je isti-
cati, da prisustvo Rotary u Meksiku
neće ništa doprinijeti ublaženju nasil-
nih postupaka sa strane vlade nego će
to još čak i pogoršati položaj progo-
njenih, jer će vlada kongres shvatiti
kao odobravanje njezine protuvjerske
politike i kao frazu uljudnosti sa stra-
ne Rotarijanaca

Prema tome Rotarijanci će svojim
odlaskom u Meksiko pokazati da su
ljuti protivnici svake religije.

Ako megjutim vrijedi pravilo ,kaži
mi što činiš i reći ću ti tko si“ i ovo
može biti ooličan dokaz kako su imale
pravo one crkvene vlasti, koje su osu-
dile Rotary, koji usprkos tome što po-
jedine mjesne grupe mogu biti i ko-
rekine kao cjelina pokazuje koncepcije
i tendencije, koje nikako nisu u skladu
sa njegovom toliko isticanom vjerskom
i političkom neutralnosti.

Pa kad bi i htjeli biti optimisti
ipak se moramo sjetiti one ,tko ide
u mlin zapraši se“, Tako će biti i s
onima koji idu u Meksiko. A meksi-
kanski mlin ne proizvodi baš bijelo
brašno...“

Tako eto američka revija ,Ame-
rica“, pa je to jedan važan prilog
proučavanja ideologije i akcije rotari-
janaca, o kojima smo imali prilike više
puta pisati i upozoriti na njihovu vezu
s masomerijom.

Kandilo
se gasi.*

Tako unaokolo šapću lakovjerni i
malodušni, dok ozbilniji na svakom
stavu tvrde da im je kazano, da se
kandilo ugasiti neće. Govor je o du-
brovačkoj učiteljskoj školi.

Mi ne ćemo ni uz prve, ni uz
druge, jer od proricanja nema koristi
već po činjenicama koje se razvijaju
pred našim očima, uprijet ćemo prstom
istini u lice.

Dubrovačka je učiteljska škola već
navršila svoj šesti decenij i s ponosom
može da pogleda na svoj prošli život
i rad, Ona je bila od svoga početka,
pa možemo kazati sve do zadnjih vre-
mena, stjecište najbolje djece iz pri-
morskih krajeva od Istre do Spiča. U
njoj su poučavale prve pedagoške
sile, koje su se poslije duga iskustva
u drugim školama tu namještale. Ona
je svake godine popriječno davala
30—40 novih mladih trudbenika na
prosvjetnom «i narodnom polju, a ovi
su se u svome radu, uz jako male
iznimke, pokazali dostojni zavoda i
škole koju su pohagjali. Da su bili i
ostali na zavidnoj visini svoga učitelj-
skog zvanja, nijesu doprinijeli samo
udžbenici i nastavnici, kao ni zgrada
u kojoj su učili, nego je njihovu od--
goju najviše doprinijela kulturna sre-

* Ovaj smo članak primili iz gragjanstva.

 

dina Dubrovnika, u kojoj se je škola
nalazila, i u kojoj su se izobražavali.
Tko i malo pozna i shvaća od kolikog
je utjecaja za duševni i tjelesni uzgoj
mladeži sredina u kojoj se mladež
kreće, taj iamačno me bi mogao naći
pa sve kad bi po mogućnosti i stva-
rao, zgodniju sredinu za učiteljsku

školu do Dubrovnika, Zornije obuke, -

toliko potrebite za praktični učiteljski
život, teško može iko da pruži kao
Dubrovnik, Tu se djaku najprije na
svakom koraku javlja tisućljetna dubro-
vačka kultura, koja mu se i nehotice
imperativnim načinom nameće, Za svoj
praktični rad, bilo u kojem predmetu,
koji se poučava u osnovnoj školi, ima
tu sve živo pred očima. More i gore,
polja i doline, poluotoke i otoke, za-
lijeve i jezera, krš i šumu, kamen i
zemlju, iloru i faunu, crnogoricu i bje-
logoricu, biblioteke i muzeje, različite
gragje u svakojakim stilovima, počamši
od najstarijih do najnovijih itd. Suviše
u Dubrovniku postoji lijepa i prozračna
školska zgrada, najmodernijega tipa,
na zavidnom položaju, sa školskim
vrtom unaokolo, snabdjevena potrebi-
tim učilima, prirodopisnim i fizikalnim
kabinetom, učiteljskom i učeničkom
bibliotekom, što su sve marni radenici
toga zavoda u dugom vremenu malo
malo po kao radišni mravi u nju na-
vukli. Pa da se to kandilo za Dub-
brovnik ugasi ? Vigilantibus jura ! Duž-
nost je zato svih pozvanih faktora,
kojim je na srcu Dubrovnik i njegova
čast, da pregnu svim silama da se ta
naša stara i sveta tečevina sačuva. U
prvom je redu pozvana Zajednica doma
i škole, kad i gradsko poglavarstvo,
da ubrzanim tempom svrate pozornost
nadležnih na pogibelj koja bi mogla
nastati. Trebalo bi zamoliti g. ministra
prosvjete, kako je tu skoro pohvalno
učinio grad Zagreb, da u učiteljske
škole, kako se je to do nazad malo
vremena prakticiralo, mogu prelaziti
učenici-ce sa svršenom gragjanskom
školom, odlikaši i sa vrlo dobrim us-
pjehom bez ispita, a uz ispit sa dob-
rim i dovoljnim uspjehom. Ova je
praksa do danas davala najbolje re-
zultate, a vidjelo se je kako se neki
djaci gragjanskih škola, koji su prešli
u druge srednje škole, nalaze danas u
zavidnim položajima u društvu, a neki
od njih čak i na položaju sveučilišnih
profesora. Ne smije se zbaciti s oka,
da su u državnom i macionalnom ži-
votu, više intelektualnog blaga dale
poitleušice i kolibe, nego, visoke i bo-
gate polače, pa je pred Bogom i na-
rodom grehota, zatvarati za budućnost
vrata, darovitoj djeci iz naroda. Malo
dobre volje i pregnuća odozdo i odo-
zgo, pa će nestati pogibelji, da se
kandilo dubrovačke učiteljske škole
ugasi.

PRRIRJ RI SRŠAN
Starijim osobama reumatične boli
ogorčavaju stare dane.

"Svi Vi koji patite na reumatizmu.
kostobolji probadanju, išiasu, zubo-
bolji, glavobolji, preporuča Vam se
masaža. Za masažu je ,Alga“. Ma-

— saža ,Algom“ Vas krijepi i osvježuje,

»Alga“ se dobiva svuda.1 boca Din. 12.

Reg. S. Br. 18117/32.

 

 

 

  

Lijepi zubi bez

kamenca tako

jednostavno!
Uzmi

 
   
   
   
  

 

 

SARGOV

 

Imahu svoju sudbinu i oni
kipovi u Dubrovačkom Dvoru.

Pred Dvorom smo dubrovačkih
knezova i sjedištem negdašnje dubro-
vačke vlade, jednim od najljepših i
najmonumentalnijih spomenika stare
dalmatinske umjetnosti — pred divnim
smo državnim vratima, portalom got-
skim, koji vodi u Dvor kroz dvorište
Dvora...

Poviše gotskoga luka sjedi u niši
u kamenu Sv. Vlaho, zaštitnik i sim-
bol dubrovačke republike... Kad
Austrija zauze Dubrovnik, trebalo je
da se stavi grb austrijski na Dvoru,
na mjestu kipa sv. Vlaha. I grb taj
postavljen je u noći baš po dno noga
sv. Vlaha. Ali su noge svečevog kipa
odveć stršile van i austrijski orao ne
mogaše da upravno stoji. Trebalo je
dakle malo otući noge kipu sv. Vlaha.
I to je maljem učinjeno. Za to se sa-
znalo i u Njemačkoj, i_irankfurtske
novine donesoše ovaj satirični epigram
na njemačkom jeziku :

»U Evangjelju piše da vojnici lu-
pežima prelomiše koljena, a Kristu ne
prelomiše, kad vidješe da je mrtav; a
sv. Vlahu u Dubrovniku, već mrtvu,
od straha da ne bi uskrsnuo, prelo-
miše koljena“.

*

Već pred portalom Dvora vidi se
u dvorištu podignuti bronzani spome-
nik glasovitog dubrovačkog pučanina
i rodoljuba, Lopugjanina Mika Pracata
(i 1607), majstorska radnja Petra Gia-
cometti-a. Senat podiže ovaj spome-
nik, jedini javni spomenik velezaslužnoj
osobi u starom Dubrovniku, g. 1638.
Za velikog katastrofalnog potresa od
6 aprila 1667. ovaj spomenik oštećen
sruši se; i on teško osjeti ; bič trešnje“
u onoj prvoj smrti Dubrovnika. Pra-
catov ovaj kip, popravljen postavljen
je na svoje mjesto tek god. 1783; i
to je naznačeno u natpisu na kame-
nom postamentu kipa. Pri kraju au-
strijske vladavine čekala ga je opet
nemala kušnja.

Osjećala se potreba popravka kipa
na glavi i na legjima, nu jer izvršeni
rad očito nije zadovoljavao, kip je
opet poslat na popravak. Kad je nakon