i POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU
Br. 9
i
i
GaS
> Gre
ki
i
i
DUBROVNIK, 6 Ožujka 1935.
Broj Cekovnog računa naš šeg lista
iest 4153 Podružnice Sarajevo.
God XVII
Narodna Svijest
Cijena je listu 5 Din. mjesečno : za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO | UTUŽIVO U DUBROVNIKU
Uredništvo i Uprava kod; Dubrovačke Hrvatske Tiskare.
Izlazi
svake Srijede
Pojedini broj Din. 1.50
Vlasnik — izdavač
Tisak Dubrov. Hrvat Tiskare (zast. Gj. Ružier) Dubrovnik 2.
Urednik: Antun Fl1č — Dubrovnik
Rukopisi se ne povraćaju.
Na Pepelnicu.
Ne treba mi natpis : , Ovdje on počiva...“
Iznad groba moga onog važnog dana.
Ne treba mi pokoj, gdje je grobna tama;
Moje srce sasma drugih snova sniva :
Nek mi dogje bura i raznese kosti,
| 1 raspuhne prah moj svijetu na sve strane.
Uzalud se mladi, stari onda brane,
i Moj će prah im ćelo, oči, srce bosti!
Zaplakat će onda plačem neumornim ;
jd — Jerbo već u mojim očima sumornim
bi Suze smrt. nemila sve je isušila. —
I tad čut će glas moj: iz grla svega
i Kako bura urla, duše mi sila:
,Propeo sam na križ Sina Božijega !!“
Den Albert Toth
Skidajmo maske!
Ove nas je godine ulica poštedila
od pokladnog ludovanja. Karneval je
|) prošao bez vanjskih manifestacija, u
kojima dolaze do izražaja mnoge ne-
| moralne težnje i neurednosti,
Eto nas na pragu svetog doba,
doba molitve, posta i pokore. Korizma
i je doba čišćenja čovjekove mutrine.
Kao što očekujući visokog gosta do-
maćica upregne svu poslugu da stam
što bolje uredi, tako i čovjek mora u
\doba korizme da upregne sve sile
| svoje duše da se dostojno pripremi
za veliki blagdan Uskrsnuća Gospo-
+ I(linova. Ne može uskrsnuti, tko nije
umro. Stoga kroz ovo korizmeno doba
| moramo umrijeti grijehu, svijetu i ti-
jelu da bi onda pročišćeni postom i
|) pokorom, a oplemenjeni molitvom
|) dočekali uskrsnuće naše duše u sa-
U kramentalnom sjedinjenju sa Onim
koji je Uskrsnuće života.
Korizma je i doba dublje medita-
“\cije. Memento mori! To je motto, ko-
| \jega nalazimo zapisana na ulazu u ko-
| rizmeno doba. Ako sam prah i u prah
(ću se obratiti, čemu onda težim za
ispraznostima i lažnim nasladama ?
Čemu tražim slavu i zemaljsku
sreću kad je jedno samo potrebito i to
tražiti Kraljvstvo Nebesko i slavu nje-
govu.
Promatrajmo kroz ovo doba šutnje
razmatranja sve stvari sa jedinog
ispravnog stanovišta. Sjetimo se jedinog
vog bogatstva, majuzvišenijeg svog
mitaza — duše. Duša nek nam bude
dino mjerilo svega. Svaku stvar, bila
pDna ugodna ili neugodna, nama draga
li odvratna, odvagnimo na vječuoj
agi spasenja prije neg uz nju prio-
nemo ili je od sebe odbacimo. To
nači promatrati sve ,sub specie aeter-
nitatis“ t, j. pod vidom vječnosti. Svaka
stvar dobra u koliko koristi mojoj
duši i potpomaže je na putu u sretnu
ječnost, a zla i prema tome odvratna
koliko otežava usavršavanje dušev-
ih vilina. Ako sa tog stanovišta bu-
\dlemo promatrali svijet i njegove naslade
boli neće nam biti teško skinuti
maske i otvorena lica stupiti u vrevu
Misli na to: Zubni kamenac škodi!
života. Nećemo se bojati i drugima
strgauti masku s lica ako se uvjerimo
da svojom maskom zavode u zabludu
druge.
Naša ljubav prema bližnjemu na-
laže nam da nesmiljeno skidamo maske
onim vukovima razdiračima, koji na-
vukoše na sebe janječe runo, Zapam-
timo dobro da je za nas karneval pre-
stao onog dana kad smo odlučili da
slijedimo Krista i da je korizma za
vjerne čitav život, jer je čitav život
priprema na smrt tijela, a uskrsnuće
duše. Dovedimo si u pamet svjetle
primjere neustrašivih boreca Tome
Morusa i kardinala Fišera, koji su uz
cijenu svoje glave ispovijedali svoju
vjeru i sačuvali svoje duše. Bog im
je za to magrada, a sv. Mati Crkva
donosi nam ih za uzore nasljedovanja
vrijedne. Nek za nas ne budu pokora
i molitva obilježeni vanjskim znako-
vima — pepelom i kostrijeti — nego
nek naša djela, naš nastup u pri-
vatnom i javnom životu jasno govori
da je daleko od nas ,rod, koji se
izgoni postom i molitvom“, Skinimo
maske, otvorimo srca i molimo se.
Pregled vaniskih dogogitig.
Vatikanski Grad. Sv. Otac pri-
mio je nedavno 4000 župljana raznih
rimskih župa, kojima upravljaju kapu-
cini, pa im je stavio toplo na srce
Katoličku Akciju. — U vezi sa Late-
ranskim sporazumom predala je tali-
lijanska vlada baziliku u Loretto u
vlasništvo Vatikanskom gradu. — Četr-
naest nadnaravnih ozdravljenja priznao
je u prošloj godin liječnički ured u
Lurdu. — Težnja je Sv. Stolice, da
se u misijskim krajevima što više pro-
širi urogjenička domaća hijerarhija.
Tako su na otoku Nallis u Oceaniji
prije kratkog vremena posvećena tri
domaća svećenika. — Na papinskoj
universi Gregorijani održan je kurs
katoličke akcije za sve teologe u Rimu,
Talijane i strance. — Megjunarodna
izložba kat. štampe održaće se u Va-
tikanu god. 1936. Sv. Otac poslao je
prošlog mjeseca posebno pismo ured-
ništvu »L? Osservatore Romano«, jer
će se izložba prirediti kao proslava
75-godišnjica tog odličnog dnevnika.
Megjunarodna politička pitanja.
U vezi sa pregovorima u pitanju ra-
zoružanja treba zabilježiti nove plano-
ve naoružavanja. Dok se engleski mi-
nistar Sir John Simon sprema, da
započne akciju posredovanja izmegju
Pariza i Berlina dotle maršal Petain
objavljuje u »Revue des deux mon-
des«, članak, u kojem dokazuje po-
trebu, da se Francuskoj dade 2 go-
dine vremena, da može urediti pitanje
svog naoružavanja sa: Njemačkom. |
tako dok se s jedne strane govori o
razoružanju, drugi naglasuju potrebu
novih naoružavanja. Značajno je, da
Švicarska, poznata i u svjetskom ratu
Od toga Te štiti
sa svoje neutralnosti, uvigja potrebu
ozbiljnijeg bavljenja sa pitanjem ure-
gjenja svoje vojske. Zato je produžen
vojni rok od 2 na 3 mjeseca, — Pa-
ragvay je odredio da istupi iz Društva
Naroda, s razloga što je ženevska
megjunarodna institucija branila uvoz
oružja u Paragvay, dočim je dozvolila
uvoz oružja u Boliviji, ma da Para-
gvay nije bio proglašen napadačem
u sporu Chaca.
Švicarska. Pretstavnici >slobodo-
umne« demokratske stranke održali su
ovih dana skupštinu, koja se je izjavila
proti izmjeni švicarskog ustava, koju
izmjenu traže nacijonalne grupe.
Sovjetska Rusija. U Moskvi je
održan sedmi sveruski kongres, koji je
bio odgogjen radi naprasne smrti Ku-
biševa. Na tom je kongresu pučki ko-
mesar Molotov naglasio rusko - tursko
prijateljstvo i najavio znatno pojačanje
crvene vojske.
Italija — Abesinija. Pregovori
izmegju pretstavnika talijanske i abe-
sinske vlade, koji se vode u glavnom
gradu Abesinije Abdis Abebi, još uvi-
jek traju. Megjutim šalje Italija sve više
svojih četa u svoje afričke kolonije
Eritreju i Somali zemlju.
Kratke vijesti. U Atrici je počelo
gibanje.za bojkot talijanske robe. —
Njemački listovi veoma prijazno pišu
o Abesiniji. — Francuska je vlada
zabranila reklame u radiju. — U af-
ričkom Alžiru bili su opet krvavi ne-
miri proti francuskoj vladi. — Broj
nezaposlenih u Njemačkoj dignuo se
je ove godine od 369.900 na skoro 2
milijona. — Blizu Rima namjeravaju
podignuti spomenik Mussoliniju od
80 m visine. — Potopio se je kitajski
obalni parobrod »Fulung«, nestalo je
100 ljudi, — Dubrovački parobrod
»Bosanka« bio je otrag malo dana u
opasnosti u Biskaju. Puknuo je bio
lanac od kormila. Nakon popravka pa-
robrod je proslijedio naprijed. — U
Grčkoj je došlo do revolucije, i već
je počeo pravi gragjanski rat.
lgrožen opstanak: maše holnice
Zauzimanjem ponajboljeg našeg
političara, dubrovačkog sina, blagopok.
Miha Klaića Dubrovnik je još pred
30 godina dobio jednu od najboljih
bolnica u Dalmaciji. Pak i sada u
Zetskoj banovini dubrovačka je bolnica
najbolja i najaktivnija u svakom pogledu.
Nedavno je izišao novi pravilnik
o naplati opskrbnih troškova te ima
jednu veoma dobru stranu. Snižene su
naime takse za bolesnike. U I, razr.
plaća se sada 80 Din. dnevno mjesto
100 Din., a u Il. t. 40 Din. mjesto 75.
U trećem pak razredu imaju besplatno
liječenje oni, koji plaćaju ispod 100
Din. osnovnog neposrednog poreza.
Ko plaća 100—150 Din. poreza pod-
miruje bolnici Din. 10 dnevno, od
150—200 Din. poreza 20 Din. bolnici
a preko 200 Din. plaća bolnici 25 D,
Tako je sada za Ill. r, najveća taksa
Din. 25, a prije je bilo 50 D. Okružni
Ured plaća sada za svoje članove Din,
25 (prije 30), a općina za siromašne
svoje pripadnike 10 Din. prije 30. Ovo
je sve dobro i hvalevrijedno osobito u
današnje doba opće krize.
Ali sad nastaje pitanje a kako će
se bolnica uzdržavati. Kako smo se
izvjestili banovina doprinaša mjesnoj
bolnici u ime materijalnih rashoda
samo 11.000 Din. mjesečno, a ostatak
mora bolnica namiriti iz vlastitih pri-
hoda, a to iznaša 85.000 Din. mjesečno.
Sad će ti prihodi znatno podbaciti, a
u novom budžetu nije nikako pred-
vigjen ovaj deficit, nego je dapače ove
godine budžet za bolnicu još smanjen
prema lanjskom. Treba dakle da ba-
novina financira i našu kao i ostate
bolnice u banovini inače naša bolnica
neće moći vršiti svoju humanitarnu
misiju.
Dubrovnik je još od vjekova imao
vlastitu bolnicu ,Domus Christi“. Kad
se je gradila sadašnja nova pokra-
jinska bolnica mnogi su plemeniti Du-
brovčani obilno pripomogli tu pleme-
nitu akciju i ustanovili razne legate
na korist bolnice i bolesnika. Tako
naša bolnica. ima jednu kuću u Žu-
dioskoj ulici, pak zgradu gdje je apo-
teka ,Domus Christi“ i od toga prima
najam. Takogjer pripada našoj bolnici
i zgrada gdje je prije, bila gragjanska
škola, pak je moderno adaptirana za
oblasni odbor i obi. skupštinu, te se
je u ime najma plaćalo bolnici 3.000
Din. mjesečnog najma. Otkad se je u
tu zgradu uselio okružni inspektorat,
bolnica nije više primila ništa u ime
najma. Sad je ukinut inspektorat, a
čitava ta zgrada stoji neiznamljena te
ai bolnica ni bolesnici nemaju od nje
nikakove koristi.
Nadamo se da će se odgovorni
faktori pozabaviti ovim pitanjem i da
neće dopustiti, da Dubrovnik izgubi
još i svoju bolnicu. Sigma.
Za korizmu
Put križa Dinara 2
Gospin Plač Dinara 2
Agonija Dinara 3
Obredi Velike Sedmice
Dinara 25.— vezano 35'—.,
Nabavlja se kod
Dubrov. Hrvatske Tiskare.
Dr. Med. A. Škrivanić
specijalista za bo-
lesti zubi i usta
preselio je svoju
ambulantu na PILE
be. 1 u kući kod
U SR
Ordinira kao obično
KALODONT
_PROTIV ZUBNOG KAMENCA