I 1
—
Mi
3
Br. 10.
DUBROVNIK, 13 Ožujka 1935.
10) vekovnog računa našeg lista
jest 4153 Podružnice Sarajevo.
God. XVII
: Narodna Svijest
Cijena je listu 5 Din. mjesečno : za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU
Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Bitvatske io,
Izlazi sv
Pojedini broj Din. 1.50
ake Srijede
Vlasnik — izdavač
Tisak Dubrov, Hrvat
Urednik: Antun Fla — Dubrovnik
Tiskare (zast. Gj. Ružier) Dubrovnik 2,
Rukopisi se ne povraćaju.
DUBROVNIK ZA SVOJU SIROTINJU
Tko je u subotu 9 ov. mj. večer
\ promatrao prizore, što su se odigravali
| po: ulicama grada, kada su se gragjani
u grupama poput bujice slijevali u ka-
'tedralu, mogao se je uvjeriti, da je
Dubrovnik grad, čije gragjanstvo u
\ogromnoj većini duboko osjeća sa
svima koji su u bijedi i sccijalnoj
| mevolji.
Katedrala, ta matica katoličkih
\crkava ne samo u gradu sv. Vlaha
nego u cijeloj dubrovačkoj biskupiji,
| pokazala se je očito premalenom, da
primi sve one hiljade gragjana, koji
su svojim prisustvom htjeli da podupru
plemeniti pothvat dijecezanskog biskupa
i odadu priznanje onim gradskim kul-
turnim i humanitarnim ustanovama,
pi su velikodušno sudjelovale kod
\priregjivanja ovog duhovnog koncerta.
“Do 2500 se je zbilo u crkvu, a ne-
| koliko hiljada moralo se je povratiti
\jer nije bilo mjesta. Savršeni red, koji
\je vladao od početka do kraja najbolja
cje svjedočba visokog macionalnog i
atriotskog odgoja svih omih, koji su
| koncertu prisustvovali. Gragjani Du-
brovnika sami su one večeri bili i
g publika i faktori reda i mira.
Kršćanska je Karitas svojstvo Ka-
toličke Crkve. Nikad
(ni u kojem vijeku, ni u kojoj zemlji,
mije se prava Isukrstova Crkva izne-
_vjerila programu i dužnosti dane joj od
(Božanskog Osnivača, koji. je svoju
rkvu ostavio, da u Njegovo ime i
mjesto Njega EO veliko djelo
»Ljubićeš bližnjega svoga kao sama
e“ zapovijed je Onoga, koji je u
o vrijeme naredio, da ljubimo Boga
nad svega. Zapovijed ljubavi takove
naravi, da o njoj ovisi sav zakon i
proroci. »Ovu zapovijed imamo od
oga, da tko ljubi Boga, neka ljubi i
brata svojega« (I Iv. 4 21). ,Jer sve
što hoćete, da vama učine ljudi i vi
ima činite“ (Mat. 7, 12).
la pravu ljubav prema bližnjemu. Od
vih vremena do danas nije ona nikada
(prestala biti ,Savez ljubavi“ na čelu
la Prvosvećenikom, Zamjenikom Isu-
sta, Svetim Ocem Papom i nasljedni-
Katolička Crkva uvijek je promi- -
Cjelokupni ansambl sa Biskupom i dirigentima
Dr J. M. CAREVIĆ
Pokrovitelj duh. koncerta
Tko poznaje historiju makar i u
krupnim potezima ne može se oteti
jakom uticaju o. velikoj misiji što ju
je Katolička Crkva izvršila i još_je
uvijek vrši kao na ostalim, tako i na
humanom, karitativnom polju.
Plemeniti poziv i zadatak ustanove
gjakona u prvo doba kršćanstva: koji
su vodili brigu nad siromasiina i bo-
lesnima, nastavio se je vršiti u sve većoj
mjeri kroz stoljeća. Širenjem kršćan-
stva i katolicizma razvijao se je i sve
širi i organiziraniji karitativni rad me-
gju bolesnima, siromasima i uopće
socijalno slabo opskrbljenima. Svijetli
primjeri jednog Pape Grgura Velikoga,
zatim Franja Asiškoga, Dominika, Ig-
macija Lojole, Ivana od Boga, Don
Boska, a osobito Vinka Paulskoga,
pretstavljaju u historiji prave zvijezde,
koji su zadahnuti i prožeti načelima
Kristove ljubavi prema bližnjemu, raz-
vili u Katoličkoj Crkvi takovu karita-
tivnu akciju, da svi narodi i puci, bez
razlike vjere skidaju kapu i davaju
puno priznanje samoprijegoru i veli-
kodušnoj požrtvovnosti, što je poka-
zuju redovnici i redovnice u bolnica-
ma, sanatorijima, i drugim humanitar-
nim ustanovama.
I Dubrovnik, koji 'je od 'svojeg
osnutka pa do danas katolički grad,
nije ostao bez ovih blagotvornih po-
java široke djelatnosti prave kršćanske
Karitas. Malo koji grad ili država znao
je da misli na karitativnu akciju kao
Grad sv. Vlaha.
Pretstavnici domaće vjere, univer-
salnog katolicizma, dubrovački mad-
biskupi i biskupi uvijek su, kao naj-
pozvaniji faktori, stajeli na čelu sva-
keg pothvata, kojemu je bio cilj po-
magati sirotinji, brinuti se za bolesne,
riječ u jednu otirati suzu sa, od bijede
i nevolje ucviljenog oka dubrovačke
sirotinje. O tome mogu da pruže ne- '
oborive dokaze mjesne humanitarne i
i karitativne ustanove Zalagaonice
(Monte di pieta), Blagog Djela (Opera
pi2), Javne Dobrotvornosti, Pučke
Kuhinje, Stanka svetoga Vlaha,
Dječjeg Zakloništa, Ubožnice »Do-
mus Christi«, Crvenog Krsta, dobro-
tvornog odbora ,Milosrgje“, Trpeze
sv. Vlaha i dr. U svim ovim ustano-
vama dubrovački biskupi zauzimlju od
valjkada prvo mjesto ne samo zbog
časti, nego zbog plemenite i veliko-
dušne inicijativne djelatnosti u smislu
ciljeva pojedinih ustanova.
Zato nikada i nikome nije ni na
kraj pameti padalo, da bi i za sami
čas posumnjao u to, da je dubrovački
biskup onaj najpozvaniji faktor, koji
ima da dade inicijativu i vodi svaku
akciju ili pothvat koji ima za svrhu
vršenje djela milosrgja i provagjanja
kršćanske ljubavi prema bližnjemu.
Tako je bilo i prigodom davanja du-
hovnog koncerta za neuposlene, siro-
mašne i bolesne. Dubrovački biskup
pozvao je k sebi pretstavnike onih
gradskih humanitarnih i kulturnih
društava, koja su imala da uzmu
učešća i dadu svoje sudjelovanje kod
izvagjanja duhovnog koncerta u du-
brovačkoj katedrali,
Plemenita namjera dijecez. bisku-
pa Dr. J. M. Carevića naišla je na
jednodušno odobra-vanje u gragjan-
stvu. Kako i ne bi, kad je svak vidio,
da se tu radi samo o akciji, koja je
isključivo humana, jer je do kraja ka-
ritativna i jer nema apsolutno diugih
nikakovih ciljeva osim pomaganja ne-
uposlenih, bolesnih i siromašnih.
Ali da; našlo se je pojedinaca,
kojima se ova stvar nije nikako dopala.
Iz dana u dan osjećalo se je,
kako se sasvim krivo ocjenjuje ovu
plemenitu akciju. I konačno se je sva
ta u početku privatna protuakcija raz-
vila u jedan otvoreni napadaj, koji je
dobio najkonkretniju formu u poseb-
nom proglasu koji donosimo na
drugome mestu.
Proglas, što su ga izdale ,maci-
onalne ustanove kao pretstavnice ogrom-
nog, dijela nacijonalnog gragjanstva“
potpisalo je 14 raznih društava. Na-
pomenuti nam je, da se je osobito
kod nekih društava broj članova, koji
su prisustvovali sjednicama, gdje se je
o tome pitanju raspravljalo, reducirao
na minimum. Tako na pr, Jadranska
Straža imade svoj oblasni i mjesni
odbor, koji ukupno broje 34 člana. Na
zajedničkoj sjednici Oblesn« g i Mjes-
nog odbora bilo je prisutnih 8 (osam)
članova, od tih su se 3 (trojica) izja-
vila protiv potpisivanja proglasa, ostaje
dakle da su 5 (petorica) donijela za-
ključek. Isto se je kako izgleda do-
godilo i sa nekim drugim društvima
kao Vatrogasnom četom, Musliman-
skim društvom, Udruženjem rezervnih
Izgled srednje lagje za vrijeme koncerta